998fa91dc1b80490af34db3d6fef48b5

Kako prenosi Politico, preokret je uslijedio nakon intenzivnih pregovora u Evropskom parlamentu, gdje je predsjednica parlamenta Roberta Mecola izjavila: „Pod kontrolom!“ veoma trijumfalno. Dogovor obezbjeđuje kontinuitet liderstva Fon der Lajen, sa njenim „pažljivo odabranim“ komesarima koji će oblikovati politički okvir EU u narednom mandatu.



Sastavljanje tima i ravnoteža moći Tim Fon der Lajen uključuje 26 komesara, po jednog iz svake članice, osim iz Njemačke, koja je već predstavljena njenim predsjedavanjem. Kako bi ojačala svoju poziciju i uravnotežila dinamiku moći unutar EU, imenovala je šest izvršnih potpredsjednika zaduženih za ključne resore. Ove uloge povjerene su Kaji Kalas (Estonija), Rafaelu Fitu (Italija), Roksani Mînzatu (Rumunija), Stefanu Sežoneu (Francuska), Terezi Ribera (Španija) i Heni Virkunen (Finska).



Imenovanje Rafaela Fita, povezanog sa desničarskim Evropskim konzervativcima i reformistima (ECR), izazvalo je kontroverze, posebno među grupom Socijalista i Demokrata (S&amp;D). Oni su kritikovali Evropsku narodnu partiju (EPP) Fon der Lajen zbog dodjeljivanja značajne uloge predstavniku desničarskog bloka. Ipak, EPP je iskoristila svoj uticaj i osigurala Fitovu poziciju, dok je istovremeno izvojevala stratečku pobjedu nad političkim rivalima. Tereza Ribera iz S&amp;D grupe postala je druga najmoćnija figura u Komisiji, preuzevši odgovornost za uticajni resor konkurencije i klimatskih promjena.



Lider EPP Manfred Veber sumirao je postignutu ravnotežu riječima: „Svi mogu imati značajnu riječ u oblikovanju budućnosti Evrope. Socijalisti imaju jake resore. Liberali imaju jake resore, EPP predvodi i ima mnogo komesara. Takođe, Italija treba da bude dio budućeg rukovodstva Komisije”.



Političke tenzije i ustupci Pregovori su istakli pomak EU ka desnici nakon junskih evropskih izbora, na kojima su konzervativne i krajnje desne stranke ostvarile značajan napredak u zemljama poput Italije, Francuske i Njemačke. Uprkos protivljenju Zelenih, grupe Renew i nekih socijalističkih poslanika povodom Fitovog imenovanja, EPP je zadržala kontrolu bez značajnih ustupaka. Čak su i zahtjevi za smanjenje odgovornosti kontroverznih figura, poput mađarskog desničarskog kandidata Olivera Varheljija, rezultirali samo smanjenim obimom njegovog portfelja.



Proces potvrde nije prošao bez otpora. Roksana Mînzatu, manje poznata rumunska socijalistkinja, osigurala je mjesto izvršne potpredsjednice za ljude, vještine i pripremljenost, uz imenovanje Ribere. Ipak, neki socijalisti, uključujući poslanika Kristofera Kleržoa, izrazili su nezadovoljstvo, osuđujući uključivanje krajnje desnih elemenata u Komisiju i obećavajući da će se protiviti konačnom glasanju.



Odstupanje u proceduri imenovanja Ovogodišnji pregovori označili su odstupanje u odnosu na dosadašnju praksu, jer nijedan kandidat nije bio odbijen niti je morao prolaziti drugu rundu saslušanja – što je prvi put od 1999. godine. Iako ovaj glatki proces potvrde ukazuje na političko umijeće Fon der Lajen, on takođe oslikava smanjeni nadzor Evropskog parlamenta, što izaziva zabrinutost u vezi sa ravnotežom moći između institucija EU.



