Predložene izmjene, osim za predstavnike opozicije koja insistira na zadržavanju riječi „nasilna“ u prvom članu Zakona, bile su neprihvatljive i za Demokratsku narodnu partiju i Novu srpsku demokratiju iz kojih, s druge strane, zahtijevaju potpuno brisanje tog člana, koji se odnosi na događaje iz 1918. godine.
U ime predlagača, poslanik PES-a Miloš Pižurica je, obrazlažući predložene izmjene, kazao da je njihov cilj da se Crna Gora oduži dinastiji Petrović-Njegoš, te da on predstavlja civilizacijski gest da se ispravi istorijska nepravda, a da se ne produbljuju nove podjele. Istakao je da zakon donosi više važnih rješenja, koji potvrđuju da se pristupilo odgovorno i uravnoteženo.“Uvodi se rodna ravnopravnost. Nasljednik dinastičke tradicije više nije samo prvorođeno muško dijete, već prvi put to može da bude i žensko dijete. Zakon predviđa da se dvorac „Kruševac“ u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u vlasništvo potomaka dinastije Petrović-Njegoš. Jasno se propisuje da, u slučaju eventualne prodaje, jedini kupac može biti država Crna Gora i to po unaprijed utvrđenoj cijeni. Zakon vraća plac od 5.000 kvadrata na Cetinju u vlasništvo države”, objasnio je Pižurica.
Miloš Pižurica, FOTO: M. Matković/Skupština Crne Gore
Uz podsjećanje da je najveću pažnju javnosti izazvalo izostavljanje riječi „nasilna“ u kontekstu aneksije 1918. godine, Pižurica je kazao da je taj termin izostavljen kako bi zakon bio terminološki i pravno-istorijski tačan.
“Po međunarodnom pravu, aneksija znači prisjedinjavanje teritorije bez saglasnosti legitimne vlasti ili naroda. Aneksija već po definiciji sadrži element nasilja i protivpravnosti. Zato govoriti o nasilnoj aneksiji ima smisla samo retorički, ali ne pravno i lingvistički”, kazao je Pižurica i podsjetio da zakon ima podršku i princa Nikole Petrovića.
Pižurica je poručio i da će, ukoliko ijedan od poslanika kaže da su nacističke aneksije Austrije i Sudeta bile nenasilne, on odmah povući svoj potpis sa prijedloga zakona.
“Neću učestvovati u raspravi u kojoj se Hitlerov ultimatum i ulazak Vermahta u Beč koriste kao dokaz mira. Jer onog trenutka kad neko nacizam uzme kao primjer nenasilja, to nije kraj rasprave o zakonu, to je kraj moralnog kompasa”, kazao je Pižurica, aludirajući na to što se dio javnosti, osuđujući brisanje riječi „nasilna“ iz termina aneksija, pozivao na primjer Austrije.
Drugi predlagač izmjena Zakona o dinastiji Petrović-Njegoš, poslanik PES-a Gordan Stojović ocijenio je da je tužno što se naslijeđeni problem koristi za stvaranje novih razdora.
“Za mene lično, nijesu samo aneksija i detronizacija dinastije Petrović-Njegoš bile nasilne, već i sve što je uslijedilo nakon toga, ali ovaj zakon nije pisan da bi se ugodilo meni ili bilo čijem ličnom viđenju prošlosti. Prošlost ne možemo promijeniti, ali neke posljedice možemo i moramo ispravljati”, kazao je Stojović.
Za riječ se prvi javio lider DNP-a Milan Knežević ocjenjujući kako priča o aneksiji i nepravdi koja je nanesena dinastiji Petrović-Njegoš ima nekoliko praznina.
“Kraljevina SHS i njena Skupština je, na zahtjev kralja Aleksandra, ujedinitelja Karađorđevića, donijela posebnu odluku o obeštećenju dinastije Petrović-Njegoš desetinama i desetinama miliona franaka. Onda su potomci dinastije Petrović-Njegoš kupovali vile po Nici. Princeza Ksenija je bila prva žena i Crnogorka koja je vozila, ni manje ni više, nego bugati. Živjeli su mondenskim životom u Nici, a kralj Nikola se u Antibu sreo sa svojim unukom kraljem Aleksandrom. Ne bih ja sad da se miješam u te porodične odnose između Karađorđevića i Petrovića, najbolje bi bilo da oni malo porazgovaraju o tome, ali sigurno neće moći govoriti na srpskom ili crnogorskom jeziku, jer ni ovaj naš ovdje ni onaj tamo ne znaju ni deset riječi naškoga. Ako ovaj naš bude umio da kaže „trla baba lan da joj prođe dan“, ja ću da mu dam sve što imam u Zeti, a zamoliću i brata od strica da mu i on prepiše svoje”, rekao je Knežević, najavljujući da DNP neće podržati predložene izmjene Zakona.
