Polovinom prošle godine Crna Gora je dobila pozitivan IBAR, krajem godine zatvorila tri pregovaračka poglavlja, postala članica SEPA sistema, završila dokument Reformsku agenda. No, samo nekoliko dana nakon dobijanja IBAR-a, Crna Gora je narušila odnose sa članicom EU – susjednom Hrvatskom. Od 10 poglavlja koliko se govorilo da će biti zatvoreno, preko sigurna četiri u kasnijoj najavi, krajem godine zatvorena su samo tri.

Dan nakon međuvladine konferencije u Briselu, Crna Gora je ušla u ustavnu krizu, brojni važni zakoni nisu izglasani, a prvi dan 2025. godine počeo je tragedijom, masovnim ubistvom na Cetinju, drugim za posljednje dvije godine. Studenti su tim povodom na ulicama i protestuju zajedno sa građanima tražeći odgovornost u bezbjednosnom sektoru.

U Građanskom uglu, gosti Zvezdane Kovač, direktorke za strategiju i komunikacije u CGO-u, koji su komentarisali ove prilike iz različitih uglova, bili su bivše crnogorske diplomate – Miodrag Lekić i Boro Vučinić, Vanda Babić-Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske i Srećko Đukić, bivši diplomata iz Srbije.

Miodrag Lekić cijeni da Crna Gora nije izolovano ostrvo, već dio svijeta” i da je dio aktuelnih prilika uslovljen ,,haotičnim tokovima” u 2024. godini, kao i krizom u samoj Uniji.

,,U Crnoj Gori je bilo ohrabrujućih momenata, a s druge strane spoljna politika je postala poprište vlasti i opozicije… Napredovali smo, ali nijesmo postigli nešto što se zove državno jedinstvo, jednu povezanost snaga da zajedno guramo taj proces”, izjavio je Lekić.

Bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj, Boro Vučinić, ukazao je na diskrepancu između obećanja i najava, primarno premijera Crne Gore, da će se zatvoriti veliki broj poglavlja, a na kraju nije zatvoreno najvažnije.

,,Nijesu završeni oni koji su nama jako bitni – vanjski odnosi i bezbjednost i odbrana. Razlozi su neispunjavanje obaveza u okviru tog poglavlja i narušavanje odnosa sa našim susjedima, a što je srž tog poglavlja”, kazao je Vučinić.

Podsjećajući na složenost odnosa Crne Gore i Hrvatske zbog novije istorije tokom 90-ih, Vučinić je naveo da je trebalo uraditi sve da dođe do pomirenja.

U osvrnu na posljedice zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom po proces evropskih integracija Crne Gore, Lekić je naglasio da se ništa nije desilo u jednom danu, već da sporovi između dvije države traju, kao i da mu se čini kako, za razliku od Crne Gore, Hrvatska štiti svoje interese.

,,Rezolucija o Jasenovcu nije pomogla, ona je očigledno odmogla o i trebalo je dobro razmisliti prethodno o posljedicama. No, samo pitanje Prevlake i drugih situacija koje nijesu razjašnjene su postojale i prije”, kazao je Lekić.

Vanda Babić-Galić smatra da je moguće da Crna Gora završi svoje obaveze, ako to zaista želi i podvlači i da je to lično njena, a i želja Republike Hrvatske koja je proteklih godina dokazala da podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu.

,,Veoma je važno očuvanje fokusa na evropske reforme uz razumijevanje da su dobrosusjedski odnosi ključni element procesa proširenja. Mi smo kontinuirano insistirali na rješavanju otvorenih pitanja i to kroz konstruktivn dijalog. Očekivali smo da će Crna Gora pokazati spremnost za rješavanje tih pitanja i suzdržati se od bilo kojih remetilačkih aktivnosti koje bi mogle ugroziti njezin evropski put”, rekla je Babić-Galić.

Ona je istakla da otvorena pitanja postoje preko 30 godina, a do pogoršanja odnosa je došlo zbog poteza iz Crne Gore neposredno nakon IBAR-a u junu prošle godine.

,,Rezoluciju smo shvatili kao čin koji je želio uvući Hrvatsku u unutarnje političke odnose i instrumentalizirati nas za pojedine političke ciljeve. To smo smatrali neprihvatljivim, neprimjerenim, nepotrebnim”, bila je decidna ona.

