Video
Vlast i opozicija, kao i u više slučajeva do sada, mišljenje stranih eksperata tumače svako na svoj način. Dileme nema u jednom, a to je da su date jasne preporuke kako kroz izmjene zakona spriječiti da se ovakve situacije više ne ponove i da se omogući da Ustavni sud nesmetano radi.
Docent na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović smatra da je nedostake na koje “venecijanci” ukazuju jednostavno ispraviti, ali da je malo vjerovatno da će se to desiti. Kako je ocijenila, sve je u rukama političke elite, i ukoliko bude njihove volje, riješiće se i ova kriza. Strahuje, ipak, da će prevagnuti interes da sudije Ustavnog suda ostanu politizovane.
Evropski stručnjaci za ustavno pravo ukazali su u mišljenju na koje se čekalo mjesecima da je u slučaju penzionisanja sudije Dragane Đuranović prekršena procedura. U vladajućoj većini ne vide ništa sporno i tvrde da drugog načina nije bilo, dok opozicija ponavlja da je time prekršen Ustav. Đukanović je mišljenja da “venecijanci” nisu puno rekli, ali da su sve objasnili, pa će samo od političke volje zavisiti da li će se kriza riješiti ili će se dodatno produbiti.
“VK apsolutno ne želi da ulazi u unutrašnje pravne propise, ali nam je kroz sugestije jasno rečeno šta su nedostaci. Kroz preporuke šta bi trebalo mijenjati jasno je i njihovo mišljenje – da su norme koje su na snazi veoma loše ili da ne postoje one koje su potrebne. Političke elite sve će dvojako tumačiti, kako kome odgovara. Ne postoji izvještaj, čak ni izvještaj Evropske komisije, koji nije pravni dokument, koji ne tumače onako kako odgovara strani koju zastupaju. Mislim da će sve ostati na volji političkih partija da li će ovu krizu da produbljuju ili će da je riješe. Jedino rješenje ovog problem, cijenim, jeste da se riješi uzrok koji je doveo do njega. Upravo to VK jasno definiše – šta bi sve trebalo unaprijediti da do ovakvih situacija više ne dolazi. Nemamo jasne zakonske norme koje precizno definišu uslove penzionisanja sudija Ustavnog suda, nemamo nezavisan Ustavni sud… U principu, vidimo dosta toga kroz mišljenje VK, a prvenstveno da je jedino rješenje da unaprijedimo zakonodavstvo, da ono bude jasno, da ne omogućava ovakve stvari, da imamo jasne zakonske pretpostavke koji su uslovi za penzionisanje i šta je procedura”, kazala je Đukanović za “Dan”.
Ističe da zakonodavstvo ima puno pravnih praznina, ali je VK dala jednostavno uputstvo kako se ono može unaprijediti.
“I to je dovoljno, samo ukoliko političari budu imali volje da to i učine. Pošto te volje očigledno nema, ova situacija koristi se za međusobna nadgornjavanja koje bio u pravu. Nikome, ni vlasti ni opoziciji, nije palo na pamet da promijeni zakonske odredbe koje se tiču uslova sticanja prava na penziju, kako bi one bile jasne, bilo da se radi o Zakonu o radu ili o Zakonu o PIO. Zato mislim da nam mišljenje VK ne donosi puno, ne zbog toga što je ono takvo kakvo jeste, već zbog naših političara, koji nemaju apsolutno nikakvu političku volju da uvide zbog čega je došlo do ove situacije, a sve zato što im odgovara da imamo politizovane sudije. Vrlo je jednostavno implementirati preporuke koje je dala VK, ali nije i realno da će se to desiti. Riječ je o nekoliko normi za koje nije sporno da se sprovedu u djelo, ali bojim se da neće, jer nisam sigurna koliko uopšte imamo političara koji su spremni da riješe ovu situaciju. Oni djeluju i mijenjaju neke značajne stvari samo onda kada su baš pritisnuti – tipičan primjer za to je izborna reforma”, navodi Đukanović.
Ako ne funkcioniše Ustavni sud, nema ni demokratije
Funkcionisanje Ustavnog suda, ističe naša sagovornica, ključno je za demokratiju, jer od toga zavise i izborni i svi drugi procesi u državi. Kako je dodala, to nije garant demokratije, ali je preduslov da se o njoj uopšte govori.
“VK u jednoj od preporuka predlaže da u slučajevima kada sudiji prestaje funkcija on ostane na tom mjestu do izbora novog sudije, upravo zbog kontinuiteta funkcionisanja Ustavnog suda. Važno je da taj sud bude funkcionalan, zato se plašim da ćemo imati velike posledice i po proces pregovaranja, ali i na funkcionisanje institucija i izborne procese. Mi smo država u kojoj izborni procesi u manjim lokalnim jedinicama ne mogu da se završe po nekoliko godina i kada sud funkcioniše, a kako je to onda realno očekivati za druge slučajeve onda kada sud ne može da radi”, istakla je Đukanović.
Upitana da li će, u cilju uspješnih EU integracija i pod pritiskom iz Brisela, crnogorski političari ipak uspjeti da riješe ovu krizu i realizuju preporuke, posebno jer je iz EK poručeno da je mišljenje “venecijanaca” obavezujuće, naša sagovornica odgovara da to zavisi od jačine EU.
Preporučeno
“Nisam sigurna da EU pokazuje neku veliku vitalnost po pitanju politike uslovljavanja, niti da uopšte želi da ima tu moć uticaja na Zapadnom Balkanu. Očigledno da i kada nema nekog velikog napretka, EU kao da pokušava da se miri sa postojećim stanjem. Takođe, nama je jasno definisan non-pejper, koji je vrlo kritičan, ali, sa druge strane, ako to nema veće reperkusije na proces pregovaranja, političari to uopšte ne žele da uzmu u obzir, čak ni za razmatranje. Zato nisam sigurna koliko EU uopšte u poslednje vrijeme ima snage da u većoj mjeri utiče na zemlje kandidate za članstvo da reforme sprovode doslednije. Mislim da Brisel gubi tu moć i to se pokazalo kroz slučaje država centralne i istočne Evrope. Nisam sigurno koliko će dugo trajati ova politička volja EU da Crna Gora dobije članstvo bez obzira na uspješnost reformi. Ta volja se polako kruni i upitno je koliko će još taj scenario biti na snazi, ali ukoliko bude, to će značiti kompromis povlačenja EU pred nemogućnošću Crne Gore da se reformiše”, zaključila je Đukanović.
