,,Prije svega, MVP je u potpunosti ispunilo sve tehničke uslove za zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika koje je u našoj nadležnosti. To predstavlja važan doprinos ukupnom procesu evropskih integracija u kojem je Crna Gora do sada privremeno zatvorila 16 pregovaračkih poglavlja i time nesporno potvrdila status predvodnice među državama kandidatima za članstvo u EU. Posebno sam ponosan što smo pokazali da, kada postoji jasna politička volja i odgovoran institucionalni pristup, možemo ostvarivati rezultate koji dodatno učvršćuju kredibilitet Crne Gore na našem evropskom putu.

Drugi važan rezultat jeste jačanje naše diplomatsko-konzularne mreže. Tokom mog mandata imenovano je 15 ambasadora i dva generalna konzula, čime smo značajno unaprijedili kapacitete Crne Gore za predstavljanje i zaštitu svojih interesa u inostranstvu. Istovremeno, radimo na daljem širenju mreže, posebno u državama članicama EU, poput Češke i Slovačke, ali i u zemljama od strateškog značaja, među kojima su Saudijska Arabija, Katar, Japan i Indija. Riječ je o procesu koji je po svojoj prirodi složen, jer podrazumijeva blisku koordinaciju MVP, Skupštine i predsjednika države, uz puno poštovanje međunarodnih procedura i protokola prema državama prijema. Uvjeren sam da snažna diplomatska mreža predstavlja jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje naših vanjskopolitičkih i ekonomskih interesa. U tom kontekstu važno je istaći – i smatram to velikim uspjehom – i činjenicu da smo otvaranjem ambasada u Bernu i Kopenhagenu te Kancelarije Ambasade Crne Gore u Belgiji sa sjedištem u Luksemburgu dodatno približili domovinu našoj brojnoj dijaspori u tim državama ali i stvorili uslove za jačanje saradnje sa tim državama.

Još nešto što smatram važnim jeste izrada nacrta Strategije vanjske politike Crne Gore za period 2026–2029, zajedno sa akcionim planom. Smatram da uspješna vanjska politika ne može biti vođena isključivo kroz odgovore na aktuelne izazove, već mora biti zasnovana na dugoročnom planiranju, proaktivnosti i koordinisanom djelovanju svih nadležnih institucija. Nova strategija upravo ima za cilj da omogući blagovremeno prepoznavanje budućih trendova, prilika i izazova, kako bismo dodatno ojačali otpornost našeg društva, zaštitili državne interese i unaprijedili međunarodni položaj Crne Gore”, istakao je Ibrahimović za Pobjedu.

POBJEDA: Crna Gora se danas smatra najozbiljnijim kandidatom za narednu članicu EU. Koliko je taj napredak rezultat rada crnogorske diplomatije, a koliko geopolitičkih okolnosti i obnovljenog interesa EU za proširenje?

IBRAHIMOVIĆ: Smatram da bi bilo pojednostavljeno pripisati napredak Crne Gore isključivo geopolitičkim okolnostima ili samo radu naših institucija. Istina je da su oba faktora važna, ali uvjeren sam da bez konkretnih rezultata ne bi bilo ni današnjeg nivoa podrške koji uživamo među državama članicama EU.

Posebno želim da istaknem predan rad zaposlenih u MVP i našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Naša diplomatska mreža svakodnevno radi na predstavljanju reformskih rezultata Crne Gore, jačanju političkog dijaloga sa državama članicama i evropskim institucijama, te afirmaciji našeg najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – punopravnog članstva Crne Gore u EU do kraja 2028. godine.

Istovremeno, ne može se zanemariti činjenica da je EU, usljed promijenjenih geopolitičkih okolnosti, ponovo stavila politiku proširenja među svoje strateške prioritete prepoznajući da je politika proširenja istovremeno politika mira, stabilnosti, bezbjednosti i dugoročne otpornosti evropskog kontinenta.

Interesi Crne Gore i EU danas se snažno podudaraju i to je trenutak koji moramo iskoristiti na najbolji mogući način. Naredno proširenje, čiji ćemo dio biti, biće veliki uspjeh i za Crnu Goru i za EU.

POBJEDA: U kojoj fazi su bilateralni razgovori sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima koja utiču na evropski put Crne Gore? Kada realno očekujete deblokadu zatvaranja Poglavlja 31 i konačan napredak u odnosima sa Zagrebom?

