“Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru kontinuiranog praćenja Skupštine Crne Gore, analizirao je broj zapošljenih i angažovanih osoba u kabinetima predsjednika i četiri potpredsjednika Skupštine Crne Gore, na osnovu podataka dobijenih putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama”, ukazuje Đurašević.

Na dan 31. maja ove godine, u tim kabinetima bilo je zapošljena ili angažovana ukupno 31 osoba – njih 18 zapošljenih na savjetničkim i referentskim poslovima u kabinetima, uz 13 angažovanih kroz ugovore o djelu.

“Samo za već potpisane ugovore o djelu za potrebe predsjednika i četiri potpredsjednika Skupštine tokom 2026. godine biće isplaćeno najmanje 133.450 eura neto. Istovremeno, bruto zarade zapošljenih u ovim kabinetima za maj 2026. godine iznosile su 29.425,76 eura, odnosno najmanje 360, 000 eura u bruto iznosu na godišnjem nivou, ne računajući eventualna nova zapošljavanja i izmjene u sastavu kabineta”, pojašnjava.

Kabinet predsjednika brojniji od kabineta sva četiri potpredsjednika zajedno

“U kabinetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, na dan 31. maja ove godine, bilo je zapošljeno 11 osoba – šef kabineta Mirko Miličić, uz osam savjetnika i savjetnica – Želidrag Nikčević, Žana Prašćević Milačić, Gordana Đuričić, Biljana Vučurović, Simo Barović, Nina Ofner Bokan, Ivana Jovanović i Danijela Đurović, kao i dvije samostalne referentkinje zadužene za sekretarske i administrativne poslove – Danka Zečević i Maja Nikolić“, ističe.

Za njihove bruto zarade u maju ove godine izdvojeno je ukupno 19.918,18 eura.

Najvišu bruto zaradu, kako navodi, imali su Danijela Đurović (2.177,07 eura), Biljana Vučurović (2.108,60 eura) i Simo Barović (2.005,89 eura), dok je bruto zarada Mirka Miličića iznosila 1.817,60 eura.

“Od početka mandata aktuelnog predsjednika Skupštine do kraja maja 2026. godine kabinet su napustili jedan šef kabineta i tri savjetnika. Velimir Đoković bio je šef kabineta od novembra 2023. do avgusta 2024. godine, dok su savjetničke funkcije u različitim periodima obavljali Boban Stanišić, Janko Milatović i Matija Medojević“, dodaje.

Pored 11 zapošljenih, ukazuje da je za potrebe predsjednika Skupštine angažovano još pet osoba putem ugovora o djelu.

“Njihovi poslovi obuhvataju izradu analiza iz oblasti međunarodnih odnosa, bezbjednosnu analitiku i koordinaciju događaja, pravnu podršku i savjetovanje u međunarodnim pravnim pitanjima, kao i druge poslove za potrebe kabineta”, naglašava.

Za ovih pet ugovora tokom 2026. godine biće isplaćeno 64 400 eura neto.

“Najveći pojedinačni ugovor, za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine, zaključen je sa Miloradom Gogićem, vrijedan 16.800 eura, za poslove pravne podrške, izrade pravnih akata i savjetovanja u međunarodnim pravnim pitanjima. Slijedi Mirko Lalatović sa ugovorom o djelu za 2026. godinu vrijednim 16.200 eura za izradu analiza i organizaciju aktivnosti iz oblasti međunarodnih odnosa i drugih poslova kabineta”, kaže Đurašević.

Mihailu Čađenoviću i Dejanu Gojkoviću biće isplaćeno po 10.800 eura za bezbjednosnu analitiku i koordinaciju procesa i događaja, a Matiji Gligoroviću 9.800 eura za „posao za potrebe Kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore“.

Prema riječima Đuraševića, ovako široko i neodređeno definisanje poslova otežava procjenu njihove stvarne sadržine, obima i opravdanosti, što nije u skladu sa standardima transparentnog trošenja javnog novca.

“Takođe, navedeni angažmani počeli su između januara i septembra 2024. godine, a četiri ugovora važe do kraja 2026. godine, dok je ugovor Mihaila Čađenovića u koji je CGO imao uvid, istekao 31. maja 2026. godine. Ovi podaci ukazuju da ugovori o djelu nijesu korišćeni za privremene ili povremene potrebe, već predstavljaju višegodišnji način angažovanja za poslove neposredno povezane sa redovnim funkcionisanjem kabineta”, jasan je on.

