Skupština usvojila predlog amandmana na USTAV

Tok rasprave:

U parlamentu je prisutno 56 poslanika. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da danas ne zasijeda nijedan parlament u Evropi.

“Da većini poslanika u Evropi neko kaže da moraju da dođu u parlament 24. avgusta, teško bi se odazvali. Neki moji prijatelji iz evropskih parlamenata kažu da bi predsjednik Skupštine koji bi takvu sjednicu zakazao, prošao veoma loše. Ali naše obaveze su takve, znamo šta očekuju građani, okupili smo se da pokažemo da smo odgovorni ljudi”, kazao je Mandić.

On je saopštio da poslanici većine neće danas imati izlaganja, te da će to pravo koristiti samo opozicija.

Poslanik Demokratske narodne partije DNP Milan Knežević najavio je da oni neće glasati za amandmane na Ustav.

“Pošto će i ostatak opozicije biti za te amandmane, onda bi trebalo samo mi da govorimo”, smatra on.

Živković: Predloženim ustavnim amandmanima daje se ogromna moć pravosuđu

Predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković istakao je da se postavlja pitanje da li je pravosuđe samostalno ili ne.

“Niti je samostalno, niti je nezavisno. Ono je batina u rukama većine i drugih centara moći u Crnoj Gori. Skopčano sa jasnom ambicijom da se nanese šteta opoziciji i neistomišljenicima vlasti. A cilj je da ova vlast što duže potraje. Predloženim ustavnim amandmanima daje se ogromna moć pravosuđu”, dodao je Živković.

Prema njegovim riječima imali smo javnu raspravu i čuli opravdane zebnje stručne javnosti na ovakva ustavna rješenja.

“Iako smo svjesni rizika koji postoje DPS će u cilju evropskih integracija glasati za predložene ustavne amandmane”, poručio je Živković.

Knežević je odgovorio na izlaganje Živkovića, poručujući da je u njegovom obraćanju prepoznao stavove koje DNP, kako je kazao, zastupa od samog početka rasprave o ustavnim promjenama.

On je, uz dozu ironije, rekao da mu je tokom uvodnog dijela Živkovićevog izlaganja došlo da ga zagrli i pozove da pređe u DNP.

„Pričate sve ono što mi govorimo od same najave ovih ustavnih promjena. Ali pitanje je – zašto onda glasate za? Vidite sve opasnosti, vidite da je već stvorena četvrta grana vlasti, vidite da sad ne možete da dovedete ni VDT-a ni SDT-a u Skupštinu ni na odbore – i participirate pod alibijem da je to u skladu sa našim evropskim putem“, kazao je Knežević.

On je Živkovića upitao postoji li bilo kakvo uporedno iskustvo na osnovu kojeg je moguće da vrhovni državni tužilac (VDT), kako je rekao, „postane faraon“.

Knežević je podsjetio i na svoj raniji predlog izmjena zakona o tužilaštvu, kojim bi se omogućilo da Skupština bira VDT-a i Glavnog specijalnog državnog tužioca GST.

„Nudio sam vam izmjene zakona o tužilaštvu, da biramo i SDT i VDT u Skupštini. Nijeste htjeli. Neko zato što se nalazi u fijoci, a neko jer je izvađen iz nje. Neko i zato što je na Skaju, a neko i jer mu se objavljuju poruke na raznim portalima“, rekao je Knežević.

Aktuelizovao je pitanje amandmana koji je ranije najavio premijer Milojko Spajić, a koji se odnosio na ukidanje imuniteta članovima Vlade.

Knežević je upitao gdje je taj amandman nestao, čime je dodatno problematizovao način na koji se, prema njegovim riječima, pristupa predloženim ustavnim promjenama i reformi pravosudnog sistema.

Živković je na to kazao da je Knežević bio dio većine koja je omogućila faraonska ovlašćenja o kojima danas govori.