Na kraju, sposobnost fon der Lajen da upravlja ovim izazovima naglašava njenu političku vještinu, postavljajući temelje za novu eru upravljanja dok se EU suočava sa unutrašnjim i spoljnim pritiscima.

Drugi mandat Ursule fon der Lajen oblikovaće desničarske struje

&#8220;Vidjeli smo užasne, užasne napade koje je Rusija sprovela sinoć na Ukrajinu. Bićemo uz Ukrajinu dokle god bude potrebno. Ukrajina može da računa na nas&#8221;, rekla je ona u Rio de Žaneiru, uoči učešća na samitu lidera G20.



Ukrajinska energetska mreža, koja je već veoma krhka, suočila se sa jednim od najvećih ruskih napada posljednjih mjeseci, napadima u kojima je 10 osoba stradalo a oko 20 povrijeđeno širom zemlje.

Fon der Lajen: Ukrajina može da računa na EU poslije ruskih napada

Evropski parlamentarci, članovi različitih odbora, okončali su 12. novembra saslušanja svih 26 kandidata. Uslijedili su pregovori poslaničkih klubova, koji se nijesu baš dobro završili. Političke frakcije nijesu uspjele da usaglase stavove i odobre mandate za šest najviših komesara, pa je predsjednica EK Ursula fon der Lajen sazvala sastanak u svom kabinetu, s nadom da će se u tim uslovima doći do rješenja. No, pozitivnog rezultata nije bilo, jer se sve zaustavilo zbog odbijanja parlamentaraca da se izjasne o sedam kandidata.



Tako zeleno svjetlo još nijesu dobili Tereza Ribera, Rafaele Fito, Stefan Sežurne, Hena Virkunen, Roksana Mincatu i Kaja Kalas, kojoj treba da pripadne ključno mjesto visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost. No, ključno odgađanje povezano je sa Oliverom Varheljijem (aktulenim komesarom za proširenje), koji je „u nemilosti&#8221; većeg dijela parlamenta zbog tijesnih veza s kontroverznim predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom.



Prema informacijama insajdera iz Brisela, teško da će se oprečni stavovi usaglasiti do 20. novembra, da bi se personalna rješenja cijelog „paketa&#8221; na vrhu EK našla na dnevnom redu sjednice koja će biti održana između 25. i 28. novembra. Evropske narodne partije okupljene u EPP grupi, uslovile su izbor Ribere saslušanjem u parlamentu njene zemelje Španije, povodom katastrofalnih poplava koje su pogodile Valensiju. Odustajanje od takve namjere najavljuju pod uslovom da se bespogovorno prihvati imenovanje Varheljija. Tek nakon toga na red će doći glasanje.



Dosadašnje iskustvo govori da će se „za prolaz“ tražiti dvotrećinska većina u svakom od odbora pred kojima su saslušanja održavana između 4. i 12. novembra. Ako se, pak, ne potvrde pozicije za potencijalnih šest potpredsjednika i jednog komesara, o sudbini njih sedmoro moglo bi da se odlučuje tajnim glasanjem, gdje im je potrebna prosta većina poslanika.



Vjerovatnija je opcija da poslaničke grupe socijalista i demokrata zatraže degradaciju Fita i ne podrže Varheljija, što znači da će se o kandidatima iz Italije i Mađarske odlučivati u dodatnom roku. To znači da će se za novi sastav kolegijuma EK glasati mnogo kasnije, a da će na dužnost stupiti tek 2025. godine.



U sjedištu EK ne gube nadu da će u posljednjem trenutku stići sve pozitivne ocjene, što je potvrdio i glavni portparol Erik Mamer izrazivši nadu da će novi kolegijum biti spreman da počne da radi prvog dana narednog mjeseca.



Konačnu ocjenu o saslušanjima kandidata trebalo bi 21. novembra da donese Kolegijum predsjednika EP, koji čine šefica parlamenta Roberta Mecola i lideri političkih grupacija. Do 28. novembra EP treba da odobri cjelokupan sastav EK, kako bi ona počela da radi 1. decembra.