Četiri potpredsjednika imaju sedam savjetnika i osam saradnika po ugovorima o djelu

“U kabinetima četiri potpredsjednika Skupštine zapošljeno je sedam savjetnika i savjetnica. Potpredsjednica Zdenka Popović ima dva savjetnika – Vladimira Boškovića i Zariju Vujovića, Boris Pejović jednog – Stevana Kandića, Nikola Camaj dvoje – Marjana Ljuljđuraja i Kristinu Vulaj, a Mirsad Nurković dva – Zijada Halilovića i Harisa Ramovića“, navodi.

Za njihove bruto zarade u maju 2026. godine izdvojeno je 9.507,58 eura, pri čemu u taj iznos nije uključena zarada Kristine Vulaj, koja je na funkciju stupila 19. maja 2026. godine. Najvišu bruto zaradu imao je Haris Ramović (1.890,52 eura), a najmanju Zarija Vujović (1.484,41 eura).

U prethodnom periodu, kako ističe, prestao je angažman dva savjetnika potpredsjednika Borisa Pejovića – Danijele Marković i Marka Jokića, kao i referentkinje i poslovne sekretarke potpredsjednice Milene Đurišić.

“Pored formalno zapošljenih savjetnika i savjetnica, svaki od četiri potpredsjednika imao je po dvije osobe angažovane putem ugovora o djelu – uglavnom jednu za poslove tehničkog sekretara ili sekretarke i jednu za poslove vozača. Za ovih osam angažovanih osoba u 2026. godini biće isplaćeno ukupno 69.050 eura neto”, naglašava.

Najviše sredstava za ugovore o djelu u 2026. godini izdvojeno je za kabinet potpredsjednice Zdenke Popović – 18.250 eura (Danici Pejović za poslove tehničke sekretarke 8.400 eura, a Stefanu Kovačeviću za poslove vozača 9.850 eura).

“Za iste potrebe potpredsjednika Nikole Camaja u 2026. godini biće izdvojeno 17.200 eura (po 8.600 eura Mariji Prenkočević za poslove tehničke sekretarke i Marku Kaljaju za poslove vozača), dok će za ove angažmane u kabinetima Borisa Pejovića i Mirsada Nurkovića u tekućoj godini biti izdvojeno po 16.800 eura (po 8.400 eura za svakog od četvoro angažovanih)”, kaže Đurašević.

Većina ovih ugovora, kako ukazuje, zaključena je do kraja 2026. godine, a najstariji angažmani datiraju još od novembra 2023. godine.

“I ovi podaci ukazuju da se ugovori o djelu koriste za kontinuirano obavljanje poslova koji po svojoj prirodi teško mogu biti privremeni, jednokratni ili povremeni”, tvrdi on.

CGO ukazuje da višegodišnje angažovanje putem ugovora o djelu za poslove koji predstavljaju redovne potrebe institucije otvara pitanja opravdanosti ovakvog modela, transparentnosti izbora angažovanih osoba i mogućeg zaobilaženja procedura zapošljavanja koje važe u javnom sektoru.

“Posebno je važno da Skupština javnosti jasno obrazloži zbog čega se administrativni, sekretarski i vozački poslovi godinama obavljaju kroz ugovore o djelu, umjesto kroz sistematizovana radna mjesta i konkurentne procedure”, naglašava.

Prema njegovim riječima, podaci pokazuju i izraženu kadrovsku i finansijsku koncentraciju u kabinetu predsjednika Skupštine.

“Od ukupno 18 zapošljenih u kabinetima rukovodstva, čak 11 radi u kabinetu predsjednika, dok je od najmanje 133.450 eura predviđenih za ugovore o djelu u 2026. godini gotovo polovina – 64.400 eura – opredijeljena upravo za potrebe tog kabineta. Istovremeno, činjenica da je uz 18 zapošljenih još 13 angažovanih putem ugovora o djelu znači da se više od dvije petine ukupnog broja angažovanih u kabinetima rukovodstva nalazi van redovnog radnog odnosa”, poručuje.

CGO smatra da rukovodstvo Skupštine mora imati odgovarajuću stručnu i administrativnu podršku, ali broj angažovanih, višegodišnje trajanje pojedinih ugovora i priroda povjerenih poslova zahtijevaju znatno viši nivo javne odgovornosti.

“Skupština, kao institucija koja kontroliše rad drugih grana vlasti i odlučuje o trošenju javnog novca, mora upravo sopstvenim primjerom pokazati da se javni resursi koriste racionalno, opravdano i uz punu transparentnost”, zaključio je.