IBRAHIMOVIĆ: Razgovori koje Crna Gora i Hrvatska vode na svim nivoima potvrđuju da postoji iskrena politička volja obje strane da se o svim otvorenim pitanjima razgovara otvoreno, argumentovano i u duhu međusobnog poštovanja. Upravo sposobnost da se i najsloženija pitanja rješavaju dijalogom predstavlja najbolji pokazatelj političke i evropske zrelosti dvije susjedne države koje dijele zajedničke evropske vrijednosti i interes za stabilan i prosperitetan region.

Naš cilj je da dođemo do pravednih, obostrano prihvatljivih i dugoročno održivih rješenja. Istovremeno, važno je imati u vidu da pojedina otvorena pitanja postoje godinama, pa i decenijama, te da zbog svoje složenosti zahtijevaju vrijeme, strpljenje i odgovoran pristup. Uvjeren sam da su međusobno uvažavanje, kontinuiran dijalog i dosljedno poštovanje međunarodnog prava najbolji put ka njihovom rješavanju. Zato smo svjesno opredijeljeni da izbjegavamo ishitrene reakcije i retoriku koja može dodatno opteretiti odnose. Smatram da odgovorna politika podrazumijeva traženje rješenja kroz institucionalni dijalog, a ne kroz podizanje tenzija u javnom prostoru. Takav pristup je u interesu i Crne Gore i Hrvatske, ali i ukupne stabilnosti regiona.

Ohrabruje činjenica da su u prethodnom periodu ostvareni konkretni i mjerljivi pomaci u rješavanju pojedinih otvorenih pitanja. To pokazuje da napredak jeste moguć kada postoji politička volja, međusobno povjerenje i spremnost da se razgovori vode u dobroj vjeri.

Kada je riječ o Poglavlju 31, u ovom trenutku ne postoji zvanično utvrđen datum njegovog zatvaranja. Međutim, očekivanje Vlade Crne Gore jeste da će se, kroz nastavak intenzivnog dijaloga sa Hrvatskom i našim evropskim partnerima, stvoriti uslovi da ono definitivno bude zatvoreno do kraja godine. To bi bilo u skladu sa planom da Crna Gora do kraja ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i time napravi odlučujući korak ka ostvarivanju našeg strateškog cilja – punopravnog članstva u EU do kraja 2028. godine.

POBJEDA: Koliko je važan nedavno postignuti sporazum vlasti i opozicije o izmjenama Ustava i više zakona u skladu s prioritetima iz pristupnih pregovora? Da li je to pokazatelj da evropske integracije konačno postaju državni, a ne partijski projekat?

IBRAHIMOVIĆ: Smatram da je postizanje sporazuma između vlasti i opozicije o pitanjima koja su od ključnog značaja za evropsku integraciju veoma važna poruka, kako za građane Crne Gore, tako i za naše međunarodne partnere. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade, parlamentarne većine ili političke partije. To je zajednički državni cilj oko kojeg postoji širok društveni i politički konsenzus i kojim su nas zadužili građani. Upravo zato ovaj sporazum posmatram kao potvrdu da, uprkos političkim razlikama, postoji svijest o važnosti ispunjavanja obaveza iz pristupnog procesa. To pokazuje da je moguće postići dogovor kada je u pitanju državni interes i da evropska agenda može i treba biti prostor okupljanja, a ne podjela. Ono što će EU cijeniti jesu konkretni rezultati – usvajanje kvalitetnih zakonskih rješenja, njihova dosljedna primjena i nastavak reformi u oblastima vladavine prava, jačanja institucija i zaštite ljudskih prava. Zato je važno da postignuti sporazum bude početak još intenzivnije saradnje svih političkih aktera u realizaciji evropske agende.

Ohrabruje me činjenica da naši međunarodni partneri prepoznaju spremnost Crne Gore da kroz dijalog i demokratske procedure dolazi do rješenja o najvažnijim državnim pitanjima. Upravo sposobnost postizanja kompromisa predstavlja jednu od temeljnih evropskih vrijednosti.

POBJEDA: Bošnjačka stranka često naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa i otpora svim hegemonističkim politikama u regionu. Koliko danas uspijevate da te principe afirmišete unutar same Vlade?

IBRAHIMOVIĆ: Bošnjačka stranka od svog osnivanja dosljedno zastupa politiku dobrosusjedskih odnosa, regionalne saradnje, međusobnog uvažavanja i odlučnog otpora svakom obliku hegemonizma, istorijskog revizionizma i politika koje mogu ugroziti stabilnost regiona.

Moja obaveza je da, i kao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, upravo kroz dijalog, argumente i institucije doprinosim afirmaciji tih principa. Crna Gora je građanska, multietnička i evropska država i upravo takav identitet predstavlja njenu najveću snagu. Zato vjerujem da naša vanjska politika mora biti utemeljena na poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih država, dobrosusjedskim odnosima i unapređenju regionalne saradnje.