<h2>BEZ ODLUKE</h2>



Mediji sa tijesnim vezama u Briselu ističu da je 19 kandidata dobilo „prelazne ocjene“ poslanika u komitetima pred kojim su saslušavani, bez obzira na nivo znanja, političko iskustvo ili poslove koje su do sada obavljali. Svako od njih uspio je da „odbije“ napade partija koje zastupaju suprotne pozicije EP i van njega.



Jedini kandidat za komesara koji nije imao dovoljno dobar nastup bio je Varhelji, određen da bude na čelu sektora za zdravlje i dobrobit životinja. Uzdanica mađarskog premijera Orbana, nije imao baš mnogo prijateljskih lica među europarlamentarcima, ali je sve prošlo „bolje od očekivanog&#8221;. Obećao je reviziju Uredbe o medicinskim sredstvima, donošenje Zakona o kritičnim ljekovima u prvih 100 dana i dalje insistiranje zabrane uzgajanja u zatvorenim prostorima. No, morao je da odgovara i na pitanja o ženskim pravima, vakcinama i njegovim drugim kontroverznim stavovima.



Odlaganje ocjene njegove podobnosti za novo mjesto komesara, sobom je povuklo i pomjeranje datuma odnosno blokiranje odobrenja za svih šest potpredsjedničkih mjesta.



I Rafaele Fito (Italija), izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme je među onima za koje je odgođeno odlučivanje. Na saslušanju je pokazao zbog čega ga smatraju suptilnim i blagim političarem, iako je blizak premijerki desnog centra Đorđi Meloni. Ipak, naglasio je da neće raditi u interesu Italije, već će biti privržen cijeloj EU.



Kaja Kalas (Estonija), potpredsjednica i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku na ovu poziciju stiže nakon dugog staža u državnoj politici, te uz jasne poruke o snazi EU u svijetu. Podržala je Ukrajinu rekavši da mora pobijediti u ratu protiv Rusije, a Kinu opisala kao „sistemskog rivala&#8221; koji pokušava potkopati međunarodni poredak, sa zemljama poput Sjeverne Koreje i Irana. Ipak, i njena ocjena podobnosti je odgođena.



Teresa Ribera (Španija), izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, iako dobro pripremljena za poziciju koju treba da preuzme, nije precizirala što podrazumijeva Ugovor o čistoj industriji (Clean Industrial Deal) za koji se očekuje da će biti predstavljen u prvih 100 dana nove EK.



Hena Virkunen (Finska), izvršna potpredsjednica za tehnološku nezavisnost, sigurnost i demokratiju, u Briselu je više od deceniju, radeći u EP na digitalizaciji. Imala je jasne stavove o slobodi govora i Elonu Masku, vještačkoj inteligenciji i ChatGPT-u, uključujući regulaciju ovih oblasti.



Roksana Mincatu (Rumunija), izvršna potpredsjednica za ljude, vještine i obučenost, bavila se temama od minimalne zarade do stručnog osposobljavanja, a najviše programom Erasmus+ koji smatra „ključnim primjerom onoga što Evropa radi najbolje&#8221;.



Stefan Sežurne (Francuska), izvršni potpredsjednik za napredak i industrijsku strategiju, našao se među personalnim rješenjima neposredno prije objavljivanja kandidata, i to kao bliski saradnik predsjednika Emanuela Makrona. Zbog toga se mnogi nadaju da će moći da spasi Evropu od pretvaranja u geopolitičko zaleđe svijeta kojim dominiraju Kina i SAD.



<h2>POZITIVNI ISHODI</h2>



Na osnovu saslušanja koja su trajala između tri i tri i po sata, odbori EP potvrdili su pozicije za 19 budućih komesara.



