IBAR je bio pozitivan, ali sad počinje faza epiloga

STANDARD: IBAR (ocjena ispunjenost privremenih mjerila u oblasti vladavine prava)je bio pozitivan u junu 2024, a zatim su postavljena završna mjerila (closing benchmarks) za poglavlja 23 i 24. Šta je, po vama, najveća opasnost da sad upadnemo u fazu “papir je dobar, rezultati tanki”? Dajte tri konkretne tačke na kojima EU najčešće “ruši” države u ovoj fazi.

ĐUROVIĆ: Upravo po dobijanju završnih mjerila za vladavinu prava, nastaje ključna faza procesa pristupanja, kad počinjemo zatvarati druga pregovaračka poglavlja, uz stalni fokus na vladavini prava.

Kao prvo, EU sve manje gleda „šta je napisano”, a sve više – da li postoji stabilan tzv. bilans rezultata i da li su završena sva ključna imenovanja u pravosuđu i antikorupcijskim strukturama. Drugim riječima važno je koliko ima pravosnažnih presuda i koliko ima trajno oduzete imovine stečene kriminalom, a ne koliko ima usvojenih strategija ili podignutih optužnica. Crna Gora može imati mnogo procesa i hapšenja — ali bez stabilnog niza presuda EU to tretira kao “procesni aktivizam bez epiloga”. U fokusu su posebno presude tzv. visoke korupcije. Nadalje, EU prati da li su kazne „odvraćajuće” i da li se radi o kampanji ili o kontinuiranim naporima. EU takođe prati broj starih predmeta, trajanje sudskih postupaka, te vrijeme od optužnice do presude.

Drugo, da li govorimo o suštinskoj nezavisnosti pravosuđa ili ćemo se samo pokriti ustavnim amandmanima. Npr. akcioni plan za oblast reforme pravosudja, antikorupciju i ljudska prava ima snažan fokus na izmjene Ustava, sastav Sudskog savjeta, disciplinske postupke i etičke kodekse. To je u redu, ali EU kad ocjenjuje završna mjerila prvenstveno obraća pažnju da li i kako političke promjene utiču na pravosuđe, da li se pravosudni sistem samo formalno reformiše, te kakva je praksa imenovanja, zatim integriteta sudija i tužilaca, ali i pokrenutih disciplinskih postupaka, te finansijske nezavisnosti pravosuđa i samih uslova rada.

Kao treće, kada govorimo o ljudskim pravima i slobodama, pred Crnom Gorom je mnogo izazova i potreba zaštite ljudskih prava svih ranjivih kategorija. Ovdje je posebno kritična i sloboda medija, da li se napadi na novinare završavaju presudama, kakvo je policijsko postupanje, primjena preporuka Savjeta Evrope i izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Znači nije dovoljno postojanje zakona, već djelotvornost zaštite.

Kod poglavlja Pravda, sloboda i bezbjednost, izazovi su manje formalno pravni, a više operativni, pa se vezuju za snagu naših institucija u ovim politikama. . Izazov je prvenstveno rast broja pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, koliko je imovine trajno oduzeto, a sve to zavisi u dobroj mjeri i od povećanja broja sudija i tužilaca, te materijalnih uslova za njihov rad. Bilans rezultata u oblasti organizovanog kriminala je svakako najveći izazov u ovom poglavlju. Nadalje, kad je riječ o migracijama i upravljanju granicom, visoka je zavisnost od izgradnje infrastrukture i poštovanja rokova za mjere iz akcionog plana, posebno one vezane za ICT projekte, zapošljavanje i obuke. Treći izazov je uklađivanje viznog režima. Poznato je koliko je osjetljivo pitanje vizne politike i usklađivanja sa EU u ovoj oblasti, jer slijede politički osjetljiva prilagođavanja, a vrijeme je kratko. Svako odlaganje ili “privremeno odstupanje” plana usklađivanja viznog reima EK tumači kao nedostatak strateškog usklađivanja.

