Video
STANDARD: Hoće li odbornici DPS-a u SO Bijelo Polje podržati odluku o oduzimanju nagrade „Risto Ratković” Radovanu Karadžiću i kako ćete obrazložiti taj glas biračima?
DIZDAREVIĆ: S obzirom na to da se o ovoj temi moglo pročitati nekoliko inicijativa koje su potekle prevashodno od organizacija civilnog sektora a zatim i kroz Predlog odluke koju je BS uputila u skupštinsku proceduru lokalnog parlamenta, želim da saopštim stav rukovodstva naše partije a to je nedvosmislena podrška ovakvom predlogu za oduzimanje priznanja „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću. Kao neko ko je rukovodio institucijom JU „Ratkovićeve večeri poezije“ u periodu od 2012-2016.godine moram napomenuti da je slična ideja inicirana od strane tadašnjeg predsjednika Savjeta ove ustanove, velikog pjesnika, književnika i intelektualca gospodina Mladena Lompara. Povod za razmatranje mogućnosti za oduzimanje Nagrade bilo je i formalno proglašenje pred Haškim tribunalom Radovana Karadžića ratnim zločincem. Te 2016. godine smo istražili sve pravne mogućnosti za takav čin, obraćajući se institucijama – od Centra za kulturu pod čijom ingerencijom je bilo održavanje Ratkovićevih večeri poezije te 1993.godine, preko Opštine Bijelo Polje koja je osnivač te ustanove, do Ministarstva kulture koje je tada određivalo članove žirija za dodjelu nagrade. Nakon obavavljenih razgovora s pomenutim institucionalnim instancama nije se moglo doći do ispravnog zaključka u čijoj nadležnosti je bila dodjela nagrade. To je onemogućilo namjeru da se sprovede pravna procedura u vezi s oduzimanjem ovog priznanja, tada već presuđenom ratnom zločincu. Gospodin Lompar je, uvidjevši da ne nailazimo na adekvatnu pravnu mogućnost predlagao da on, u ime Savjeta ustanove objavi da se nagrada Radovanu Karadžiću oduzima, i da to bude simbolički, etički čin (s obzirom na to da pravno uporište nijesmo pronašli).
STANDARD: Savjet RVP je Karadžića uklonio iz javne evidencije dobitnika, a odluka je sada na lokalnoj Skupštini. Da li je ovo za Vas prije svega moralno, političko ili pravno pitanje?
DIZDAREVIĆ: Rekao bih da je ovo pitanje više moralnog karaktera, kako bi se nesumnjivo politički donesena odluka iz 1993.godine na neki način anulirala, s obzirom da ne postoji pravni mehanizam (ili meni nije poznat) za oduzimanje dodijeljenog priznanja. Za sve one koji se pitaju da li je ta odluka bila ispravna, navešću jedan stih iz nagrađene knjige poezije: “Sić’ ćemo u gradove da bijemo gadove”. Ostavljam čitaocima da procijene domete takve umjetnosti. Trebalo bi svakako pozdraviti odluku Savjeta RVP da ukloni Karadžićevo ime s liste dobitnika, ime zbog kojeg je veliki broj nagrađenih autora odbio da primi nagradu “Risto Ratković” i koje je bilo tamna mrlja na velikoj listi značajnih laureata ovog priznanja.
STANDARD: Kako ova odluka, ako bude usvojena, utiče na kulturu sjećanja u Crnoj Gori i odnos prema presudama za genocid i ratne zločine? Šta bi bio naredni korak na državnom nivou?
DIZDAREVIĆ: Smatram da je ovakva odluka možda i potrebnija u ovom vremenu kada imamo u javnom diskursu otvorenu rehabilitaciju zločinaca iz II Svjetskog rata. Istorijski revizionizam koji je prisutan na sceni a tiče se podizanja spomenika (takođe) ratnom zločincu Pavlu Đurišiću nam govori da se u perspektivi, u nekom budućem vremenu i Radovan Karadžić može okarakterisati kao “junak, nepobjedivog duha”. A šta bi mogao da bude odgovor na državnom nivou? Pretpostavljam zakonsko rješenje o zabrani revizionizma, negiranju genocida, slavljenju zločinaca, upotrebe fašističkih simbola itd. Vjerujem da bi se kvalitetnim zakonom stalo na put ovakvim i sličnim događajima.
STANDARD: Kolika je realna bezbjednosna prijetnja od organizovanih grupa koje promovišu taj narativ u CG — i imate li procjenu njihovih veza sa regionom?
DIZDAREVIĆ: Primjetno se odomaćuje narativ kojim se žele relativizovati strahoviti događaji i zločini iz prošlosti. S obzirom na to da se u školskim programima malo pažnje posvećuje objašnjavanju istorijske faktografije, ili jednostavno kod novih mladih generacija ne postoji zanimanje za prošlost, onda se otvara prostor za kvaziistoričare koji funkcionišu po principu sprovođenja zadate agende. Gotovo svakodnevno imamo priliku da pročitamo bezbroj serviranih tekstova kojim se potire kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore. Tu naravno govorim o regionalnom kontekstu i snažnom pritisku dezinformacija na manje sisteme kakav je crnogorski. No, zašto bi se iznenađivali nezainteresovanosti mladih, kada prvi čovjek Vlade Crne Gore, gospodin Spajić tako ozbiljne teme koje otvaraju rane iz prošlosti pojednostavljuje i doživljava seoskim igrama.