Marta Kos (Slovenija) dobila je prvi stepen parlamentarne potvrde za komesarku za proširenje. Pjotr Serafin (Poljska) treba da se nađe na mjestu komesara za budžet, borbu protiv korupcije i javnu upravu, Valdis Dombrovskis (Letonija) biće komesar za ekonomiju i produktivnost, implementaciju i simplifikaciju, a ujedno će imati zadatak glavnog investicionog koordinatora. Vopke Hekstra (Holandija) imenovana je za mjesto komesara za klimu, nultu emisiju ugljen dioksida i čisti razvoj, Andrijus Kubilius (Litvanija) za odbranu i svemir, a Jozef Sikela (Češka Republika) za međunarodna partnerstva te razvojnu saradnju.



Kostas Kadis (Kipar) treba da bude potvrđen kao komesar za ribarstvo i okeane, Hadža Lahbib (Belgija) za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost, Marija Luiz Albukerke (Portugal) kao komesarka za finansijske usluge i zajedničku štednju i ulaganja, dok je Magnus Bruner (Austrija) viđen kao komesar za unutrašnje poslove i migracije.



Džesika Rozval (Švedska) čeka potvrdu za mjesto komesarke za životnu sredinu, vodu i kružnu ekonomiju, Dan Jorgensen (Danska) za energetiku i stanovanje, Dubravka Šuica (Hrvatska) za Mediteran, a Majkl Mekgrat za demokratiju, pravdu i vladavinu prava.



Ekaterina Zaharijeva (Bugarska) imaće portfelj za startape, istraživanje i inovacije, Apostolos Cicikostas (Grčka) za održivi transport i turizam, Kristof Hansen (Luksemburg) za poljoprivredu i hranu, Glen Miklef (Malta) a međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, dok Maroš Šefčovič (Slovačka) treba da preuzme trgovinu i ekonomsku bezbjednost.

Još se pregovara o Varheljiju i šest potpredsjednika

Ursula fon der Lajen:

Nakon neslužbenog sastanka lidera EU u Budimpešti, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sugerisala je da bi se tarife mogle izbjeći pregovorima.



Prva ponuda, u tom kontekstu, vjerovatno će biti da EU kupuje više prirodnog gasa iz SAD-a, kao zamjenu za jeftiniji ruski gas.



Vjerovatno je da von der Leyen crpi &#8220;inspiraciju&#8221; za potencijalni dogovor od svog prethodnika Žan Klod Junkera, koji je 2018. godine osmislio &#8220;visoko kozmetičko primirje&#8221; s Trumpom.



Tokom prvog Trumpovog mandata, Junker je izbjegao nove carine uvjeravajući američkog predsjednika da će Evropa olakšati uvoz prirodnog plina (i više američkih sojinih zrna).



Zapravo, Evropska komisija nema stvarnu moć u odlučivanju o tome šta kupuju evropske kompanije, ali Tramp je bio voljan prihvatiti &#8220;političku igru&#8221; u kojima se prikazivalo da raste kupovina američkih dobara u Evropi.



Podsjetimo, Tramp je u predizbornoj kampanji najavio uvođenje carina od 10 do 20 posto na svu uvezenu robu u SAD, uključujući i iz Evrope.

Prva ponuda iz Evrope za Trumpa: Kupovaćemo više prirodnog gasa

Ministar Marash Dukaj sa albanskom delegacijom (3)

Dukaj sa saradnicima sastao se danas sa albanskom delegacijom koju predvodi ministar pravde Albanije,&nbsp;Ulsi Manja, a na sastanku je bila i ambasadorka Albanije u Crnoj Gori,&nbsp;Zhaklina Peto.



Dukaj je sagovornike upoznao sa prioritetima u radu ovog resora u okviru digitalizacije i reforme javne uprave, te unapređenju usluga koje pruža javna uprava građanima.



