Dominacija Đukanovića u 2018. godini: DPS dobila sve izbore, opozicija ostala posvađana, Demokrate i URA preuzele primat

Dominacija Đukanovića u 2018. godini: DPS dobila sve izbore, opozicija ostala posvađana, Demokrate i URA preuzele primat

Standard

05/01/2019

06:28

Prethodna godina bila je veoma dinamična kada je politička scena u pitanju – održani su predsjednički i lokalni izbori na kojima su DPS i njen predsjednik Milo Đukanović potvrdili dominaciju, opozicija je pokazala da je postizanje dogovora o zajedničkom djelovanju gotovo nemoguća misija, konačno je postignut politički kompromis i Tuzi su postale samostalna opština.

Prethodna godina bila je veoma dinamična kada je politička scena u pitanju – održani su predsjednički i lokalni izbori na kojima su DPS i njen predsjednik Milo Đukanović potvrdili dominaciju, opozicija je pokazala da je postizanje dogovora o zajedničkom djelovanju gotovo nemoguća misija, konačno je postignut politički kompromis i Tuzi su postale samostalna opština.

Đukanović potvrdio dominaciju

Lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović na predsjedničkim izborima održanim 15. aprila, ostvario je ubjedljivu pobjedu u prvom krugu, sa osvojenih 53,8 odsto glasova, odsnosno 181.000. Kandidat većeg dijela opozicije Mladen Bojanić je osvojio 33,5 odsto glasova, a kandidatkinja SDP-a Draginja Vuksanović 8,3 odsto glasova. Đukanović je na ovim izborima osvojio 2,6 odsto više glasova nego Filip Vujanović 2013.godine. Za Vujanovića je tada glasalo 161.940 građana.

Povezani članci

Ovakav ishod predsjedničkih izbora nije iznenadio nikoga ko je iole upoznat sa političkom situacijom u Crnoj Gori. Ne samo da je Đukanović prepoznat kao najmarkantnija i najuticajnija politička ličnost u Crnoj Gori, za koga njegove pristalice smtraju da je zaslužan za mnoge istorijski važne odluke, prije svega, u spoljnoj politici dr\ave, već je i njegovoj ubjedljivoj pobjedi, kao i obično, doprinijela i nesloga u opozicji.

miloker

Opozicija se jedva, svega dvadesetak dana pred početak izbora dogovorila oko zajedničkog kandidata, a Mladen Bojanić je očigledno bio iznuđeno rješenje. Demokrate i URA su htjele da Aleksa Bečić bude zajednički kandidat opozicije, ali DF za to nije htio da čuje, već su gurali svog kandidata, bišeg ministra unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića.

Oko Bojanića su se, više na silu, dogovorili u zadnjem trenutku, a poraz od neprikosnovenog Đukanovića je bio očekivan. Opozicija je nakon tih izbora samo skliznula u još veće konflikte.

DPS pokazala snagu na lokalnim izborima

Demokratska partija socijalista apsolutni je pobjednik lokalnih izbora koji su održani 27. maja. U Podgorici su uzeli 32 mandata što je za čak četiri više nego na izborima 2014. godine. Iako nijesu osvojili preko 50 odsto, bez problema su formirali vlast u Glavnom gradu jer su sve ostale liste koje su prešle cenzus osvojile ukupno 28 mandata (među njima je i tradicionali partner DPS-a, SD koji je osvojio tri). Demokratska partija socijalista osvojila je apsolutnu većinu i u Bijelom Polju, Pljevljima, Danilovgradu i Šavniku. U Baru, Plavu i Golubovcima DPS je formirala vlast sa SD-om, a u Kolašinu sa SD-om i “Grupom birača Šule i Mikan zajedno sa građanima Kolašina”.

