Iz NATO je, povodom nedavnog curenja obavještajnih podataka jedne zemlje članice u Crnoj Gori, poručeno da imaju mehanizme da zaštite klasifikovane informacije. Upitan o kojim mehanizmima se radi, Đoana ističe da su povjerljivi podaci zaštićeni.

– Svakodnevno osiguravamo da su naši povjerljivi podaci zaštićeni i zaista imamo posebne postupke u tu svrhu, uključujući pojedinačnu provjeru – rekao je on za Pobjedu.

Upitan da li je situacija koja se desila u Crnoj Gori, narušila povjerenje saveznika u našu zemlju i da li će uticati na buduću saradnju sa savezom, Đoana kaže da cijeni doprinos Podgorice.

– Crna Gora je visoko cijenjeni saveznik. Pozdravljamo stalni doprinos vaše zemlje našoj zajedničkoj bezbjednosti i konsolidaciji stabilnosti na Zapadnom Balkanu – naveo je naš sagovornik.

Nedavno istraživanje objavljeno u godišnjem izvještaju NATO-a pokazalo je da podrška NATO savezu u Crnoj Gori iznosi 50 posto, dok 30 posto građana Crne Gore želi da napusti Alijansu. Upitan kako vidi ove brojke, te da li je obeshrabrujuće što skoro četiri godine nakon članstva podrška nije veća, Đoana kaže da brojke prije svega pokazuju da postoji većina podrške crnogorskog stanovništva prema članstvu Crne Gore u NATO-u. Takođe, dodaje on, pokazuju različita mišljenja o odnosima zemlje sa Atlantskim savezom. To je normalno u svakom demokratskom društvu.

– Ono što je važno je da nastavimo da komuniciramo sa crnogorskom javnošću – na transparentan način – i da objasnimo o čemu se radi kad je u pitanju članstvo u NATO-u. Crna Gora sjedi za stolom među 30 saveznika, sa istim pravom glasa kada treba zajedničkim snagama odlučivati o pitanjima od zajedničkog interesa za našu zajedničku sigurnost. Kao punopravna članica NATO-a, Crna Gora takođe ima koristi od najvišeg oblika osiguranja, tj. Klauzule o kolektivnoj odbrani – jedna za sve i sve za jednu – sadržane u čl. 5 Ugovora iz Vašingtona, koji kaže da će se napad na jednog saveznika smatrati napadom na sve saveznike u NATO-u – rekao je Đoana.

NATO preteča članstvu u EU

Đoana dodaje i da je u prethodnim krugovima proširenja dokazano da je pristupanje NATO-u predstavljalo preteču članstvu u EU za zemlje koje teže postatlantskim integracijama nakon 1990. godine.

– To nije unaprijed određena činjenica, već snažna indikacija međusobnih odnosa između NATO-a i EU – navodi naš sagovornik.

Generalno, dodaje Đoana, istraživanja NATO-a kod svih saveznika pokazuju visok nivo podrške članstvu. Šezdesetdva odsto građana NATO-a glasalo bi za to da njihova nacija ostane član Alijanse; a samo 11 odsto bi glasalo protiv.

– Anketa takođe pokazuje široko slaganje sa principom kolektivne odbrane i sa činjenicom da članstvo u NATO-u čini napad strane države manje vjerovatnim. Takođe, 79 odsto intervjuisanih smatra da je važna saradnja između Sjeverne Amerike i Evrope na polju bezbjednosti. Ovo je presudno, jer nam je potrebna snažna transatlantska veza da bismo se nosili sa izazovima sa kojima se suočavamo, uključujući rusko destabilizujuće ponašanje, kontinuiranu prijetnju terorizmom, sofisticirane sajber napade, ometajuće tehnologije, uspon Kine i bezbjednosne implikacije klimatskih promjena. Nijedna zemlja ne može sama da se nosi sa tim izazovima, kao niti ijedan kontinent. Zbog toga Evropa i Sjeverna Amerika moraju još bliže da sarađuju, u NATO-u, u strateškoj solidarnosti – pojasnio je Đoana nedavna istraživanja.Foto: NATO

Državni sekretar SAD Entoni Blinken, potvrdio je nedavno da SAD žele da „ožive savez“. Komentarišući takvu inicijativu, nakon četiri godine komplikovanih odnosa sa administracijom koju je predvodio Donald Tramp, Đoana kaže da Blinken ima decenijsko spoljnopolitičko i nacionalno bezbjednosno iskustvo.

– Takođe ima snažnu ličnu posvećenost NATO-u i transatlantskoj vezi. Kao i sam predsjednik Bajden, koji je ovo jasno rekao tokom telefonskog poziva sa generalnim sekretarom Stoltenbergom, nedugo nakon polaganja zakletve. Sada imamo jedinstvenu priliku da započnemo novo poglavlje u transatlantskim odnosima; i toplo pozdravljamo poruku Bajdenove administracije o ponovnoj izgradnji saveza i jačanju NATO-a – navodi naš sagovornik.