Kako se navodi u saopštenju MJU,&nbsp;Dukaj je kazao da su ključni prioriteti Ministarstvo javne uprave i donošenje Zakona o informacionoj bezbjednosti, uspostavljanje Agencije za sajber bezbjednost i Regionalnog edukativnog centra za sajber odbranu i edukaciju, te da je već formiran Vladin CIRT sa funkcijom SOC (Security Operation Center) operativnom ulogom sprečavanja incidenata, koji je prošle sedmice otvorila predsjednica EK&nbsp;Ursula Fon der Lajen.



Predstavnici Albanije istakli su važnost tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa dvije države i zajedničke evropske perspektive i pozdravili aktivnosti za izgradnju moderne i efikasne javne uprave.



Takođe, istakli spremnost za saradnju i razmjenu iskustva i pružanje ekspertske i druge vrste podrške u procesu reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.



“Tokom sastanka, izraženo je obostrano očekivanje da će se saradnja Crne Gore i Albanije nastaviti i u narednom periodu, kroz realizaciju zajedničkih programa i projekata u oblastima državne, lokalne, elektronske uprave i sajber bezbjednosti”, kaže se u saopštenju.



Sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa, zaključujući potrebu za produbljivanjem saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj: Iskustva Albanije značajna za Crnu Goru na putu njenog digitalnog razvoja

Dragan Đilas

&nbsp; On u tom pismu njoj postavlja pitanje da li se osjeća neprijatno dok izgovara hvalospeve na račun vlasti u zemlji koja je, kako navodi, evropski šampion u korupciji i kriminalu.



„Gospođo Fon der Lajen, da li Vam bude bar malo neprijatno dok izgovarate hvalospjeve na račun vlasti u zemlji evropskom šampionu u korupciji i kriminalu?



Da li Vas je sramota kada izgovorite da je Vučićeva Srbija u kojoj se djeca izbacuju iz obdaništa jer su im roditelji opozicija, u kojoj se opozicionarima razbijaju glave, pale automobili i otpuštaju sa posla jedna od najnaprednijih država u procesu pristupanja EU?



&nbsp;Da li Vas je bar malo stid kad govoritie o vladavini prava u zemlji koja je kao državni projekat napravila fabriku marihuane i u kojoj je život ugrožen policajcima koji su fabriku otkrili?“, navodi u otvorenom pismu Đilas.



On takođe postavlja pitanje da li, dok hvali investicioni rejting, bar malo zastane kad zna da je „Vaš veliki prijatelj, koga Vam je u nasljeđe ostavila Vaša drugarica Angela Merkel, uveo zemlju u dužničko ropstvo, podigao cijene hrane na nivo iznad evropskog prosjeka i da bez tendera troši desetine miljardi eura za poslove koje bez tendera dobijaju najviše kineske kompanije“.



On je upitao predsjednicu Evropske komisije, da li je svog prijatelja, Aleksandra Vučića, pitala zašto vrijeđa novinare, zašto je špijunirao rusku opoziciju, zašto sa Rusijom ima zajednički komitet za borbu protiv obojenih revolucija i zašto u Novom Sadu šalje batinaše na studente?



„U Novom Sadu iz koga je premijer Vučević sa kojim ste odbili da se vidite zbog sastanka sa ruskim ministrom kao da ne znate da je on samo potrčko Aleksandra Vučića i da je do tog sastanka došlo uz Vučićevu saglasnost“, rekao je predsednik SSP-a.



&nbsp;Đilas navodi da izgleda da je gospođa Fon der Lajen zaboravila rezoluciju Evropskog parlamenta o izbornoj krađi u Srbiji čije je ona sprovođenje sa kolegama iz EPP-ija spriječila.



„Zaboravili ste da su Marinika Tepić i pet poslanika štrajkovali glađu zbog te krađe, zaboravili nalaze misije ODIHR-a, ne znate za antievropsku kampanju koja se čitavu deceniju sprovodi kroz režimske medije, ne znate da Srbija godinama nije otvorila niti jedno pregovaračko poglavlje u procesu evropskih integracija, a kamoli zatvorila ijedno od njih.



