Video
”Dakle, da li će to biti manjinska vlada sa mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta, vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se upravo vode. U ovom trenutku, i najrealnije mi djeluje da će se postići nužni konsenzus oko manjinske vlade”, kazao je Đukanović novinarima u Briselu.
Važno je, navodi, doći do rješenja oko kojeg je moguć konsenzus, da bi se što brže konsolidovala izvršna vlast i stvorili uslovi da se zemlja usresredi na političke prioritete, od kojih je prvi upravo deblokada pregovaračkog procesa sa EU.
”Očekujem finalne informacije o sadržini sadašnjih razgovora među potencijalnim akterima manjinske vlade, da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama da testiramo to, ali i druga rješenja koja bi vodila do izlaska iz institucionalne krize”, rekao je Đukanović.
Ukoliko ne bude saglasnosti oko manjinske vlade, podsjeća, postoje druge opcije.
”Za mene je uvijek prvo pitanje organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora, a ako ni to ne bude rješenje, ulazi se u scenario neke prelazne, tehničke vlade koja bi značila da sve parlamentarne partije imaju predstavnike u njoj. Ta vlada ima samo jedan zadatak, da ažurira izborno zakonodavstvo, usaglasi ga sa preporukama OEBS, ODIHR i Savjeta Evrope i da u najkraćem vremenu dođemo do parlamentarnih izbora”, poručio je Đukanović.
Intenzivna spoljno-politička aktivnost
Đukanović jekazao da je zadovoljan razgovorom sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarl Mišelom.
”Želim da skrenem vašu pažnju da je ovo jedan u nizu razgovora u okviru intenzivirane spoljno-političke aktivnosti posljednjih sedmica. Nedavno sam bio u Atini i razgovarao sa najvišim zvaničnicima našeg balkanskog susjeda. Nakon toga imao vrlo intenzivne razgovore na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu. Danas sam ovdje. Narednih dana ću posjetiti prijestonice još nekih od evropskih država”, naveo je Đukanović.
Dodao je da ta aktivnost ima dva cilja.
”Prvo da približimo političke i društvene procese koji se odvijaju u Crnoj Gori našim evropskim sagovornicima, a drugi je da nastavimo vrlo značajne razgovore na temu evropske perspektive Zapadnog Balkana”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, to su bile dvije teme koje su potrošile ovaj ukupan razgovor koji sam obavljao sa predsjednikom Evropskog savjeta.
”Na prvu temu predstavio sam kako se odvija taj proces konsolidacije vlasti u Crnoj Gori nakon smjene dosadašnje Vlade. Izrazio sam očekivanje da bi Crna Gora u vrlo dogledno vrijeme mogla dobiti novu Vladu i da će ta Vlada biti promoter politike evropskih integracija Crne Gore, dakle, da će to biti politika kontinuiteta sa strateškim kursom kojim se Crna Gora kreće prethodnih 25 godina. Čak ni ovaj eksperiment, jednogodišnji ili nešto duži od toga sa Vladom koja je nedavno izgubila povjerenje u Parlamentu nije mogla da dovede u pitanju takvu stratešku orjentaciju Crne Gore. O tome najbolje svjedoči i podrška javnosti koja je i prema posljednjem istraživanju na otprilike 75% onih građana koji Crnu Goru u bliskoj budućnosti vide kao članicu EU”, naveo je Đukanović.
Na sastanku je, kako je kazao, bilo riječi i o presjeku pregovaračkog procesa između Crne Gore i EU.
”Najavio sam da će prvi prioritet ukupne vlasti u Crnoj Gori u narednom periodu biti deblokada tog zastoja koji se uglavnom vezuje za pregovaračko poglavlje 23. sa ciljem da se nakon toga intenzivira pregovarački proces – proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja i na taj način stvore pretpostavke za dogledno ostvarivanje našeg cilja, a to je članstvo Crne Gore u EU”, poručio je Đukanović.
Govoreći o evropskoj perspektivi regiona, Đukanović je kazao da je sagovorniku saopštio da je aktuelna situacija lošija nego prije nekoliko godina.
”Da smo prije samo nekolike godine o Zapadnom Balkanu govorili jedino u kontekstu brzine procesa pridruživanja EU, da smo se nažalost tokom posljednje godine vratili temi stabilnosti kao, da kažem, tradicionalno najaktuelnoj temi u našem regionu. Ukazao sam na uzroke tih retrogradnih procesa. Dakle, ukazao sam prije svega na izostanak dovoljno aktivne politike proširenja od strane EU i s druge strane na posljedice tog poremećaja na geopolitičkoj sceni koji je doveo do malignog uticaja trećih strana sa platformi koje su definitivno anitevropske”, kazao je predsjednik.
Zapadni Balkan, kako je dodao, sigurno nije meta tih politika, da je meta evropski sistem vrijednosti i evropsko jedinstvo na šta se nasrće sa svih djelova evropskog kontinenta gdje postoji podoban ambijent za to.
”Nažalost, Zapadni Balkan je još uvijek podoban ambijent za djelovanje takvih malignih politika, prije svega zbog slabih država u našem regionu, a s druge strane zbog još uvijek istorijski opravdano prisutnih proruskih sentimenata kod jednog dijela stanovništva u svakoj od naših država. Nažalost, to se zloupotrebljava i pokušava unijeti konfuzija na prostor Zapadnog Balkana, konfuzija prije svega u pogledu strateškog izbora budućnosti od strane svake od naših država, a taj strateški izbor bi, po svakom kriterijumu, od istorijskog i geografskog, pa do našeg interesovanja za ekonomski i kulturni razvoj, dakle, morao biti evropski put razvoja”, rekao je Đukanović.
Ocjenjuje da se na neki način uspijeva osujetiti dobar tempo kretanja naših država ka EU i to doprinosi do izvjesnog zastoja i do daljeg gubitka vremena i do daljeg zaostajanja naših država za evropskim nivoom ekonomskog i demokratskog razvoja.
”To je nešto što mora biti inspiracija za EU i za NATO kao ključnog partnera na evroatlantskom prostoru jer mislim da se sa tih adresa mora jasnije čuti poruka da je to zona evropskih i evroatlantskih vrijednosti i da se mora poštedjeti od malignih uticaja kojim se u osnovi, kao što sam kazao, podriva stabilnost i jedinstvo Evrope.
Mislim da je i razgovor u tom smislu zaista bio u potpunosti opravdan. Postigli smo jedan izuzetno visok stepen saglasnosti oko svih ocjena, a prije svega, i ono što je najvažnije, postigli smo saglasnost o potrebi intenziviranja saradnje između EU i Zapadnog Balkana”, rekao je Đukanović.
Crna Gora će, dodaje, naravno u tome imati svoje posebno mjesto kao država koja je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu i koja može i dalje igrati važnu ulogu promotera evropskog sistema vrijednosti na Zapadnom Balkanu.
Preporučeno
”Mislim da ima razloga za optimizam. Znam da je situacija generalno depresivna, znam da smo svuda u Evropi i u svijetu, počev i od Brisela, vrlo zabrinuti događajima na Istoku Evrope, da nam je pažnja zaokupljena tim opasnostima, ali nadam se da će se ipak doći do rješenja koja će očuvati stabilnost, koja će sačuvati šansu da se diplomatskim putem rješavaju sva, pa i ovako najkomplikovanija pitanja, a time će se naravno otvarati realnija perspektiva za nastavak politike proširenja i za ostvarivanje dogledne evropske budućnosti zemalja našeg regiona”, zaključio je Đukanović.
