Video
Kako komentarišete ishod sastanka partija koje su pobijedile na izborima 30. avgusta 2020. godine i njihov pokušaj da se u narednih 15 dana dogovore o novoj vladi? Vjerujete li u njihov dogovor, s obzirom na politička mimoilaženja i lične animozitete njihovih partijskih lidera?
IBRAHIMOVIĆ: Ishod sastanka je za mene pomalo iznenađujući. Prilično je teško govoriti o euroatlantskim integracijama, a koalirati sa partijama koje se otvoreno protive članstvu u NATO paktu, da ne govorimo o nekim drugim vrijednostima za koje se te partije zalažu. No, to je stvar političke odluke za te partije. Ono što je za mene važno je da bi jedna takva vlada značila promjenu političkog kursa Crne Gore i skretanje sa euroatlantskog puta u zonu ruskog uticaja. To nije dobro za Crnu Goru i našu budućnost.
No, ne zaboravite da smo mi na tu mogućnost upozoravali naše evropske partnere tražeći od njih da EU pokaže veće interesovanje za Crnu Goru i Balkan uopšte, jer nas, u suprotnom, prepuštaju agresivnom ruskom uticaju. Čini mi se da nije bilo sluha i razumijevanja za tako nešto, ali da se situacija sada mijenja i ja sa svojim saradnicima već sjutra imam sastanke na visokom nivou u Briselu gdje će biti riječi i o ovom pitanju.
Vidjećemo šta će donijeti dani pred nama i hoće li dio partija iz tzv. pobjedničke većine iz 2020. god. pristati na tu vrstu kompromisa sa državom i strateškim opredjeljenjima u cilju očuvanja sopstvenih pozicija i fotelja. Vjerujem da će im, ako pristanu, građanska i evropska Crna Gora dati jasan odgovor.
Ono što je moj stav i stav Bošnjačke stranke je da 30. avgusta 2020. g. nije pobijedila anti-NATO, ni anti-EU politika, nije pobijedila politika ruskog uticaja niti politika klerikalnog društva već politika evropske, građanske i sekularne Crne Gore u nešto promijenjenom odnosu političkih snaga unutar tog političkog spektra. U okviru uvažavanja te činjenice vidim mogućnost za politički dogovor za dalji napredak Crne Gore. Sve ostalo bi značilo snažan spoljnopolitički zaokret Crne Gore i odustanak od evropskog puta.
Da li bi BS prihvatila da bude u vladi u kojoj je DF?
IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka je i do sada pokazala da je partija dijaloga i saradnje. Nama su važni principi, političko ideološka orijentacija i odnos prema univerzalnom sistemu vrijednosti poput antifašizma, demokratije, manjinskih prava i sl. U tom smislu svi koji sa nama dijele politička uvjerenja i vrijednosne sisteme za nas su prihvatljivi partneri. Naravno, ne bismo se opredjeljivali na osnovu deklarativnih izjava već na osnovu političkog djelovanja.
Ono što je jasno, mi sa najvećim dijelom DF ne dijelimo iste vrijednosti, nemamo iste poglede ni na prošlost ni na sadašnjost Crne Gore, ali, što je vjerovatno najznačajnije, nemamo iste poglede ni na budućnost Crne Gore. Naravno, bili bismo srećni da DF u tom smislu promijeni svoj politički kurs i političku ideologiju i ne bismo imali ništa protiv saradnje sa takvim DF-om u bilo kojoj formi pa ni u vladi.
Kako gledate na inicijativu za smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović i prekid sjednice do daljnjeg?
IBRAHIMOVIĆ: Mi smo sa uvaženom koleginicom Đurović u parlamentu imali dobru saradnju i vjerujemo da je ona dobro vodila Skupštinu Crne Gore u prethodnom periodu. Naravno, funkcija predsjednice ili predsjednika parlamenta je uvijek dio političkog dogovora i tako će biti i sada. Tako je, usotalom, bilo i u petak i nema se tu ništa posebno za komentarisati. Ta pozicija zavisiće od političkog dogovora oko formiranja 44. vlade ili raspisivanja prijevremenih izbora, ko god da bude dio tog dogovora.
Šta je, po Vama, najbolji put za izlaz iz aktuelne političke situacije – još jedna vlada ili izbori? Ako je to nova vlada, kako je vidite, je li to politička, ekspertska, tehnička…?
IBRAHIMOVIĆ: I izbori i nova vlada su jednako legalna i legitimna rješenja aktuelne političke krize. Kao građanin i predsjednik Bošnjačke stranke smatram da su izbori najčistije i najdemokratskije rješenje i rješenje koje Bošnjačkoj stranci u ovom trenutku najviše odgovara, jer nam ankete ukazuju na snažan rast povjerenja.
Pitanje je, međutim, imamo li u ovom trenutku pravo na takvu vrstu partijskih kalkulacija. Nalazimo se u dubokoj političkoj krizi, u susret nam, prema najavama, ide globalna ekonomska i energetska kriza, a geopolitičke okolnosti nam daju dobru šansu za brži put prema EU, za šta je potrebno obaviti dosta neodložnog posla koji zahtijeva promptno djelovanje i puni institucionalni kapacitet.
Izbori u okolnostima ovakve političke krize znače zastoj u normalnom funkcionisanju države u trajanju od šest pa i do devet mjeseci. Ono čega se plašim je da izbori u podjeli političkih snaga ne bi donijeli promjenu koja bi riješila ključnu dilemu sadašnjeg političkog trenutka koja muči mnoge političke partije. To je pitanje kapaciteta i spremnosti za međusobnu saradnju, euroatlantski orjentisanih partija.