Naravno, u svakoj heterogenoj vladi postoje različiti politički pogledi na određena pitanja. Međutim, ono što smatram najvažnijim jeste da zvanična politika Crne Gore ostaje jasna i dosljedna. Naša država je kredibilna članica NATO, pouzdan partner EU i snažno opredijeljena za regionalnu stabilnost i evropsku budućnost Zapadnog Balkana. Upravo kroz svakodnevni rad u Vladi nastojimo da doprinesemo kulturi dijaloga, međusobnog uvažavanja i donošenja odluka koje jačaju povjerenje, kako unutar Crne Gore tako i u odnosima sa susjedima. Smatram da je odgovornost svih nosilaca javnih funkcija da vode računa o težini izgovorene riječi, posebno kada je riječ o regionalnim odnosima. Neodmjerena retorika može proizvesti posljedice koje daleko prevazilaze dnevnu politiku, dok odgovoran pristup doprinosi izgradnji povjerenja i stabilnosti.

Bošnjačka stranka će nastaviti da bude snažan promoter politike pomirenja, međusobnog poštovanja i evropskih vrijednosti. Uvjeren sam da budućnost Zapadnog Balkana nije u podjelama, već u saradnji, povezivanju i zajedničkom napretku ka članstvu u EU. To je interes svih država regiona, ali prije svega njihovih građana. Taj princip afirmišemo i sa našim partnerima u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), najjačoj grupaciji u Parlamentu EU, jer je upravo EU pokazatelj da su dugoročni mir i prosperitetna suradnja mogući bez obzira na prošlost. Dobra je prilika da podsjetimo da je i PES dio EPP grupe i da je to dodatna snaga našem EU putu.

POBJEDA: Koliko je za evropski kredibilitet Crne Gore važno da ostane dosljedna politici suočavanja sa prošlošću, poštovanju presuda međunarodnih sudova i njegovanju kulture sjećanja, uključujući odnos prema genocidu u Srebrenici?

IBRAHIMOVIĆ: Suočavanje sa prošlošću predstavlja jedno od temeljnih pitanja za izgradnju trajnog mira, međusobnog povjerenja i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Bez iskrenog odnosa prema prošlosti nije moguće graditi prosperitetnu budućnost niti društva zasnovana na demokratskim vrijednostima, vladavini prava i međusobnom uvažavanju. Upravo zato ovo pitanje ima i snažnu evropsku dimenziju, jer EU počiva na vrijednostima mira, pomirenja i odgovornosti. Sjećanjem na žrtve, očuvanjem pravno i istorijski utvrđenih činjenica, insistiranjem na odgovornosti, pravdi i istini, kao i jačanjem svijesti o zločinu genocida kroz obrazovanje sadašnjih i budućih generacija, doprinosimo da se takvi zločini nikada i nigdje više ne ponove. To je moralna obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama, ali i čin odgovornosti svakog demokratskog društva.

Kada je riječ o genocidu u Srebrenici, Crna Gora je jasno opredijeljena da poštuje međunarodno utvrđene činjenice i odluke međunarodnih sudova. To smo pokazali više puta, od Deklaracije iz 2009, preko Rezolucije iz 2021. do glasanja za Rezoluciju UN 2024. godine, zatim kontinuiranim prisustvom na komemoracijama 11. jula u Potočarima, ali i na prikladan način u Crnoj Gori. Prošle godine imali smo i posebnu, tematsku sjednicu Vlade povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici. Ove godine MVP je u saradnji sa rezidentnim koordinatorom UN organizovao panel diskusiju, a u Skupštini smo imali izložbu posvećenu genocidu u Srebrenici. Takođe, imali smo delegacije Vlade i Skupštine u Potočarima. Dakle, država Crna Gora veoma jasno iskazuje svoj stav o ovom pitanju. Dosljednost u poštovanju međunarodnog prava, sudskih presuda i univerzalnih ljudskih vrijednosti jača ne samo evropski kredibilitet Crne Gore, već i povjerenje među državama regiona. To je put kojim želimo da idemo – put odgovornosti, pomirenja i evropske budućnosti.

POBJEDA: Da li ste uvjereni da Crna Gora može završiti pregovore u planiranim rokovima? Na čemu će Bošnjačka stranka insistirati u narednom periodu kako bi članstvo u EU ostalo ostvariv cilj, a ne samo političko obećanje?