Najjači argument skeptika u EU

STANDARD: Kad biste bili “advokat đavola” u jednoj državi članici: Šta bi bio vaš najoštriji argument da CG još nije spremna da zatvori 23/24?

ĐUROVIĆ: Ako neki želi biti u toj poziciji, i ubjediti skeptične države članice da Crna Gora još uvijek nije spremna da zatvori pregovore u ovoj oblasti, svakako bi najjači argument bio da je bilans rezultata još uvijek nedovoljan i da zavisi od političkog trenutka. Drugim riječima, iako Crna Gora ima impresivnu normativnu reformu i aktivne istrage – stabilan niz pravosnažnih presuda za visoku korupciju i organizovani kriminal još nije dugoročan trend. Skeptici bi rekli da sistem još nije dokazao da može kontinuirano da osuđuje visoki nivo — bez obzira ko je na vlasti. Reformisana pravila o pravosuđu postoje, ali još nema dovoljno dokaza da su institucije potpuno otporne na politički uticaj. U poglavlju 24, Crna Gora gradi modernu bezbjednosnu arhitekturu, ali veliki dio sistema je još u fazi uspostavljanja — a završna mjerila traže dokazanu operativnost, ne tranziciju. Mi kao država, moramo ubijediti ove „advokate” da je veća šteta od blokade procesa pristupanja, nego da se pristupanje Crne Gore upješno okonča, jer je ovo vrijeme geopolitičke politike proširenja Unije. A pristupanje Uniji je strateški prioritet Crne Gore, koji ne smijemo dovesti u pitanje.

Jedan indikator koji građani osjećaju je pravda u roku

STANDARD: U poglavlju 23 svi govore o “nezavisnosti pravosuđa”, ali građane zanima pravda u roku. Koji je jedan mjerljiv indikator koji bi se morao promijeniti do kraja 2026. da biste rekli – “ovo je stvarno druga država”?

ĐUROVIĆ: Ako bi se trebao izabrati samo jedan indikator koji građani stvarno osjećaju i koji bi Brisel odmah prepoznao, to ne bi bio ni ustav, ni strategija, ni broj obuka. To bi bilo prosječno trajanje krivičnih postupaka za teška dijela, vrijeme od optužnice do pravosnažne presude. Jer ovaj pokazatelj u sebi spaja sve o čemu se govori u poglavljima vladavine prava, a posebno nezavisnost sudija, kapacitet tužilaštva, organizacija sudova, kvalitet optužnica, upravljanje predmetima, broj sudija i savjetnika, IT sisteme i broj zaostalih predmeta. Postupci traju godinama, što utiče na pad povjerenja građana u efikasnost, jednaki pristup i nepristrasnost pravosuđa, povećava percepciju sveprisutnog političkog uticaja, pa običnim građanima pravda djeluje daleko od realnosti. Jer efikasnost pravosuđa je vidljiva strana njihove nezavisnosti.

Brisel ne broji optužnice, već epilog

STANDARD: Korupcija na visokom nivou: Bez navođenja “velikih riječi”, recite konkretno – da li je EU u ovoj fazi više fokusirana na broj optužnica ili na pravosnažne presude i oduzimanje imovine?

ĐUROVIĆ: Već odgovoreno, ovo drugo.

Gdje se danas lomi efekat borbe protiv kriminala

STANDARD: EU u izvještajima traži efikasnije gonjenje/adjucikaciju za ozbiljni i organizovani kriminal. Šta bi vi danas postavili kao “crvenu liniju” – koji segment sistema je najslabiji – finansijske istrage, tužilaštvo, sudovi, policija, međunarodna saradnja, i kako to građanin osjeti kroz bezbjednost i sivu ekonomiju?

ĐUROVIĆ: Segment sistema koji danas najviše limitira efikasno gonjenje i presude za ozbiljni i organizovani kriminal jeste finansijska istraga, čiji deficit utiče i na dužinu postupaka i na fazu oduzimanja imovine, tu se lomi razlika između akcije i stvarnog efekta, tu se pokazuje da li je saradnja policije, tužilaštva i sudova dovoljno učinkovita. Izazov je transformacija od klasičnih istraga ka finansijsko-obavještajnom modelu.