Da li Vi uopšte znate gdje ste juče sleteli i u kojoj zemlji ste bili? Vašim ponašanjem i podrškom čovjeku koji je šef organizovane kriminalne grupe zadajete najjače udarce ideji evropske Srbije i ponižavate sve koji u tu ideju vjeruju“, tvrdi Đilas u pismu.



On takođe dodaje da se u ovoj Vučićevoj „demokratskoj“ Srbiji jedino građani i opozicija zaista bore za evropske vrijednosti, za norme i kriterijume, nerijetko pritom ugrožavajući sopstvenu bezbjednost.



&nbsp;„Vama očigledno ništa od svih činjenica koje sam naveo nije važno. Od svega toga je važniji litijum. Imam za Vas dvije informacije.



Prva, litijum se u Srbiji kopati neće. I druga, mi želimo Srbiju u Evropi za čiju smo slobodu podnijeli ogromne žrtve ne zbog Vas i evropskih birokrata, već zbog boljeg života naših građana.



To ćemo i ostvariti ali očigledno ne sa Vama, kao ni sa korumpiranom vlašću povezanom sa organizovanim kriminalom koja rasprodaje Srbiju najvišem ponuđaču. Svoju slobodu ćemo sami osvojiti i nikome ništa nećemo dugovati“, naveo je u otvorenom pismu Dragan Đilas.

Đilas u pismu Fon der Lajen: Da li vas je stid kada izgovarate hvalospjeve Vučićevoj Srbij, koja je šampion u korupciji i kriminalu

URSULA FON DER LAJEN I ALJBIN KURTI

Kurti je izrazio zahvalnost Fon der Lajen zbog posvećenosti Kosovu i Zapadnom Balkanu, o čemu, kako je rečeno, svjedoče česte posjete i sastanci tokom njenog rukovodstva i „glasno zalaganje za punu integraciju regiona u Evropsku uniju“.



„Čestitam vam na novom mandatu. Mnogo računamo na vaše rukovodstvo, kako u širenju Evropske unije, tako i u njenom jačanju na svjetskoj sceni“, rekao je Kurti na početku sastanka.



Govoreći o Kosovskoj reformskoj agendi, premijer je istakao da ona ima pet prioritetnih oblasti, predviđa 30 reformi i 111 koraka za rješavanje glavnih pitanja kosovska privrede koja uključuju energetsku bezbjednost, zapošljavanje, privlačenje stranih investicija i formalizaciju rada i privrede.



Kurti je rekao da je „Kosovo spremno i posvećeno da reforme sprovedu u najkraćem mogućem roku“ i da „što više iskoriste raspoloživu finansijsku podršku EU koja iznosi 882 miliona eura“.



Premijer je na sastanku ponovo tražio da se potpuno i odmah ukinu restriktivne mjere EU protiv Kosova i da ono dobije statusa kandidata za prijem u EU „zbog čvrste posvećenosti Kosova evropskim integracijama i reformama, kao i ekonomskom razvoju i demokratskom napretku koji je postignut posljednjih godina“, piše u saopštenju.



Fon der Lajen se danas&nbsp;sastala i s Kosova predsjednicom Vjosom Osmani&nbsp;i poručila da „Kosovo ima još dosta obaveza“ da bi se ukinule restriktivne mjere protiv Kosova koje je EU uvela u junu prošle godine pošto su kosovske vlasti ignorisale zahtjeve za smirivanje stanja u opštinama sa srpskom većinom na sjeveru.



Kaznene mjere EU su prvobitno bile privremeno obustavljanje rada radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, nepozivanje Kosova na sastanke na visokom nivou, obustavljanje bilateralnih posjeta i ukidanje sredstava za Kosovo planiranih Investicionim okvirom i Instrumentima pretpristupne pomoći – IPA 2024.