“To ste uradili sa ambicijom da tada u tužilaštvu uredite stvari onako kako je vama odgovaralo. Glasali ste za izmjene u tužilaštvu, za izbor Milorada Markovića i doveli do situacije u kojoj smo danas. Vi ste prvi insajderski otkrili ono što se dešavalo u Vladi i potvrdili ono što smo od početka tvrdili – da je VDT došao kao plod dogovora unutar većine. To nikad ne biste otkrili da ste nijeste razišli sa kolegama iz većine”, rekao je on.

On je dodao da glasanje za amandmane za DPS predstavlja podršku većem interesu – a to je članstvo Crne Gore u EU.

Knežević: Spajić bio rezervista Vojske Srbije i tokom mandata premijera

Knežević je tokom današnje skupštinske rasprave rekao je da je premijer Crne Gore Milojko Spajić bio evidentiran kao rezervista Vojske Srbije i u periodu nakon stupanja na funkciju predsjednika Vlade. On je pozvao i predsjednika Crne Gore i tadašnjeg zamjenik predsjednika PES-a Jakova Milatovića da saopšti je li za sve ovo znao kada je Spajiću dao mandat.

On je kazao da je Spajić, prema informacijama kojima raspolaže, u evidenciji rezervista Vojske Srbije bio najmanje do 2025. godine.

„Velika dilema ostaje povodom pitanja integriteta premijera. Prije nekoliko dana iznio sam informaciju da je u momentu izbora na tu funkciju bio rezervista Vojske Srbije. Danom otpusta iz srpskog državljanstva, Spajić je nastavio da bude rezervista i sigurno je bio u evidenciji još dvije godine“, rekao je Knežević.

On je pozvao Spajića da demantuje njegove navode, ponudivši da će se povući iz politike ukoliko se utvrdi da je premijer brisan iz evidencije rezervista istog dana kada je otpušten iz državljanstva Srbije.

„Pozivam ga da me demantuje i imam ljudsku ponudu za njega. Ako se ispostavi da je Spajić danom otpusta iz državljanstva izbrisan iz evidencije rezervista Vojske Srbije, napustiću političku scenu. To javno saopštavam“, poručio je Knežević.

Knežević je ocijenio da Spajić nije imao pravo da bude nosilac liste Pokreta Evropa sad PES na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Prema njegovim riječima, ukoliko se potvrdi da je Spajić najmanje dvije godine bio rezervista Vojske Srbije dok je obavljao funkciju premijera, kao i predsjednika Vijeća za nacionalnu bezbjednost, odgovornost bi, smatra Knežević, trebalo da bude politička.

„Ako se ispostavi da je Spajić najmanje dvije godine ili više bio rezervista Vojske Srbije i premijer Crne Gore, plus predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, onda ga pozivam da on podnese ostavku. Jer vidimo da ćuti i Ustavni sud i tužilaštvo“, kazao je Knežević.

Mugoša: Parlamentarna većina mjesecima držala izmjene Ustava u fiokama

Poslanik Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša ocijenio je da je parlamentarna većina od polovine februara do juna držala izmjene Ustava u fiokama, dok je opoziciju istovremeno optuživala da koči njihovo usvajanje.

Mugoša je kazao da je upravo odluka parlamentarne većine da izmjene ne proslijedi u skupštinsku proceduru dovela do situacije da se, kako je naveo, „u minut do 12“ pristupa njihovom usvajanju, bez kvalitetne javne rasprave.

„Za sve to vrijeme su nas optuživali da kočimo izmjene Ustava, iako je samo njihova odluka bila da ih ne proslijedi u skupštinsku proceduru. Zato smo i došli u ovu situaciju, da u minut do 12 moramo da donosimo ove izmjene bez kvalitetne javne rasprave, svjesni da je to mjerilo za zatvaranje poglavlja 23“, rekao je Mugoša.

