Zapravo, maloj zemlji kandidatkinji za članstvo u EU sve ide po planu. Crna Gora, koja broji svega 628.000 stanovnika, krupnim koracima se približava cilju pristupnog maratona započetog 2012. godine. U međuvremenu su zatvorena 23 od 33 pregovaračka poglavlja, a preostala bi, prema ambicioznim planovima Podgorice, trebalo da budu zatvorena do kraja godine.
“Crna Gora je na putu da 2028. godine postane 28. članica EU“, poručila je prošle sedmice s optimizmom evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Znatno skeptičniji u pogledu evropske perspektive ove jadranske države je Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji u svom najnovijem jesenjem izvještaju govori o „napretku sa mnogo znakova pitanja“. Uprkos tome što se nazire kraj pristupnih pregovora, čini se da je ratifikacija pristupnog sporazuma – prije svega od strane Francuske – “i dalje veoma daleko“.
Pritom se čini da je ova mala država ekonomski znatno bolje pripremljena za pristupanje nego što su ranije bile neke od današnjih članica EU. Sa bruto domaćim proizvodom (BDP) koji trenutno iznosi 58 odsto prosjeka EU, Crna Gora je znatno iznad nivoa koji su Bugarska (37 odsto) i Rumunija (44 odsto) imale uoči pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine. Crna Gora bi do pristupanja 2028. ili 2029. godine mogla da dostigne i nivo BDP-a koji je Hrvatska imala prilikom ulaska u EU 2013. godine (61 odsto). Sa očekivanim privrednim rastom od 3,1 odsto u 2026. godini, ova primorska država, koja u velikoj mjeri zavisi od turizma i uslužnog sektora, znatno je iznad prosjeka EU (1,1 odsto).
Dobro pripremljena za pristupanje
Za EU rizici pristupanja djeluju ograničeno već zbog relativno male veličine ove balkanske države. Velika izdvajanja za poljoprivredu i subvencije nijesu potrebne. Takođe, teško je očekivati masovni odlazak ljudi u potrazi za poslom. Osim toga, veoma odlučna borba protiv organizovanog kriminala, koja se u zemlji crnih planina vodi posljednjih nekoliko godina, ne samo da je napunila zatvore koji pucaju po šavovima, već je donekle ublažila i duboko ukorijenjene evropske strahove od otvaranja novih vrata za prodor narko-kartela.
S druge strane, ekonomista WIIW-a Branimir Jovanović smatra da bi i za Crnu Goru pristupanje EU donijelo gotovo isključivo mogućnosti, uz veoma malo rizika. Budući da crnogorska ekonomija, koja se prvenstveno oslanja na turizam, gotovo da nema značajniji izvoz i da uvozi „praktično sve“, ona u ekonomskom smislu pristupanjem EU „ne može ništa da izgubi, već samo da dobije“.
Podgorica (Foto: RTCG)
Čak i ako pristupanje ne uspije ili bude trajno odloženo, on smatra da bi ekonomske posljedice bile ograničene, ali da bi političke posljedice bile gotovo nesagledive.
U Crnoj Gori je entuzijazam prema EU, doduše, „veoma veliki“: „Ali ne vidim plan B za slučaj da se pristupanje ne ostvari.“ Jovanović vjeruje da će Podgorica uspjeti da riješi bilateralne sporove sa Hrvatskom, koja prijeti vetom na pristupanje, kao i da otkloni sumnje Holandije, koja je skeptična prema proširenju.
Mnogo mogućnosti, malo rizika
Međutim, ne zbog Crne Gore, već zbog „unutrašnjih političkih previranja“ u Francuskoj, teško je očekivati da će tamo biti obezbijeđena neophodna većina za pristupanje EU. U tamošnjem parlamentu ne postoji potrebna većina od 60 odsto, niti se može očekivati pozitivan ishod eventualnog referenduma o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
U slučaju neuspjeha pristupanja, Crnoj Gori prijeti „makedonski scenario“ i „destabilizacija cijelog regiona“, upozorava Jovanović, ukazujući na primjer Sjeverne Makedonije, zemlje kandidatkinje čiji je pristupni proces trajno blokiran. Iako je Skoplje još prije nekoliko godina ispunilo sve uslove za otvaranje pristupnih pregovora i, pod pritiskom susjedne članice EU Grčke, čak promijenilo ime države, ovoj zemlji kandidatkinji, koju sada blokira Bugarska, članstvo se i dalje uskraćuje.
Slično kao u Sjevernoj Makedoniji, razočaranje zbog propalih evropskih ambicija moglo bi i u Crnoj Gori da dovede do jačanja „nacionalističkih i proruskih snaga“, uz pad proevropske vlade, smatra Jovanović.
Preporučeno
“To bi vjerovatno dugoročno unazadilo proces proširenja EU i ojačalo sve one glasove u regionu koji optužuju partnere iz EU da zapravo ionako ne žele pristupanje država Zapadnog Balkana.“














