Video
On je, u okviru govora tokom posljednjeg dana Globalnog Baku foruma na panelu “Regionalne perspektive: EU i njeni susjedi”, istakao da je teško vidjeti dugoročnu budućnost EU, ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.
“Danas je opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage. To nije pitanje samo za Zapadni Balkan. Ono je još značajnije za EU”, naglasio je Đukanović.
Bivši predsjednik je na panelu, čiji je moderator bio bivši predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, naveo da su razne kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale ozbiljne deficite političkog identiteta EU prije svega u njenim ključnim politikama: vanjskoj i bezbjednosnoj.
“EU je morala i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost evroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, preciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa. Nažalost, pokazuje se da će to biti sve teže u postojećoj institucionalnoj šemi koja omogućava da bilo koji član porodice dovodi u pitanje efikasnu zaštitu interesa porodice u cjelini”, kazao je Đukanović.
Evropska unija je, prema njegovim riječima, a kako prenosi Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore, gotovo dvije decenije osporavala ostvarenje jednog od svojih ključnih ciljeva i nesumnjivih interesa: ujedinjenje Evrope.
“Najprije je počela da se premišlja, nakon toga da usporava, sve do potpunog paralisanja svoje, prema ocjenama iz same Unije, jedne od najuspješnijih politika-politike proširenja”, rekao je, pored ostalog, Đukanović.
Predsjednik Savjeta Minhenske bezbjednosne konferencije ambasador Volfgang Išinger je rekao da je njegov lični osjećaj da je šteta i sramota što balkanske zemlje čekaju od Solunskog samita 2003. na članstvo u EU.
Zato, prema njegovim riječima njemu, treba iznova razmotriti cijeli proces, to shvatiti hitnim slučajem i preispitati Kopenhaške kriterijume, jer je ideja Evrope kakvoj težimo Evropa koja se integriše.
Na panelu su učestvovali i bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Albanije Ilir Meta i Bugarske Petar Stojanov, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, raniji premijer Malte Jozef Muskat, evropski komesar za razvoj od 2004. do 2010. Andris Piebalgs i generalni sekretar Organizacije crnomorske ekonomske saradnje Lazar Komanesku, bivši ministar inostranih poslova Rumunije.
Preporučeno
Đukanović je nakon panela posjetio redakciju mjesečnog žurnala “Moj Azerbejdzan” na poziv glavnog urednika Emila Nasirli, koji mu je uručio zlatni orden “Prijatelj Azerbejdžana” za izuzetan doprinos razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između dvije zemlje.