Dakle, prema svim pokazateljima, nakon izbora, imali bismo istu ili sličnu dilemu koju imamo danas. Ko sa kim može, a ko ne može i ko se kome zakleo i zavjetovao da sa nekim neće. Bojim se da država Crna Gora, građani Crne Gore i naša evropska perspektiva postaju taoci te nespremnosti političkih subjekata na međusobno saradnju u interesu građana.
Zato, kako u ekonomski i energetski kompleksnom i veoma izazovnom trenutku i, sa druge strane, veoma potentnom trenutku kada su u pitanju naše EU integracije ne bismo gubili vrijeme, formiranje stabilne političke vlade smatram najracionalnijim i za građane i za državu Crnu Goru. Tu vladu činile bi sve političke partije evroatlantske orijentacije po modelu koji bi dogovorili politički lideri.
Ono što bi bilo važno je da se stavi moratorijum na pitanja koja bi mogla da izazovu političku krizu, a da, sa druge strane, sva energija bude usmjerena prema privrednom razvoju, energetskoj stabilnosti, EU integracijama i, posebno, razvoju sjevera.
Sjever Crne Gore je jedna veoma važna tačka za budućnost Crne Gore i dalji privredni razvoj, ali se sada nalazimo u veoma delikatnom trenutku kada je u pitanju demografija na sjeveru. Ko god činio 44. vladu Crne Gore i koliko god ona trajala, ovom pitanju mora posvetiti posebnu pažnju i ovo pitanje mora biti centralna tema rebalansa budžeta za ovu godinu i kreiranja budžeta za narednu.
Naravno, nezaobilazan je i čvrst dogovor za rješavanje pitanja ključnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu i borba protiv kriminala i korupcije.
Dakle, evropski, građanski i demokratski orjentisana većina mora naći formulu da postigne dogovor, kojim bi se Crna Gora učvrstila na euroatlanskom putu, obezbijedio privredni razvoj države a posebno sjevera i arhivirala pitanja koja produbljuju međuetničke i međuvjerske distance, posebno zato što mislim da su to demokratska pitanja koja u istinski demokratskim društvima nemaju tu vrstu ekskluziviteta i značaja.
Pominjani ste u javnosti kao mogući mandatar za sastav nove vlade. Da li je bilo riječi o tome i sa kojim političkim partijama?
IBRAHIMOVIĆ: Ako mene pitate, ja ne bih pitanje imena premijera, pa čak ni partije iz koje bi on dolazio, stavljao visoko na listi važnih političkih pitanja u ovom trenutku. Jasno definisani program eventualne vlade trebao bi da obezbijedi rješavanje gorućih ekonomskih pitanja u Crnoj Gori i pitanja nastavka i intenziviranja EU integracija, a jasno definisani politički sporazum konstituenata trebao bi da obezbijedi da vlada vodi državu u ispravnom pravcu, dok bi stavljanje moratorijuma na identitetska i druga pitanja koja dijele javnost trebalo da obezbijedi da u vladi ne bude preglasavanja oko važnih pitanja, tj. da obezbijedi političku stabilnost.
To bi, sa jedne strane, vladu učinilo stabilnom, a sa druge bi eventualnog premijera učinilo, uslovno rečeno, tehničkim premijerom, prvim među jednakima. Mislim da nam je u ovom trenutku veoma važno da budući premijer nema ambiciju da premijersku poziciju koristi za ličnu promociju i afirmaciju već da bude premijer zadatka koji pred njim postavi većina, odnosno premijer koji će u fokus državne politike staviti ekonomiju, razvoj i EU integracije a ne sebe, svoju partiju ili identitetska i nacionalna pitanja.
Dakle, program, ekonomija, razvoj, demokratija i EU integracije prije imena i partija.
Naravno, i meni i Bošnjačkoj stranci imponuje što se i u domaćoj i u partnerskoj međunarodnoj javnosti doživljavamo kao protagonisti umjerene, odgovorne, državotvorne i evropske politike koja ima potencijal da bude most spajanja i saradnje različitih političkih opcija u Crnoj Gori. To je svojevrsno priznanje ispravnosti naše politike.
BS je glasala za nepovjerenje Abazovićevoj vladi, u kojoj ste Vi bili, i sada ste u tehničkom mandatu, ministar kapitalnih investicija. Koje su to najveće greške Abazovića i njegovog kabineta?
IBRAHIMOVIĆ: Najveća greška 43. Vlade je zamjena prioriteta. To sam već rekao. Evropska agenda, ekonomija i privreda trebalo je da budu apsolutni prioritet 43. Vlade. Tada bi, siguran sam, bila možda i najuspješnija Vlada u novijoj istoriji Crne Gore. Ne znam zašto nije bilo sluha za to, ali ga nije bilo i Vlada je u jednom trenutku prestala da bude sve ono što smo mi od nje očekivali. Zato je Vlada izgubila naše povjerenje i sada se nalazimo u političkoj krizi koja se mora rješavati unutar evroatlanske većine.
Je li uopšte moguć dogovor u parlamentu o imenovanjima u pravosuđu?
Preporučeno
IBRAHIMOVIĆ: Dogovor oko imenovanja u pravosuđu je žrtva političkih kalkulacija i aktuelne političke krize. Ja čvrsto vjerujem da on jeste moguć, posebno oko nekih imena koja se ne povezuju sa političkim partijama. Kao što znate, mi smo bili konstruktivni u parlamentu, i na odborima i u plenumu, kada su u pitanju imenovanja u pravosuđu i to još jednom pokazuje našu posvećenost rješavanju najvažnijih političkih i državnih pitanja, ali i naš izbor da uvijek budemo dio rješenja a ne dio problema. Ne bih rekao da se time mogu pohvaliti neke druge partije, pa ni one koje barjače u priči oko ovog pitanja.