Vizna politika kao test dosljednosti

STANDARD: Vizna politika je eksplicitno vezana za obaveze i zatvarajuća mjerila kod poglavlja 24 (a građani su posebno osjetljivi na rizik po viznu liberalizaciju). Koji je vaš najrealniji scenario rizika. Da li CG može “slučajno” ući u problem sa EU zbog pogrešne odluke o vizama i ko bi politički snosio odgovornost?

ĐUROVIĆ: Crna Gora je u obavezi da uskladi svoj vizni režim sa onim koji postoji u EU. Danas još uvijek postoje značajne razlike, ali je i u pregovorima u oblasti vladavine prava, a posebno kroz Reformsku agendu, dogovorena dinamika usklađivanja. Tu dinamiku usklađivanja vizne politike treba Crna Gora da ispoštuje. Stoga je u ovoj oblasti najveći test političke dosljednosti i preuzetih obaveza, jer usklađivanje vizne politike često znači: ukidanje bezviznog režima određenim državama, uticaj na turizam, kao i moguće ekonomske ili diplomatske posljedice. Dogovoreno, međutim, predviđa potpuno usklađivanje viznih lista sa EU, smanjenje privremenih bezviznih odluka i reformu informacionog sistema. Odlaganje dogovorene dinamike usklađivanja, urušava kredibilitet dogovorenog i obećanog, te može ugroziti zatvaranje poglavlja 24, što se planira do kraja ove godine, u samom finišu pregovora.

Dvije zone rizika

STANDARD: Poglavlje 23 obuhvata i osnovna prava. Koje su dvije oblasti gdje bismo mogli imati “tiho nazadovanje” dok svi gledaju kriminal/korupciju (npr. sloboda izražavanja, zaštita novinara, nediskriminacija, prava pritvorenih), i koji konkretan mehanizam biste uveli da to odmah “upalimo na alarm”?

ĐUROVIĆ: Ni jedna pitanje se ne smije zanemariti u oblasti vladavine prava i nije jednostavno odmah prepoznati „tiho nazadovanje”. Možemo svakako izdvojiti oblast slobode izražavanja kao veoma važnu i rizik restriktivnijeg odnosa prema medijima, ali i samu bezbjednost novinara. Važne su svakako i preporuke Evropskog komiteta za sprječavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT preporuke), što nas dovodi do ozbiljne zabrinutosti kada je u pitanju postupanje policije i prava pritvorenika, gdje postoji rizik poštravanja represivnog aparata bez adekvatne zaštite prava.

Šta presjeći za 30 dana

STANDARD: Da ste vi danas glavna pregovaračica za 23/24, koju biste jednu stvar “presjekli” za 30 dana, i koga biste javno prozvali kao kočničara? (Institucija, ne osoba.) I obrnuto – koja je jedna odluka koja bi građanima najbrže donijela benefit, manje korupcije u javnim nabavkama, brže suđenje, sigurnija ulica?

ĐUROVIĆ: Imajući u vidu sve prethodno navedeno, svakako bi učinkovito bilo da postoji obavezna instrukcija da nema optužnica za organizovani kriminal bez finansijskog nalaza o imovini, uz kvartalno javno izvještavanje koliko je predmeta imalo paralelnu finansijsku istragu. Institucionalno „usko grlo” je lanac koordinacije između tužilaštva i sudova u fazi oduzimanja imovine. Drugim riječima – finansijske istrage kao obavezan standard, gdje je fokus na imovini, ne na licima. Drugo, uvođenje sistema crvenih zastavica u procedure javnih nabavki, kao efikasne antikorupcijske mjere, koja bi obezbijedila potpunu transparentnost javnih nabavki u realnom vremenu. To su neke od mjera koje bi bile korisne i efikasne.