Integracije nikada nijesu jednosmjerna ulica. Dakle, nije u pitanju samo odnos koji Crna Gora i Balkan grade prema EU, već i odnos EU prema našoj zemlji i regionu. Zato Berlinski proces, koji pratim od početka, kao i realizaciju agende Berlin plus, smatram veoma kvalitetnom nadogradnjom evropske politike za Zapadni Balkan, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u izlaganju pred Njemačkim društvom za vanjsku politiku (DGAP) na temu “Političke perspektive Balkana, Crne Gore i njihovi odnosi sa Evropom u 2019. godini”.

Đukanović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Njemačkoj, je istakao da angažovaniji “odnos EU je od izuzetnog značaja i za rješavanje preostalih otvorenih pitanja u našem regionu”.

“Veoma podsticajan je primjer Prespanskog sporazuma. Dogovor između Skoplja i Atine je pravi pokazatelj kako se i najteži problemi mogu prevazilaziti ako postoji politička volja lidera i benefiti koje zajednička rješenja donose za obje strane. Veoma je važno da sada imamo Sjevernu Makedoniju na sigurnom putu ka NATO, sa realnom mogućnošću za skoro otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU. Vjerujem da to može biti inspirativno i za nastavak dijaloga između Beograda i Prištine. Rješenje tog problema značajno bi relaksiralo region u cjelini, i Srbiju kao ključnu zemlju na Zapadnom Balkanu motivisalo da se još više posveti evropskoj perspektivi. Ostalo bi onda jedino neriješeno pitanje funkcionalnosti BiH, što objektivno i jeste najteže pitanje u regionu”, rekao je Đukanović.

On je istakao da danas “nažalost niko ne zna kakva je budućnost Evropske unije.

“Bez obzira na to, ja sam ubijeđen da perspektiva Zapadnog Balkana može biti samo evropska. Kao neko ko je dugo u politici, ponekad se pitam kako će generacije u budućnosti gledati na ovo što mi radimo danas? Kako će cijeniti ono što smo postigli, a kako ono što smo mogli da postignemo, a nijesmo? Želim da podsjetim kako je veliki pjesnik Antonio Mačado pisao: “Ti što putem hodiš, znaj da puta nema. Put taj moraš stvarati u hodu.” Izgleda mi da je to najprimjerenije onom što je činila Crna Gora – u hodu je utirala svoj put u evropsku budućnost, nailazeći stalno na nove izazove. Znamo da različiti putevi vode u različite budućnosti. Znamo i da sagledamo različite perspektive. Ali, ako je išta bilo postojano kod Crne Gore tokom prethodne dvije i po decenije, to je namjera da budemo moderna, otvorena, sigurna i prosperitetna zemlja koja je dio isto takve Evrope. Budućnost svih nas je izvjesna samo ako je perspektiva zajednička, i za Evropu, i za balkanske zemlje u njoj. Mislim da je ovo realan pogled na našu sjutrašnjicu, a ne glas najmanje balkanske zemlje koja nema alternativu”, rekao je Đukanović.

Vjerujem da naša zajednička vizija, kako je istakao, i naši zajednički ciljevi daleko prevazilaze političke i ekonomske argumente današnjice.

“Ukoliko se politikom i ekonomijom ne budemo bavili na pravi način, uskratićemo svim građanima Evrope priliku da učestvuju u zajedničkoj viziji i ostvarenju zajedničkih ciljeva, uskratićemo im priliku da vide izvan suženih horizonata današnjice. Bez zdrave politike i ekonomije, ne možemo imati zdravo društvo. A bez zdravog društva nisu nam mnogo od koristi ni politika, ni ekonomija”, rekao je predsjednik.

Đukanović je na početku izlaganja podsetio da je Crna Gora bila jedina od šest republikau kojoj nije bilo ratova i ratnih razaranja u vrijeme krvavog raspada Jugoslavije.

