Video
On je naglasio da ovogodišnji forum dočekujemo u izuzetno izmijenjenom geopolitičkom kontekstu, suočeni sa ratom na evropskom tlu, čije posljedice još dugo nećemo moći u potpunosti sagledati.
“Kontinuirani poremećaji na relaciji Istok – Zapad dobili su svoj najopasniji izraz u agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu. Rat koji traje više od 100 dana, razara ukrajinsku zemlju, uzima živote ljudi, a milioni Ukrajinaca su natjerani da napuste svoje domove”, naglasio je Đukanović.
Đukanović je upozorio da su ekonomske posljedice ukrajinske krize veoma ozbiljne, uz realan potencijal da u narednim mjesecima dovedu do ogromnih problema u proizvodnji i snabdijevanju osnovnim životnim namirnicama širom svijeta.
“Neminovno i do poremećaja lanaca energetskog sistema, primarno u Evropi i euroazijskom regionu, što će gotovo sigurno ugroziti planove za dostizanje ciljeva održivog razvoja i zelene tranzicije. Ako se tome dodaju negativni efekti pandemije Covid-19 koja još traje, situacija postaje dodatno neizvjesnija. Pandemija je više nego ikada istakla neophodnost međunarodne saradnje i zajedničku odgovornost za rješavanje globalnih pitanja i pružanje adekvatnog odgovora na nove izazove i prijetnje. Danas, u uslovima agresije u neposrednoj blizini, svjesniji smo nego ikada da ratovi i sukobi nijesu put do rješenja. Do njega nas može dovesti jedino politički dijalog, a dijalog pretpostavlja toleranciju i međusobno uvažavanje. Nasilje i nametanje volje drugome je put u sunovrat”, kazao je Đukanović.
U tom svjetlu, dodao je on, posmatramo i današnje i sjutrašnje diskusije na Forumu kao priliku da bolje identifikuju mogućnosti za što brže i djelotvornije rješavanje gorućih problema.
Đukanović je učesnicima Foruma saopštiop da je Crna Goraprošla važan put razvoja nakon obnove državne nezavisnosti 2006. godine.
“Danas je članica NATO i kandidat za članstvo u EU, lider u pregovaračkom procesu sa Unijom. Na ekonomskom planu, zemlja je uspjela da ostvari veoma dobre rezultate, dostigne stabilne stope rasta u predpandemijskom vremenu i kontinuitet visokih inostranih ulaganja prvenstveno u velike infrastrukturne projekte i izgradnju novih struktura u oblasti turizma. Rast ulaganja bio je praćen porastom životnog standarda, ali je cilj dostizanja evropskog kvaliteta života za naše građane ipak i dalje daleko. Pred Crnom Gorom su godine velikih izazova, daljeg održivog snaženja demokratskih institucija i unapređenja vladavine prava, kao i imperativ strukturne diverzifikacije njene privrede”, poručio je predsjednik Crne Gore.
Međutim, istakao je, ono što je najveće bogatstvo Crne Gore, koje jednako odolijeva brojnim pritiscima danas kao i tokom ratnih sukoba na Balkanu 90-ih, je njena stabilnost i multietnička demokratija. Građanska i evropska Crna Gora ostaje ključni razvojni i civilizacijski pravac naše zemlje.
Preporučeno
“Ka tome, dobrosusjedski odnosi i saradnja s zemljama jugoistoka Evrope, uključujući i Republiku Tursku, ali i druge zemlje regiona, ostaju jedna od važnih smjernica. Mi u Crnoj Gori snažno držimo do toga da su raznolikosti i suživot različitih vjera i nacija najveće bogatstvo svakog društva. Vjerujemo u dijalog i saradnju, i jednako ih podstičemo u svim međunarodnim okvirima u kojima aktivno sudjelujemo. Euroazijski region, jednako kao i Balkan, je spoj različitosti i nerijetko poprište suprotstavljenih interesa. Učinimo i dodatne napore da vrijednost mira trajno nadvlada nepromišljenost rata, da tolerancija potisne mržnju. Jedino tako možemo stvarati uslove u kojima će naše zemlje stabilno i kontinuirano napredovati”, zaključio je Đukanović.