DPS je posebno dominantan bio u Glavnom gradu, gdje je osvojio 32 od ukuopno 61 mandata u lokalnom parlamentu. Koalicija SDP i Demos, Ranka Krivokapića i Miodraga Lekića, koji su i najveći gubitnici izbora,ostala je ispod cenzusa i nema svog predstavnika u lokalnom parlamentu.

ivanver

Jasno je da je čovjek koji je najzaslužniji i za ovaj izborni rezultat predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović. Predsjednik DPS-a pametno je procijenio da je za nosioca liste potrebno staviti neko novo lice. Glavni rival DPS-a u na ovim izborima bila je koalicija Demokreta – URA-e na čijem su čelu mladi političari – Dritan Abazović i magistar Aleksa Bečić. Đukanović je kao odgovor na mladog magistra ponudio svoje rješenje – za nosioca liste postavio je mladog doktora Ivana Vukovića, neuprljanog političkim angažmanom i nekompromitovanog aferama. To se pokazalo kao dobitnički potez.

U toku i nakon loklnih izbora, u opoziciji je vladala stara priča – opozicioni političari uporno su, umjesto da su tražili greške u sopstvenoj politici svađa i netrpeljivosti, za izborne poraze krivili “manipulacije” DPS-a.

bia

Ipak, loaklni izbori su definitivno donijeli novu raspodjelu snaga među opozicijom – Demokrate i GP URA postali su najjača opozociona koalicija i time preuzeli primat, ali i glasače, od posrnulog DF-a. Koaliciji Demokrate-URA utjeha može da bude što su najbolji među gubitnicima, izborni rezultat koji je ostvario Demokratski front sa SNP-om – skromnih 12,3 odsto (2014. osvojio 28,5 odsto bez SNP-a!), pokazao je da je taj politički savez u slobodnom padu. 

Tuzi su konačno opština

Tuzi su od 1. septembra konačno i zvanično dobiti status samostalne opštine, nakon više od 20 godina političkih prepucavanja između predstavnika Albanaca i DPS-a. Iako nije možda striktno politički događaj, da bi Tuzi konačno postali samostalna opština bilo je potrbno da prođe mnogo vremena i da politička volja u državi i DPS-u konačno prevagne na tu stranu.

tuiyie

Iako mnogi osporavaju samoodrživost Tuzi kao samostalne opštine, funkcioner Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj, kazao je da Tuzi imaju sve uslove za bude opština predviđene Zakonom: teritoriju, stanovništvo, resurse i fiskalnu sposobnost.


Hapšenje funkcionera DF-a i novi krah opozicionog dogovora

Hapšenje lidera PzP-a i poslanika DF-a Nebojše Medojevića i izdavanje naloga za hapšenje lidera DNP-a Milana Kneževića koji je ostao u parlamentu da ne bi bio priveden, punilo je stubce crne hronike, ali je imalo direktne političke posljedice.

Nakon što je Medojević uhapšen zbog toga što je odbio da svedoči, a Knežević ostao zatvoren u Skupštini, Demokratski front je dobio “vjetar u leđa” za nove proteste koji su, makar na kratko, konsolidovali njihovo članstvo rasuto nakon ubjedljivih poraza na lokalnim izborima. Protesti su trajali 12 dana dok Medojeviću i Knećeviću nije ukinuta zatvorska kazna, ali ništa spektakularno na političkoj sceni se nije desilo.

milnaskupesre

DF je, osokoljen vraćanjem duha protesta, pozvao ostatak opozicije de im se pridruže u vaninstitucionalnom djelovanju. Međutim, priča o opozicionom jedinstu je opet doživjela krah. Nakon koketiranja sa ponudama, do dogovora nije došlo – što zbog razlika u programu, načinu na koji bi željeli da djeluju, odsustva želje da se naprave ustupci, ali i međusobne netrpeljivosti koja potiče iz prošlih nesuglasica. Jedini konkretan epilog je da je Radna grupa za izborno zakonodavstvo, koja je najavljivana na sva zvona i u koju su i vlast i Demokrtski front polagali velike nade, doživjela neuspjeh prije nego što je i krenula sa ozbiljnijim radom, jer je opozicija izašla iz nje.

B. Knežević

Ostavite komentar

Komentari (0)

X