“Oaza sigurnosti i utočište za brojne izbjeglice i raseljena lica svih nacionalnosti,koji su u jednom trenutku činili petinu naše ukupne populacije. Bilo je to vrijeme sankcija protiv poslednje, dvočlane Jugoslavije čiji je Crna Gora bila dio, vrijeme ratova u okruženju, nestašice svih vrsta, inflacije… I danas se vode polemike je li je bila veća hiperinflacija koja je pogodila Njemačku između dva svjetska rata, iliu Saveznoj Republici Jugoslaviji, u kojoj je štampana novčanica sa najvećim brojem nula u istoriji – 500 milijardi. U namjeri da odbrani svoj ekonomski sistem, Crna Gora je nekoliko godina kasnije ozvaničila njemačku marku kao jedino sredstvo plaćanja. Zahvaljujući tome, već 2002. godine euro postaje naša valuta. Bile su to korjenite, ne samo finansijske i ekonomske, već mentalne i društvene promjene, koje su odredile pravac razvoja savremene Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Prije nepunih trinaest godina, kako je nave, obnovili smo nezavisnost, pod pokroviteljstvom EU, na referendumu održanom po do tada neprimjenjivanim kriterijumima, na kojem je učestvovalo 86,5% ukupnog biračkog tijela.

“Kažem obnovili, jer Crna Gora baštini hiljadugodišnju državotvornu tradiciju. Da ne idem daleko u prošlost, podsjetiću na odluke Berlinskog kongresa 1878. godine, na kom je Crnoj Gori potvrđena državna nezavisnost. Njenom obnovom 2006. godinepreuzeli smo odgovornost za vlastitu budućnost i osnažili multireligijsku i multikulturalnu tradiciju, na koju smo veoma ponosni. Ubrzo je Crna Gora postala članica UN, OEBS, SE, i brojnih drugih međunarodnih organizacija i finansijskih institucija. Članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kao i zaključenim ugovorima o slobodnoj trgovini sa velikim brojem zemalja, ostvarili smo pristup tržištu od preko 800 miliona ljudi. Već krajem 2008. godine Crna Gora je aplicirala za članstvo u EU, a 2012. otpočela pristupne pregovore. Otvorili smo 32 od 33 pregovaračka poglavlja, 3 privremeno zatvorili, i tako postali lider u integracionim procesima na Balkanu.U junu 2017. Crna Gora je postala članica NATO”, rekao je Đukanović.

U ostvarenju ovih ciljeva imali smo i imamo značajnu podršku naših međunarodnih partnera, kako je istakao, među kojima Njemačka ima jednu od najznačajnijih uloga.

“Iz ovog kratkog pregleda očigledna su krupna postignuća crnogorskog društva u poslednjih nešto duže od dvije decenije. Naravno, nije moguće u kratkom obraćanju podsjetiti i na veoma teške okolnosti u kojima se vodila politička borba za unapredjenje tolerancije, obnovu države, ekonomski i demokratski prosperitet, za pouzdaniju stabilnost i veću sigurnost gradjana, za pravo da sami, kao suverena država, odaberemo strateški pravac svog razvoja. Ali, dovoljno je reći: bilo je to svakodnevno, teško i rizično rvanje sa retrogradnom politikom u Crnoj Gori koja se protivila nezavisnosti i politici integracije države u NATO i EU, koja je uz to imala moćnu finansijsku, političku, medijsku, i bezbjednosno obavještajnu podršku regionalnih i globalnih političkih centara koji su oponirali evropskoj integraciji Zapadnog Balkana”, rekao je Đukanović.

Uspjeli smo jer smo od prvog dana imali kristalno jasnu viziju.

“Željeli smo da Crnu Goru vratimo njenoj prirodnoj evropskoj kući iz koje je, zajedno sa društvima Zapadnog Balkana istorijski gledano predugo i neopravdano izostajala. Željeli smo da Crna Gora bude dio evropskog sistema vrijednosti. Činilac savremene evropske civilizacije. Pored vizije imali smo i nepokolebljivu odlučnost i stalno rastuće kapacitete da savladamo sve prepreke na putu njenog ostvarenja”, kazao je predsjednik.

On je istakao da se ipak i dalje na Zapadnom Balkanu strateška politička borba vodi na tom frontu.

“Da li ćemo svi, slijedeći ideju integracija i ujedinjenja Evrope nastaviti tim koridorom, ili će neki od nas, pod pritiskom domaće retrogradne politike, podržane političkim centrima vrednosno suprotstavljenim Evropi propustiti još jednu, možda i poslednju šansu? Moramo znati: na tom terenu, na Zapadnom Balkanu više nijesmo sami mi i Evropska Unija. Vjerujući da smo u Crnoj Gori prošli to strateško raskršće i da smo ne samo donijeli pravilne odluke nego i ostvarili parcijalne ciljeve, usredsredili smo se da skratimo period sustizanja evropskog kvaliteta života, koji je najmoćnija inspiracija gradjanima koji nas podržavaju. Dakle, pokušavamo da trčeći brže od ostalih, u regionu i šire, obezbijedimo dinamičniji razvoj i učinimo dogledno ostvariv evropski kvalitet života gradjanima Crne Gore”, rekao je Đukanvić.