Oživljavanje Alijanse

Na pitanje da li program reformi „NATO 2030“, koji bi trebalo da bude usvojen na NATO samitu kasnije ove godine može probuditi Alijansu iz „kliničke smrti“, Đoana kaže da je NATO najuspješniji političko-vojni savez u istoriji.

– Tokom više od 70 godina naše zajedničke vrijednosti i interesi, s jedne strane, i sposobnost prilagođavanja kontinuiranim promjenama međunarodnom i bezbjednosnom pejzažu, s druge strane, garantovali su naš trajni uspejeh. NATO 2030 predstavlja ambicioznu agendu za transatlantsku bezbjednost i odbranu. To znači da je cilj da ojačamo naše jedinstvo, proširimo sigurnosni pristup i zajedno branimo međunarodni poredak zasnovan na pravilima – zaključuje Đoana, dodajući da je cilj jača posvećenost kolektivnoj odbrani i zajedničko finansiranje odvraćanja i odbrane na teritoriji NATO-a.

– Politički, takođe bi trebalo da se više konsultujemo o svim pitanjima koja utiču na našu bezbjednost u NATO-u; i u ovoj situaciji, vrijeme je da se ažurira NATO-ov strateški koncept, osiguravajući da se bavimo izazovima današnjice i sjutrašnjice – naveo je on.

Kada je riječ o zaštiti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, Đoana ističe da ,,zemlje poput Rusije i Kine ne dijele naše vrijednosti“.

– Zato moramo produbiti naše odnose sa bliskim partnerima i stvoriti nove širom svijeta. Postavljanjem međunarodnih pravila i normi koje odražavaju naše vrijednosti, imaćemo značajnu agendu na samitu NATO-a kasnije ove godine i nastavićemo da prilagođavamo naš savez budućnosti – poručio je Đoana.

Crna Gora tražila vakcine od NATO

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nedavno je uputio molbu ministrima NATO-a i EU za pomoć protiv kovida-19, prije svega angažovanjem ljekara, tehničara i drugog medicinskog osoblja. Na pitanje da li je razmatran zahtjev Crne Gore, Đoana kaže da se ispituju načini na koje Alijansa može pomoći Crnoj Gori.

– Nakon prethodnog zahtjeva za pomoć u odgovoru na pandemiju kovid-19, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je u februaru dobilo 20 kompleta opreme za respiratore iz NATO zaliha, čemu su finansijski doprinijeli Češka, Litvanija, Holandija, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Ovo se nadovezuje na prethodnu pošiljku od 20 respiratora Ministarstvu zdravlja. Oni pomažu pacijentima kojima je hitno potrebno u bolnicama u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Bijelom Polju – navodi Đoana.

Očekuje se, kaže on, da će dodatna medicinska oprema biti isporučena Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, u okviru NATO-ovog Povjereničkog fonda za odgovor na pandemiju.

– Dobili smo zahtjev za vakcine iz Crne Gore, ali NATO nema pristup vakcinama. Međutim, pružamo podršku putem Pandemic Trust Fund-a i proslijedili smo zahtjev Crne Gore svim NATO saveznicima i partnerima. Pored toga, pojedini saveznici su obećali sredstva za pokretanje Kovaksa kako bi osigurali poštenu distribuciju vakcina širom svijeta – ističe NATO zvaničnik.

Ruske prijetnje neprihvatljive

Ruska ambasada u Sarajevu nedavno je najavila da će na moguće približavanje Bosne i Hercegovine prema Sjevernoatlantskom vojnom savezu reagovati kao na neprijateljski korak, što je slično vremenu prije crnogorskog pristupanja Alijansi.

Upitan kako NATO planira da stavi tačku na takve ultimatume, Đoana navodi da svaka zemlja ima suvereno pravo da bira svoje bezbjednosne aranžmane.

– Da li će se države odlučiti za saradnju sa NATO-om – bilo putem partnerstva ili kao punopravne članice Alijanse – zavisi od svakog pojedinačnog aplikanta i 30 saveznika. Nijedna treća strana nema pravo da interveniše ili stavi veto na takav postupak. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive. Vrijeme sfera uticaja u Evropi je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja sa NATO-om ne prejudicira bilo koje potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u. U potpunosti poštujemo suverenitet i nezavisnost zemlje i pozdravljamo kontinuirani doprinos Bosne i Hercegovine našoj evroatlantskoj sigurnosti – ocijenio je drugi čovjek Alijanse.

Kao rumunski državljanin, dodaje on, čvrsto vjeruje da budućnost Zapadnog Balkana leži u evroatlantskoj zajednici naprednih i prosperitetnih demokratija.

– Usidrenje sa Zapadom najbolje je osiguranje od ponavljanja vjekovima dugih sukoba proisteklih iz takmičenja velikih sila – dodao je.

– Naše politike u regionu – uključujući politiku otvorenih vrata – jačaju stabilnost i grade čvršću saradnju. Odlučni smo da nastavimo da pomažemo zemljama regiona u sprovođenju reformi. Ovo će koristiti njihovim građanima i cijeloj evroatlantskoj porodici. U potpunosti poštujemo odluku zemalja Zapadnog Balkana da se ne pridruže NATO-u, kao što poštujemo odluku drugih da se pridruže – ističe Đoana.