Video
U javnosti se spekuliše da je riječ o potezu koji je posljedica usvajanja Rezolucije o genocide u Jasenovcu i nova opomena crnogorskim vlastima, nakon proglašenja trojice crnogorskih političara, od kojih su dvojica visoki državni zvaničnici personama non grata u Hrvatskoj.
Hrvatski analitičar Davor Đenero za Portal Analitika ocjenjuje da odluka o odbijanju zahtjeva za školovanje crnogorskih oficira u hrvatskim vojnim akademijama jeste povezana sa ponašanjem crnogorske Skupštine, ali ističe da to nije i jedini razlog.
“Znate da je crnogorsko Ministarstvo odbrane i ministar Krapović prvo s kojim su odnosi zategnuti i da se ministar Anušić zbog izjava ministra Krapovića o Školskom brodu Jadran, ali i o pitanju granice na Prevlaci odbio sastati s ministrom Krapovićem”, podsjeća sagovornik Analitike.
Kako dodaje, zanimljivo je da su stranačke kolege potpredsjednika Vlade i lidera Demokrata Alekse Bečića zapravo bili prvi koji su zaoštrili retoriku prema Hrvatskoj.
U kontekstu odluke hrvatskog Ministarstva odbrane, Đenero ukazuje na dugotrajnu nefunkcionalnost Crne Gore unutar Sistema NATO alijanse.
“Ne treba zanemariti ni činjenicu da već dugo Crna Gora ne funkcioniše kao članica NATO u punom formatu, da je bezbjednosni sistem Crne Gore “izbušen” uticajem ruske i srpske službe i da je Crna Gora bila put evazije klasifikovanih informacija iz NATO sistema”, podvlači naš sagovornik.
Milatović ne umije reagovati na Vučićevo verbalno nasilje
U tom kontekstu on je komentarisao i nedavno, kako je naveo, sramotno ponašanje predsjednika Crne Gore tokom panela sa Aleksandrom Vučićem u Pragu.
“Milatović ne zna reagovati na to kad predsjednik Srbije nad njim primjenjuje evidentno verbalno nasilje. Jasno je da je nakon usvajanja IBAR-a, velikosrpska skupina u parlamentu, a sada i u Vladi (a u Hrvatskoj se smatra da toj skupini pripadaju i Bečić i Krapović) uspjela da blokira daljii napredak Crne Gore u institucionalnom dijalogu. Milatović nije znao reagovati na Vučićev ispad u kojem je ovaj u Pragu tvrdio da nijedna država Zapadnog Balkana neće do 2030. ući u EU, prikrivajući činjenicu da krivica za to leži na balkanskoj strani, odnosno na Vučiću lično”, podvlači Đenero.
Kako do poboljšanja odnosa Hrvatskom…
Napominje i da Radar ovih dana analizira reformske planove Srbije.
“Analiza pokazuje da režim u Beogradu ne želi stvoriti uslove u kojima bi Srbija harmonizovala svoj sistem s acquisom prije 2027/8. godine, što pokazuje da Srbija nema namjeru da ubrza pristupne pregovore”, naglašava sagovornik Analitike.
S druge strane, kako dodaje, interes režima u Beogradu je da se Crna Gora drži u poziciji taoca, kako bi se izvan evropskog okvira mogla sprovoditi politika širenja prostora Srpskog sveta na Crnu Goru.
“Milatović, kao ni premijer Spajić, nema odgovor na tu politiku. Jasno je da su administracije DPS-a i crnogorske suverenističke proevropske vlade znale odgovoriti na takve politike”, izričit je Đenero.
Prema njegovim riječima, jasno je da bi se smjenom vlasti u Crnoj Gori obnovila ravnoteža koja je postojala prije 30. avgusta 2020. što bi, podvlači on, dovelo i do poboljšanja odnosa Hrvatskom.
Preporučeno
“Doduše, ne bi bila riješena otvorena pitanja, ali ta otvorena pitanja ne bi, uz povjerenje da Crna Gora zaista sprovodi pretpristupne reforme, blokirala međudržavne odnose Hrvatske i Crne Gore“, zaključuje Đenero.