Poslanica DPS-a Nela Savković-Vukčević ocijenila je da brisanje riječi „nasilna“ iz termina „nasilna aneksija“, znači ko zna koji put ogriješiti se o žrtve tog događaja koje, kako je rekla, još nijesmo stigli ni da prebrojimo.
” U Italiji, u Francuskoj, Norveškoj se pisalo o tim zločinima. Oni znaju za te žrtve, Srbi znaju za te žrtve i vi se nađete da osporavate tu riječ”, kazala je Savković.
Njen partijski kolega Jefto Eraković kazao je kako poslanici PES-a nemaju pravo da pomenu Petroviće i govore da se predloženim zakonom želi ispraviti istorijska nepravda prema toj dinastiji.
“Jer da ste željeli da ispravljate tu nepravdu, ne biste mijenjali riječi koje nemaju nikakve veze sa Petrovićima. Neću više da vas čujem da vi branite Petroviće, jer ovo nije odbrana Petrovića, već mijenjanje crnogorske istorije”, poručio je Eraković.
Eraković, FOTO: Mara Babović/Pobjeda
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč, poslanike PES-a nazvala je „mandićevcima“ i poručila da nakaradnim zakonskim rješenjima pokušavaju da obezliče Crnu Goru.
“Ali to im neće uspjeti. Neznanje bismo vam oprostili i opraštamo vam, ali političku bezobzirnost ne možemo. Nemamo pravo na to. Svi mi koji smo stvorili ambijent za obnovu naše države, koja će za pola godini slaviti 20 godina svoga vaskrsnuća, ne damo razor ove zemlje, ne damo da se istorijsko nasilje relativizuje. Ne damo da se pokušaj poniženja 220 godina trajuće dinastije kanonizuje. Ne damo da se pomirenje vrši u korist ugnjetača, ne damo da Skupština Crne Gore Podgoričku skupštinu i njene tekovine koristi za političku igranku u kojoj će se nastaviti ponižavanje i poništavanje Crne Gore”, kazala je ona.
Aleksandra Vuković Kuč, FOTO: DPS
Regujući na Kneževićeve navode o princezi Kseniji, Vuković-Kuč je rekla da je ona korila braću, jer su prihvatili apanaže Karađorđevića i da dinara nije uzela.
Za riječ se, nešto kasnije, javio i predsjednik Skupštine Andrija Mandić ističući kako je predložene izmjene Zakona zakomplikovao član 1 koji, kao je rekao, treba preurediti.
“Opozicija i dio parlamentarne većine se spore oko jednog detalja. Mislim da je naš poslanički klub dao dobar prijedlog kako bi se većina obezbijedila i uradilo ono što je ispravno. Mi želimo da se dvorac na Kruševcu vrati potomcima dinastije Petrović-Njegoš, a da bi se to uradilo morate da povučete neki potez. Ili ćete da dodate ovo „nasilna“ da imate glasanje i taj zakon, ili ćete iz zakona da izbacite istorijski kontekst”, rekao je Mandić, ističući kako ne razumije zašto u aktu čiji je cilj vraćanje dvorca, treba da stoji i odredište o nekom istorijskom kontekstu.
Knežević: Ne mogu reći da će Dubrovnik opet biti naš, ali Prevlaku im nećemo puštit
Lider DNP-a Milan Knežević poručio je da, sve dok on bude mogao da govori u Skupštini, neće dozvoliti da poluostrvo Prevlaka pripadne Hrvatskoj.
Preporučeno
“Crna Gora je u Kraljevini SHS, kao vodeća zemlja Zetske banovine, u svom teritorijalnom sastavu imala Dubrovnik, Trebinje, Prijepolje, Prizren i cijelu Metohiju. Eto, i Dubrovnik je bio naš, a sad hoće da nam uzmu i Herceg Novi. Ali ako se ja budem što pitao, ne mogu reći da će Dubrovnik opet biti naš da mi ponovo ne zabrane da uđem u Hrvatsku, ali im Prevlaku nećemo puštiti, dok ja budem mogao ovdje da palacam jezikom”, poručio je Knežević.
Video