STANDARD: DPS je u Skupštini opozicija/partner u određenim inicijativama—gdje povlačite crvenu liniju za saradnju sa sadašnjom većinom i zbog čega?
DIZDAREVIĆ: S obzirom da je DPS-a sa svojim tradicionalnim političkim partnerima u proteklom periodu trasirala evropski put za našu državu, smatramo potpuno prirodnim podršku svim zakonskim rješenjima koja će ubrzati naš put do učlanjenja u EU. Na taj način zapravo sprovodimo naše strateške planove.
Za sve ostale inicijative koje dolaze od aktuelne vladajuće većine kojim se narušava stabilnost države, građanski koncept i multinacionalni sklad, naići će na snažan otpor opozicije. A svjedoci smo da se permanentno radi na urušavanju svih ovih civilizcijskih dometa koji su mukotrpno izgrađivani u našem društvu.
STANDARD: Koji je Vaš plan da DPS-ov poslanički klub ubrza usklađivanje sa EU u najtežim poglavljima (pravosuđe, temeljna prava), uz očuvanje društvene kohezije?
DIZDAREVIĆ: Kao što se moglo vidjeti, naša podrška agendi evropskih integracija je u potpunosti usklađena s našim programskim određenjima. Ono što je izazov za pitanja pravosuđa i temeljnih ljudskih prava je neotpornost na političke uticaje. Takav odnos nas dovodi do selektivnosti i pravne nesigurnosti građana, pa će put do opšteg povjerenja društva očigledno potrajati. Znamo koliko je važno stvarati ambijent za nezavisnost pravosuđa, raditi na poštovanju ljudskih prava, potencirati slobodu izražavanja i slobodu medija, suočavati se sa izazovima borbe protiv diskriminacije. Postavlja se pitanje koliko (ne)uspješno aktuelna Vlast nalazi odgovore na ono što znači implementaciju obaveza iz Poglavlja 23 i 24.
STANDARD: Kako spriječiti politizaciju istorije u regionu, a istovremeno njegovati kulturu sjećanja koja je zasnovana na sudskim činjenicama?
DIZDAREVIĆ: Široko postavljenom kampanjom dezinformacija po pitanju adaptiranja i osmišljavanja “novih” istorijskih činjenica vrši se veliki pritisak na javnost koja se nalazi u prilično konfuznoj situaciji. Pitanje je s koliko kapaciteta u ljudskom smislu raspolaže Crna Gora kako bi se oponiralo takvom narativu. Ono što bi sigurno bilo djelotvorno jeste jasno definisan prosvjetni program, gdje bi se kroz školski sistem precizno definisali ciljevi kojim bi se čuvala kultura sjećanja na nesporne pravne i istorijske činjenice.
STANDARD: Kako zaustaviti istorijski revizionizam (naročito o presuđenim zločinima) a da se ne dodatno polarizuje društvo?
DIZDAREVIĆ: To će biti težak zadatak za ovu ali i sve buduće progresivne generacije koje će u kontinuitetu morati da traže modele rezistentnosti na iskrivljavanje potvrđenih istorijskih činjenica. Brojnim inicijativama i rezolucijama se postiže prividni efekat institucionalnog priznavanja činjeničnog stanja ali se suštinski u javnom prostoru ne reflektuje ispravan odnos u poštovanju istorijskih fakata. Vjerujem da bi snažnim zakonskim rješenjem i oštrom kaznenom politikom došlo do suprimiranja takvih pojava ali da bi pogodili srž ove problematike, vjerujem da ćemo rješenje naći u obrazovnom sistemu – od najranijih dana razvoja naše djece.
STANDARD: Izbori, kako sada stvari stoje, biće raspisani 2027. godine. Da li DPS ima strategiju okupljanja procrnogorskih, proevropskih snaga za te opšte izbore?
Preporučeno
DIZDAREVIĆ: Da, dogovoren je datum opštih lokalnih izbora za 2027.godinu. to ne podrazumijeva da ćemo i parlamentarne izbore imati u istom terminu. Djeluje racionalno objedinjavanje lokalnih i parlamentarnih izbora ali s obzirom na to na koji način funkcioniše aktuelna vladajuća većina ni vanredni parlamentarni izbori nijesu isključena opcija. U rukovodstvu partije aktivno razmatramo političku situaciju i adekvatnom analizom tražimo najpovoljniji model za obaranje aktuelne vladajuće većine. Analitika će nas uputiti koji strateški pravac nudi najpovoljni omjer snaga za takvu aktivnost, pa ćemo se u tom pravcu i osmišljavati konkretne načine nastupa na opštim izborima. Bez dileme, neophodno je okupljanje svih građanskih i proevropskih snaga koje djeluju kako u partijama, tako i na javnoj političkoj sceni. To podrazumijeva da izborna formula bude takva da maksimizira naše šanse za pobjedu i promjenu vlasti.