On je ocijenio nekorektnim to što, kako tvrdi, nijesu uvažena mišljenja stručne javnosti iznijeta tokom javne rasprave.

Govoreći o predloženim rješenjima, Mugoša je posebno problematizovao sastav i rukovođenje Sudskim i Tužilačkim savjetom.

„Na čelu Sudskog savjeta biće osoba koja dolazi iz ‘nesudijskog’ dijela. Na čelu Tužilačkog savjeta će biti VDT. Mi ne razlikujemo upravljanje i rukovođenje. Onaj ko rukovodi – ne treba da upravlja. Nema logike da VDT bude na čelu Tužilačkog savjeta. A zašto takva mjera onda nije primijenjena na Sudski savjet, pa da tamo na čelu bude predsjednica Vrhovnog suda“, kazao je Mugoša.

Ipak, poslanici ES će, kako je najavio, glasati za predložene izmjene Ustava, uprkos kritikama na račun procedure i pojedinih rješenja.

Mugoša je poručio da je Crna Gora pred istorijskom prilikom kada je riječ o evropskim integracijama, zbog čega će ES podržati ustavne izmjene.

Abazović: Reforme ne unapređuju sistem, Spajić mora jasno odgovoriti o rezervnom sastavu VS

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović objasnio je zbog čega ta stranka nije željela da učestvuje u sporazumu koji su postigli predstavnici parlamentarne većine i dijela opozicije, ocjenjujući da predložene reforme ne predstavljaju unapređivanje sistema. Ipak, najavio je da će GP URA podržati ustavne amandmane.

Abazović je ukazao na probleme u funkcionisanju institucija, navodeći da Crna Gora trenutno nema predsjednika Državne izborne komisije (DIK), da godinama nijesu održani izbori u Šavniku, dok je u Kotoru predsjednika opštine birao prethodni saziv Skupštine opštine.

„Nije problem, glasaćemo za ustavne promjene. Ali ove reforme nijesu unapređivanje sistema. Civilni sektor je dao prijedloge, niko se na to osvrnuo nije“, kazao je Abazović.

On je istakao da se provjere integriteta funkcionera predlažu, između ostalog, zbog očekivanja Evropske unije da se izbjegnu situacije poput one koja se dogodila u Rumuniji.

Abazović je komentarisao i navode da je premijer Milojko Spajić svojevremeno bio rezervista Vojske Srbije (VS).

„Želim biti korektan – ne mogu biti siguran da je ono tačno. Iznenadio sam se time što Spajić nije riječju demantovao taj dokument. Spajić mora jasno da kaže da li je, u momentu kad je bio premijer, bio rezervista VS“, rekao je lider URA.

Prema njegovim riječima, ukoliko je Spajić bio rezervista Vojske Srbije dok je obavljao funkciju predsjednika Vlade Crne Gore, morao bi da podnese ostavku.

„To nigdje nije postojalo – da predsjednik Vlade jedne države bude dio vojske druge“, kazao je Abazović.

On je kritikovao i način na koji se, kako je naveo, ozbiljne političke teme predstavljaju javnosti kroz humor i politički spektakl, ocjenjujući da se time dodatno urušava integritet države.

Abazović je upitao i kako bi javnost reagovala da se za neku osobu u sličnoj situaciji utvrdilo da je rezervista vojske Hrvatske, Albanije ili Kosova.

„Objesili biste ga na Trgu nezavisnosti“, zaključio je Abazović.

Poslanik Albanske alternative Ilir Čapuni kazao je da to što svako insistiranje Albanaca na poštovanju zakona želi predstaviti kao nacionalizam, politička trgovina ili zahtjev za privilegijama.

“Kad tražimo poštovanje zakona ne tražimo privilegije. Kad tražimo da se čuje mišljenje legitimnog predstavnika naroda ne tražimo veto. Kada govorimo o albanofobiji ne napadamo Crnu Goru već branimo njen građanski karakter”, poručio je on.