Šta je Kurti tražio od Fon der Lajen?

MILOJKO SPAJIC URSULA FON DER LAJEN

Zbog toga će, kako navode u saopštenju, Vlada predstaviti platformu „Barometar 26“, kako bi cijelo društvo bilo fokusirano na ono što ogromna većina građana očekuje – da Crna Gora bude sljedeća članica EU u najskorijem roku.



„Mnogo toga smo postigli, ali tek moramo da puno radimo. Naredne dvije godine su ključne za našu evropsku perspektivu. Potrebna nam je puna podrška društva, svih partija, civilnog sektora, kako bi ispunili ambiciozne ciljeve”, poručio je Spajić.



Prema njegovim riječima, da bi osigurali široku podršku, predstaviće platformu kojom će ubrzati tempo u pregovorima i osigurati da do kraja 2026. zatvorimo 26 poglavlja, da bi do kraja 2028. postali 28. članica.



“Nova evropska platforma biće dokument Vlade, da dostignemo visoko postignute ciljeve“, istakao je on.



Kako su dodali iz njegovog kabineta, tokom sastanka bilo je riječi o popisu, kao jasnom primjeru da postizanje širokog društvenog konsenzusa, koji je najbolji put ka rješavanju otvorenih pitanja opterećujućih za društvo.



„Crna Gora je veoma napredovala na putu pristupanja EU i veoma smo srećni što ste zadržali ambicioznost sa našeg prvog sastanka. Ispunili ste tadašnje ciljeve, sada su oni veći i drago nam je što želite da ih jasno postavite. Imate dobar razlog da budete ponosni na ono što ste postigli, a sada da zatvaramo poglavlje po poglavlje”, istakla je na pres konferenciji fon der Lajen.



Kako je dodala, ako Crna Gora zadrži fokus, ima šansu da zatvori sva poglavlja po planu, a za to je potrebna podrška svih partija.



“Hajde da vaši ciljevi postanu stvarnost i da zajedno radimo na njima“, poručila je predsjednica Evropske komisije i odgovorila na pitanje jesu li realni planovi da Crna Gora postane dio EU do kraja 2028.



„Cilj jeste ambiciozan, ali je i ostvariv. Ovo je proces zasnovan na zaslugama i ispunjavanju uslova, a ja vjerujem da vi to možete. Mi smo uz vas. Impresionirana sam i zadovoljna kako Crna Gora napreduje i uvjerena sam da ćete ostvariti ambiciozne ciljeve“, naglasila je fon der Lajen.



Ona je, kako navode iz kabineta premijera, upitana kako će identitetska pitanja uticati na evropski put Crne Gore i kakav će biti ton izvještaja EK za Crnu Goru, koji će biti predstavljen naredne sedmice.



„Puno je posla koji nas čeka, i nas i vas, zato glavni fokus mora biti na tome. Ton u Izvještaju EK za Crnu Goru u odnosu na prošlogodišnji je veoma pozitivan“, kazala je ona.



Premijer je, kako su dodali, poručio da sva polarizujuća pitanja treba rješavati na evropski način.



„Prošle godine je Crna Gora bila u teškoj poziciji jer smo imali popis koji je bio odlagan i svi znamo da je popis uvijek bio polarizujuća tema, unazad 25 godina. Upravo zbog toga, mislimo da je ono što se desilo nedavno, kada su sve političke partije u Crnoj Gori potpisale izvještaje o popisu, to je bio događaj bez presedana”, kazao je Spajić.



Prema njegovim riječima, popis nam je primjer da smo kao društvo sazreli i ako zaista želimo da postanemo članica EU moramo da se suočavamo i sa polarizujućim pitanjima na evropski način.



“Moramo biti inkluzivni i moramo da konsultujemo sve političke aktere u državi i sve odluke moraju biti donesene na inkluzivan i sveobuhvatan način“, istakao je premijer.