“Uprkos smetnji sa strane, Crna Gora ima kapaciteta, da svoju evropsku agendu na vrijeme završi”, smatra Srećko Đukić, uz akcentat da „naše zemlje nemaju drugu niti bolju alternativu od evropske – to nije BRIKS, ni ‘srpski svet’, ni ‘ruski svet’. I Srbija bi sama trebalo da bude okrenuta ka evropskom putu”.

Đukić je podsjetio da Srbija godinama nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.

,,Ako bi neko analizirao gdje se Srbija trenutno nalazi na tom putu, vidio bi da je na početku. U tom smislu, i u svom odnosu prema Crnoj Gori i drugim susjedima, Srbija pravi smetnje preko raznih izuma koje plasira prema bratskim partijama u Crnoj Gori. To je jedan model koji će iživjeti sebe, ali ćemo mi doživjeti velike štete – Crnoj Gori će to smetati, a Srbiju je to već zaustavilo na evropskom putu”, rekao je Đukić.

,,Nedopustivo je da niko iz Ministartsva vanjskih poslova Crne Gore nije u studiju (uprkos tome što su pozvani) jer građani Crne Gore moraju da znaju koji je zvančni stav Crne Gore”, kazao je Lekić, komentarišući nedavne bilateralne konsultacije u Zagrebu državnih sekretara za vanjske poslove Hrvatske i Crne Gore i uskraćenost crnogorske javnosti da osim onoga što je stajalo u šturom saopštenju sazna nešto više.

To mišljenje dijeli i Vučinić koji ne vidi opravdanje zašto niko iz MVP-a nije tu, a jeste predstavnica MVP-a Hrvatske. Vučinić ne smatra da su se neke spektakularne stvari desile tokom tog prvog susreta.

„Već četiri godine nemamo ambasadora u Republici Hrvatskoj ili šefa misije u rangu ambasadora. To nije dobro, jer je Hrvatska možda i najznačajniji susjed s aspekta naših spoljnopolitičkih prioriteta“, kazao je Vučinić.

„Pitanje granice je naše najvažnije otvoreno spoljnopolitičko pitanje. Imamo iz 2002. godine režim koji je još SRJ zaključila sa Hrvatskom i Crnom Gorom i nastavili smo da ga primjenjujemo i nakon sticanja nezavisnosti. To pitanje, međutim, treba dovesti do kraja“,  pojašnjava on i dodaje da se to pitanje dosad olako posmatralo, uz uvjerenje da će, ukoliko ne bude postignuto zajedničko rješenje, spor na civilizovan način biti predat Međunarodnom sudu u Hagu.

,,Prevlaku je nemoguće odvojiti od Bokokotorskog zaliva, taj oštar vrh čini cjelinu i  taj se uzan bazen Boke Kotorske zaokružuje sa Prevlakom. Dilema je da li da taj bazen ima dva vlasnika ili jednog. Crna Gora ima obavezu, pravo i dužnost da se bori da vrh Pevlake pripadne Crnoj Gori i da Bokokotorski zaliv bude ono što je bio u istriji, jedna cjelina“, rekao je Lekić, ukazujući na kompleksnost tog spora i argumente i jedne i druge strane.

„Hrvatska se ne slaže sa stajalištima gospodina Lekića“, kazala je Babić-Galić.

Preporučeno

POŽAR U SPECIJALNOJ BOLNICI DOBROTA: Zaposleni brzom reakcijom spriječili teže posljedice

Peta godišnjica Belvedera – Sa Cetinja poručeno: Ujedinimo se, previše smo se osvrtali na razlike među nama

KUNC ZA STANDARD: Crnu Goru čeka veliki investicioni ciklus, članstvo u EU može donijeti suštinske ekonomske promjene

MUSIĆ ZA STANDARD: Spajić ne kontroliše svoju stranku, Mandiću prijeti izborni podbačaj, Bečić se bori za cenzus

Policija: Na skupu „Cetinje pamti“ prikazan SNIMAK MEĐUNARODNO TRAŽENOG Kaluđerovića, dva drona neovlašćeno nadlijetala

Veza između ova dva horoskopska znaka je osuđena na propast

„Hrvatska ima jasan stav i oko pitanja broda Jadran i oko Prevlake. Nikad nismo tajili, uvijek smo jasno i transparentno rekli – za Hrvatsku je granica na kopnu nesporna, Prevlaka je dio Hrvatske i to u okviru međunarodno priznatih granica i o tome nema pregovora“, kontrirala je ona, navodeći i da je Hrvatska spremna suočiti argumente sa Crnom Gorom i ako treba ići na Međunarodni sud u Hamburgu zbog broda Jadran ili u onaj u Hagu zbog Prevlake.