IBRAHIMOVIĆ: Ne samo da Crna Gora može završiti pregovarački proces u planiranim rokovima, ona to i hoće, ali samo ukoliko zadržimo političku stabilnost, nastavimo sa intenzivnim reformama i očuvamo fokus na ispunjavanju obaveza iz evropske agende. Pravo na ovaj optimizam daju mi rezultati koje smo ostvarili i povjerenje koje smo izgradili kod naših evropskih partnera. Crna Gora je danas prepoznata kao najspremniji kandidat za članstvo u EU. To je velika prilika i velika odgovornost. Nakon godina usporenog procesa proširenja, EU je ponovo otvorila prostor za prijem novih članica. Na nama je da taj trenutak iskoristimo odgovornim radom i dosljednim sprovođenjem reformi. Zbog toga sam ubijeđen da je cilj, da do kraja ove godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije do kraja 2028. godine, ambiciozan ali dostižan.

Bošnjačka stranka će i u narednom periodu insistirati na tome da evropska integracija ostane apsolutni prioritet svih institucija. To podrazumijeva nastavak reformi u oblasti vladavine prava, jačanje nezavisnosti i efikasnosti institucija, dosljednu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, unapređenje ljudskih i manjinskih prava, kao i očuvanje građanskog, multietničkog i sekularnog karaktera Crne Gore. Članstvo u EU je naše strateško opredjeljenje koje određuje budućnost Crne Gore i generacija koje dolaze. Zato ćemo nastaviti da djelujemo kao konstruktivan partner u Vladi, insistirajući na dijalogu, odgovornosti i reformama koje će evropski cilj pretvoriti u stvarnost ali i jasno ukazujući na eventualno gubljenje fokusa i skretanje sa EU puta.

Uvjeren sam da će uspjeh na evropskom putu zavisiti od spremnosti svih političkih aktera da državni interes stave ispred partijskih razlika. Ako sačuvamo taj pristup i nastavimo da ostvarujemo rezultate dosadašnjom dinamikom, Crna Gora će biti prva naredna članica EU, što će predstavljati istorijski uspjeh naše države.

POBJEDA: Što danas vidite kao najveći izazov u funkcionisanju vladajuće koalicije? Ako biste morali izdvojiti jednu odluku Vlade koja je najviše pomogla evropskim integracijama i jednu koja ih je najviše usporila, koje bi to bile?

IBRAHIMOVIĆ: Najveći izazov vidim u potrebi da se strateške teme od državnog značaja, prije svega evropska integracija, što više izmjeste iz dnevno-političkih polemika. Građani od nas očekuju rezultate, a ne produbljivanje političkih podjela. Svi partneri u vlasti imaju odgovornost da svojim djelovanjem doprinose političkoj stabilnosti, jačanju institucija i ispunjavanju obaveza iz evropske agende. Kada je riječ o odlukama koje su najviše doprinijele evropskom putu Crne Gore, izdvojio bih jasnu opredijeljenost Vlade da evropsku integraciju postavi kao svoj apsolutni prioritet i da, kroz intenzivan rad svih institucija, ubrza ispunjavanje završnih mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Ostvareni rezultati potvrđuju da je takvo opredjeljenje bilo ispravno. Važnim smatram i spremnost da se o ključnim reformskim pitanjima vodi dijalog sa opozicijom, jer evropski put zahtijeva što širi politički i društveni konsenzus.

Ne bih izdvajao jednu konkretnu odluku kao onu koja je najviše usporila evropsku integraciju. Smatram da su veći izazov povremene političke poruke ili inicijative koje nijesu bile u potpunosti usklađene sa našim evropskim prioritetima i koje su kod međunarodnih partnera zahtijevale dodatna pojašnjenja. U vremenu kada imamo realnu priliku da postanemo prva naredna članica EU, neophodno je da svi pokažemo dodatnu političku odgovornost i svijest da evropska integracija predstavlja zajednički državni interes koji mora biti iznad svih drugih političkih razlika.

POBJEDA: U više navrata sticao se utisak da zvanični Beograd nastoji da utiče na političke procese u Crnoj Gori, a čarter let čiji su putnici vraćeni za Beograd samo dva dana prije Samita EU – Zapadni Balkan je jedan od najsvježijih primjera. Dijelite li tu ocjenu i smatrate li da takva politika može predstavljati prepreku evropskom putu i jačanju crnogorskih institucija?

