Video
Gostujući na Televiziji E, Đurović je podsjetila da do prije godinu i po dana nije bilo govora o tome da Crna Gora više nije jedini lider u procesu pristupanja, dok se sada Crna Gora često stavlja u isti rang sa Albanijom, jer su se, kako je kazala, u njihovoj dinamici desile „impozantne stvari“.
”Bez obzira na naše predrasude da to ne može biti tako, Albanija je uspjela da otvori 28 pregovaračkih poglavlja za godinu dana. Ona je, kao i mi, povukla značajna sredstva iz Reformske agende, predala dokumentaciju za dobijanje IBAR-a, što znači da se nada da će uskoro moći da počne da zatvara poglavlja. Ima čak ambiciju da do kraja godine zatvori nekoliko pregovaračkih poglavlja, ukoliko bi joj to bilo dozvoljeno kroz pozitivni IBAR. Njihove ambicije rastu, a imaju da otvore još samo jedan klaster. Njihova prednost svakako jeste to što imaju političku koheziju u vođstvu zemlje, pa nema potrebe za dugim dogovorima, blokadama u radu Skupštine ili usporenoj komunikaciji između ministarstava. Nemaju teret kvota i pregovaranja kao Crna Gora, i to im je velika olakšica”, rekla je Đurović.
Podsjetila je da Crnoj Gori u političkom dijelu pristupanja predstoji obaveza rješavanja određenih pitanja u parlamentu. Dodala je da veliki broj zakona čeka na usvajanje zbog međupartijskih dogovora, što, kako je kazala, značajno usporava proces i šalje poruku da nema jedinstva oko pristupanja Evropskoj uniji.
“Dosta toga, u prostoj komparaciji između nas i Albanije, ide u prilog Albaniji, i zato se ona primakla. Kod nas je još mnogo toga neizvjesno, bez obzira na optimizam političara. Stvari na bilateralnom planu s Hrvatskom povremeno se pogoršavaju, pa onda malo ublaže, pa ponovo pogoršaju, i sve to ostavlja prostor neizvjesnosti kada je riječ o dinamici”, istakla je Đurović.
Navela je da je problem sa sudijama Ustavnog suda i dalje velika prepreka, te da je splasnuo entuzijazam koji je bio prisutan početkom 2024. godine, kada su postojale pretpostavke da će IBAR zakoni biti ispunjeni.
“Svi zakoni koji su bili u toj grupi sada su u nekoj vrsti provjere ili popravke”, kazala je ona.
Đurović smatra da treba čuvati kredibilitet politike proširenja, jer je riječ o oblasti koja je pod pravom veta i zahtijeva konsenzus država članica.
Preporučeno