Realna stopa rasta GDP u EU, kako je istakao, iznosila je 2,4% (2017) i 1,9% (2018), dok je u Crnoj Gori iznosila 4,7% (2017), a u prva tri kvartala 2018. godine 4,5%, 4,9% i 5,0% respektivno, što daje osnov za procjenu da će realna stopa rasta GDP u 2018. ostati makar na istom nivou kao i u 2017. godini.

“Ovakav rast posljedica je značajnih investicija u infrastrukturi, ali i otvorenosti, monetarne stabilnosti, slobodnih tokova kapitala, niskih poreza i rastuće konkurentnosti crnogorske ekonomije. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o Indeksu globalne konkurentnosti 2017/18, Crna Gora je poboljšala svoju poziciju za 5 mjesta u odnosu na prethodni izvještaj. Takođe, u svom posljednjem izvještaju agencija Moody's je potvrdila rejting “B1” za Crnu Goru, uz izmjenu izgleda sa pozicije “stabilan” na poziciju “pozitivan”. Ova izmjena prije svega predstavlja refleksiju povjerenja investitora u ostvareni ekonomski napredak i jasnu ekonomsku perspektivu Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Strane direktne investicije dale su važan impuls ekonomskom rastu i predstavljaju najbolju potvrdu da je Crna Gora sigurna i politički stabilna zemlja.

“U periodu 2008-2018 Crna Gora je privukla preko 7,5 milijardi eura SDI. Od ovog iznosa gotovo 4 milijarde odnosi se na investitore iz zemalja EU. Prednjače Italija (825), Austrija (530), Holandija (391), Slovenija (295) i Velika Britanija (292 miliona eura). Svih 28 zemalja EU zastupljene su sa investicijama u Crnoj Gori. Dodamo li investicije iz Švajcarske (519) i Norveške (245), možemo zaključiti da gotovo 2/3 ukupnih stranih direktnih investicija u Crnu Goru dolazi iz Evrope. Za godinu dana od sticanja punopravnog članstva u NATO, udvostručene su investicije iz zemalja članica Alijanse, dok su u periodu od obnove nezavisnosti do danas, SDI u Crnoj Gori u evropskom vrhu mjereno po glavi stanovnika i po učešću SDI u BDP. Tržišna ekonomija, zaštita imovine i vladavina prava utkani su u naše zakone i ulivaju povjerenje investitorima. Uzposebne obaveze u oblasti vladavine prava, dodatno potencirane novim modelom pregovora sa EU, upravo je potreba za animacijom stranih investitora u realizaciji razvojnih projekata bila dodatni motiv da svakodnevno unapredujemo osjećaj pravne sigurnosti”, rekao je predsjednik.

Ne samo naših gradjana, nego kako navodi, i investitora i turista.

“Napravili smo krupne iskorake koje registruje i Evropska komisija u svojim izvještajima, prije svega u zakonodavnoj i institucionalnoj sferi, ali i u bilansima rezultata. Naravno ostaje još jako puno posla imajući u vidu da je ovo jedan od najkrupnijih deficita društava našeg regiona, što je i u bitnom opredijelilo nepovoljnu istorijsku reputaciju Zapadnog Balkana. Jedna od ključnih ekonomskih vrijednosti Crne Gore je otvorenost privrede. Da je Crna Gora otvorena zemlja i dio globalnih tokova potvrđuje i turizam sa učešćem od preko 20% u BDP. U državi sa manje od 650.000 stanovnika, broj turista u 2018. iznosio je oko 2 miliona”, rekao je Đukanović.

Naša otvorenost i multikulturalnost nije samo vezana za ekonomiju. Na političkoj ravni učinili smo mnogo da ujedinimo brojne razlike koje su postojale, iako su podjele i dalje prisutne.

“Sa susjedima nemamo otvorenih pitanja. Jedino je sa Hrvatskom u jednom dijelu granice na snazi privremeni sporazum, koji se poštuje bez ikakvih problema, uz dogovor da bilateralno, ili uz međunarodnu pravnu pomoć trajno riješimo to pitanje. Crna Gora, koju naši međunarodni partneri često nazivaju i sidrom stabilnosti regiona, ima potpisana već dva bilateralna sporazuma o regulisanju granice – sa BiH i Kosovom. To su i jedini sporazumi te vrste među državama nastalim na prostoru ex Yu”, rekao je Đukanović.