IBRAHIMOVIĆ: Nastojanja da se spolja utiče na političke procese u Crnoj Gori neće prestati nikada. Svjesni te činjenice, moramo kontinuirano raditi na otpornosti da se tim uticajima odupremo i da zaštitimo ono što su naša politička opredjeljenja kao i da zaštitimo svoje pravo da samostalno donosimo odluke u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima. U tome moramo imati partnere – prije svega NATO i EU – ali i druge međunarodne prijatelje sa kojima dijelimo iste vrijednosti i sa kojima želimo da ih štitimo.

Kada je riječ o događaju sa čarter letom neposredno uoči Samita EU – Zapadni Balkan, nesporno je da je taj slučaj imao značajnu političku dimenziju i da je izazvao veliku pažnju javnosti. Ovakvi događaji neminovno otvaraju različita tumačenja i mogu uticati na percepciju političke stabilnosti i institucionalne otpornosti države, posebno u trenucima kada se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU. Najvažnije je da su nadležne institucije reagovale pravovremeno i odgovorno, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja. Time nije ostavljen prostor za dileme kada je riječ o sposobnosti države da zaštiti svoje institucije i očuva stabilnost. Upravo takva institucionalna odgovornost dodatno jača povjerenje naših međunarodnih partnera u kapacitet Crne Gore da odgovori na bezbjednosne i političke izazove.

Svaki pokušaj spoljnog uticaja na naše unutrašnje procese, bez obzira sa koje adrese dolazio, zahtijeva ozbiljan, institucionalan i na činjenicama zasnovan odgovor. To ne treba posmatrati kroz prizmu odnosa prema bilo kojoj pojedinačnoj državi, već kao našu obavezu i riješenost da zaštitimo suverenitet Crne Gore. Istovremeno, smatram da dobrosusjedski odnosi ostaju jedan od temelja crnogorske vanjske politike. Dobri odnosi sa susjedima i zaštita sopstvenih državnih interesa nijesu suprotstavljeni ciljevi – naprotiv, oni se međusobno nadopunjuju.

Od država koje žele da postanu članice EU očekuje se da imaju snažne, nezavisne i otporne institucije koje odluke donose isključivo u interesu svojih građana, u skladu sa Ustavom, zakonima i evropskim vrijednostima. Upravo na tome ćemo nastaviti da insistiramo, jer je to najbolji način da zaštitimo kredibilitet Crne Gore, dodatno ojačamo povjerenje naših partnera i uspješno privedemo kraju proces pristupanja EU.

EU vrednuje ono što država radi, a ne političke polemike

POBJEDA: Često ističete da su evropske integracije ključni spoljnopolitički cilj države. Da li je taj cilj danas zaista zajednički svim konstituentima vlasti i mogu li unutrašnje razlike ugroziti pregovarački proces?

IBRAHIMOVIĆ: Evropske integracije su najvažniji strateški cilj Crne Gore. Svjestan sam da Vladu čine politički subjekti različitih programskih i ideoloških opredjeljenja i da se po pojedinim pitanjima ne moraju uvijek dijeliti isti stavovi. To je prirodno za svaku demokratsku i heterogenu koaliciju. Međutim, ono što je suštinski važno jeste da ne postoji odstupanje od zajednički definisanog strateškog pravca – članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. To pokazuju rezultati koje ostvarujemo. Dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja, ispunjavanje obaveza iz evropske agende, visok stepen usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i kontinuirana podrška naših evropskih partnera potvrđuju da Crna Gora ostaje čvrsto na evropskom putu. EU prije svega vrednuje ono što država radi, a ne pojedinačne političke polemike koje su sastavni dio demokratskog i političkog života.

Naravno, različiti politički stavovi ponekad mogu usporiti donošenje određenih odluka ili otvoriti dodatne rasprave. Zato je važno da svi politički akteri pokažu odgovornost i svijest da evropska integracija prevazilazi interese bilo koje partije ili pojedinca.

Za Bošnjačku stranku evropske integracije su vrijednosno opredjeljenje i strateški interes. Upravo zato smo dio ove vlade. Da postoji bilo kakvo suštinsko odstupanje od evropskog kursa ili dovođenje u pitanje našeg cilja da Crna Gora postane članica EU, Bošnjačka stranka sigurno ne bi bila dio izvršne vlasti.

Vjerujem da su svi politički subjekti svjesni istorijske prilike koja je pred Crnom Gorom i da niko neće ugroziti naše članstvo u EU iz sitnih stranačkih kalkulacija. Vjerujem i da je odgovornost svih činilaca vlasti da svojim djelovanjem dodatno učvršćuju povjerenje naših međunarodnih partnera. U vremenu složenih geopolitičkih izazova, a u finišu EU integracija, Crnoj Gori su potrebni politička zrelost, institucionalna stabilnost i jasna posvećenost evropskim vrijednostima.