On je zahvalio predsjednici Fon der Lajen za pomoć u izgradnji infrastrukture, jer je to, kako je istakao, pravi način da građani vide i osjete direktne benefite od članstva u EU.



“U tom kontekstu veoma važna biće i sredstva iz Plana rasta, koja će između ostalog korišćena za poboljšanje obrazovnih i zdravstvenih objekata – što donosi direktnu i višestruku benefit društvu”, poručuju iz njegovog kabineta.



Sastanku u Vili Gorica su, kako zaključuju, prisustvovali potpredsjednici Vlade,&nbsp;Aleksa Bečić&nbsp;i&nbsp;Ervin Ibrahimović, kao i ministarka evropskih poslova,&nbsp;Maida Gorčević.

Barometar 26 – Platforma za zatvaranje 26 poglavlja do 2026, koja uvodi Crnu Goru u EU

FDL project 3

Kako navode u saopštenju, ovo tijelo, koje je sufinansirala Evropska unija i koje djeluje u okviru Ministarstva javne uprave, predstavlja ključan korak u jačanju sajber odbrane Crne Gore, nakon nedavnih ozbiljnih sajber napada koje je zemlja pretrpjela.



“Razvijen u okviru Inicijative EU za brzi odgovor, GSOC ima ključnu ulogu u otkrivanju i odgovoru na izazove u oblasti sajber bezbjednosti. Ovaj regionalni projekat, kojim upravlja Služba za instrumente vanjske politike (FPI), a implementira ga estonska nevladina organizacija Akademija e-upravljanja, pomaže vladama da ubrzaju razvoj kapaciteta u sajber bezbjednosti u skladu s evropskim standardima (posebno Direktivom o mrežnoj i informacionoj bezbjednosti 2 – NIS 2)”, kazali su oni.



S budžetom od 4,4 miliona eura, EU, dodali su, tako podržava Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u jačanju odgovora na rastuće sajber prijetnje.



“Projekat koji finansira EU omogućio je zapošljavanje stručnog osoblja, obezbjeđivanje objekata i hardvera za kontinuirani nadzor, kao i brojne inicijative za razvoj kapaciteta, uključujući programe obuke i sertifikacije”, poručuju iz Evropske kuće.



Kako zaključuju, otvaranje GSOC-a naglašava snažno partnerstvo između Crne Gore i Evropske unije u suočavanju sa zajedničkim izazovima u sajber bezbjednosti i obezbjeđivanju otpornosti javnih usluga i kritične infrastrukture širom regiona.

Fon der Lajen i Spajić zvanično otvorili centar za sajber bezbjednost

Ga0sQunbUAAsgVf

&#8220;Vjerujemo da ne treba posebno osvježavati sjećanje javnosti na dešavanja tokom Brdo Brioni Procesa, kada su novinari naših glasila morali da se bukvalno otimaju za mikrofon i priliku da postave pitanje i da pritom, a i post festum, budu izloženi raznim neprijatnostima.Kako bismo naše novinare ali i medijske kuće zaštitili od ovog vida diskriminacije i nepoštovanja, ukoliko ne dobijemo garancije da će ovakav odnos prestati, odlučili smo da našim prisustvom ubuduće ne opterećujemo pres konferencije predstavnika vlasti i zvaničnika EU. Neka ti susreti prijatelja prolaze bez straha od nezgodnih pitanja, a mi ćemo pronaći način da našu publiku valjano informišemo i o sadržaju tih predstava za javnost.



Dakako, obradovaće nas svaki eventualni vid esnafske solidarnosti i demonstracije profesionalnog i ljudskog samopoštovanja. Stoga se nadamo da spisak glasila koje potpisuju ovo saopštenje nije konačan&#8221;, navodi se u reagovanju koje potpisuju uredništva Antene M, ETV, E portala, Standarda i Mportala.