Video
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman nedavno je učestvovao na ministarskom samitu Berlinskog procesa u Crnoj Gori, gdje mu je domaćin bio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Na marginama se hrvatski zvaničnik susreo i sa njemačkim kolegom Johanom Vadefulom, a jedna od tema bila je upravo proširenje Evropske unije. Nakon toga je sa Ibrahimovićem i komesarkom za proširenje Martom Kos, posjetio nekadašnji vojni logor u Morinju, gdje je, između ostalog, govorio o sukcesiji vojne imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, čiju vrijednost Zagreb sada procjenjuje na više od 2,7 milijardi dolara. Grlić Radman je, takođe, problematizovao brzinu zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja u pregovorima za ulazak naše zemlje u Evropsku uniju.
Prema saznanjima Pobjede, i crnogorski zvaničnici su svoje stavove o ovim temama tada iznijeli predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i komesarki Kos, te ukazali na pokušaje da se brojna bilateralna pitanja otvore upravo u završnici evropskog puta Crne Gore.
“Kos nije mogla da vjeruje što priča Grlić Radman, dok je Fon der Lajen, koja je za njegovu izjavu saznala tokom posjete novom komunikacionom centru Granične policije, bila maltene šokirana”, rekao je izvor Pobjede iz samog vrha izvršne vlasti.
Posebnu težinu, dodao je, predstavlja činjenica da su poruke iz Morinja stigle istog dana kada je Crna Gora bila domaćin ministarskog sastanka, a Kos i Fon der Lajen slale neke od, do sada, najsnažnijih poruka o završnici crnogorskih pregovora sa EU.
Komentarišući saznanja Pobjede da su Fon der Lajen i Kos bile zatečene i neprijatno iznenađene izjavama Grlića Radmana u Morinju, izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović navodi kako „Hrvatska ima pravo da štiti svoje interese“.
“Ali, isto tako i Crna Gora ima pravo da kaže da se evropski pregovori ne mogu pretvoriti u beskonačan spisak bilateralnih zahtjeva svake države članice. Ako smo ispunili evropske standarde, onda o sukcesiji, imovini i drugim otvorenim pitanjima treba razgovarati i rješavati ih kroz bilateralne mehanizme, a ne svaki put podizati rampu na evropskom putu”, rekao je Perović za Pobjedu.
I po njemu je veoma bitan tajming kada su stigli novi zahtjevi, koje je u javnost iznio visoki hrvatski zvaničnik.
“Zanimljivo je to što su poruke koje ste pomenuli stigle upravo u trenutku kada su Marta Kos i Ursula fon der Lajen u Crnoj Gori i kada iz Brisela dolaze vrlo jasne poruke da Crna Gora treba da završi pregovore. Ako su evropske zvaničnice zaista bile iznenađene tim nastupom, kako se sada navodi, onda je to signal da ni u Briselu možda ne postoji spremnost da se svako bilateralno pitanje automatski pretvara u dodatni uslov za evropski put Crne Gore”, ukazao je on.
Perović smatra da Hrvatska želi, na neki način, da učvrsti svoje pozicije.
“Formalno, Zagreb podržava naše članstvo, ali očigledno želi da u toj završnici pokaže da ima svoje interese i da očekuje da oni budu uzeti ozbiljno”, dodao je on.
Miloš Perović, FOTO: Alfa centar
Perović navodi i kako je izvjesno da u cijelom slučaju postoji i domaća politička dimenzija.
“Tema „Jadrana“, hrvatske imovine u Crnoj Gori, Morinja, sukcesije i odnosa prema Hrvatima u Crnoj Gori ima vrlo snažan simbolički potencijal u Hrvatskoj. Kada ministar sada odjednom govori da „Jadran“ nije glavni problem i iznosi procjenu od više od 2,7 milijardi dolara, on znatno „podiže ulog“”, ističe sagovornik Pobjede.
S druge strane, smatra da treba biti vrlo oprezan s tezom da se ovakve teme pokreću u susret predstojećim izborima u Hrvatskoj.
“Mnogo je vjerovatnije da hrvatska politika istovremeno želi, sa jedne strane, da pokaže domaćoj javnosti da čvrsto štiti hrvatske interese, a sa druge da iskoristi činjenicu da je Hrvatska članica EU i da ima određenu težinu u procesu proširenja”, zaključio je Perović.
Podsjećamo, izjave Grlića Radmana o zahtjevima Hrvatske u bilateralnim pregovorima sa Crnom Gorom i njihovo pominjanje u kontekstu pristupanja EU, „zahuktava“ se u susret završetku pregovoračkog procesa naše zemlje.
Nakon čestog insistiranja na povratu školskog broda „Jadran“, protekle sedmice ponovo cirkuliše zahtjev o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s tim što je u proteklih godinu dana procijenjena vrijednost sa 2,4 porasla na 2,7 milijardi dolara.
U posljednjoj izjavi Grlić Radman je zahtjeve potkrijepio navodnom dokumentacijom i interaktivnim mapama. Prema nijma, 31. maja 1990. godine oko 207 vojnih plovila nalazilo u Hrvatskoj, a svega tridesetak u Crnoj Gori, dok je godinu kasnije odnos bio obrnut. Kako je precizirao, u ukupni iznos ulazi i vrijednost nekadašnjih vojnih brodova, podmornice, vojne bolnice i druge imovine.
Riječ je, međutim, o procjeni hrvatske strane, a ne o vrijednosti utvrđenoj zajedničkim međudržavnim sporazumom ili odlukom međunarodnog tijela.
Preporučeno
Naime, Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, potpisan 2001. godine u Beču između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, regulisao je raspodjelu različitih kategorija imovine, finansijskih prava i obaveza nekadašnje zajedničke države, ali je za vojnu pokretnu imovinu propisan poseban režim. S obzirom na to da je i Srbija pravni nasljednik nekadašnje države, a da je ona odbila da isplati ranije traženu naknadu od deset milijardi dolara po istom osnovu, očigledno da je pritisak na Crnu Goru sada za čisto političke potrebe, kako u EU, tako i u samoj Hrvatskoj.
