Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) regiona pao je na 2,3 odsto, sa 3,3 odsto u prethodnom kvartalu.
Sve države zabilježile su niži rast nego u prethodna tri mjeseca, a Srbija, najveća ekonomija u regionu, imala je najveće usporavanje rasta proizvodnje, sa 3,3 na dva odsto.Iznad granice od tri odsto bile su Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo, navodi se u izvještaju o ekonomiji zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata za članstvo u EU.
Ekonomski rast je bio vođen domaćom tražnjom. Potrošnja je ostala ključni doprinos rastu u prvom tromjesečju 2025. godine. Potrošnju domaćinstava je pratio kontinuirani visok rast plata širom regiona. Dalje se navodi da je dinamiku trgovine generalno obilježio veći uvoz u odnosu na izvoz, što je dovelo do negativnih doprinosa međunarodne trgovine rastu BDP-a.
Stopa nezaposlenosti je opala u većini zemalja regiona u prva tri mjeseca 2025. godine. Nezaposlenost u regionu je bila na istorijski niskom nivou, ali i dalje viša nego u EU.
U skladu sa smanjenjem ekonomske aktivnosti, rast zaposlenosti usporio se na 0,2 odsto na Zapadnom Balkanu. U četiri kvartala do marta, neto priliv stranih direktnih investicija opao je u većini zemalja u regionu, a posebno u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji u poređenju sa 2024. godinom. Devizne rezerve su se smanjile u nekim državama u regionu.
Prosječna godišnja inflacija ubrzala se na 3,7 odsto u prvom kvartalu 2025. godine.
Inflacija potrošačkih cijena dodatno je porasla u nekim ekonomijama u drugom kvartalu ove godine, u rasponu od 2,3 odsto u Albaniji do 4,3 odsto u Crnoj Gori, navodi Evropska komisija, piše Beta.
Uprkos snažnom rastu prihoda, budžetski rashodi su rasli bržim tempom, a fiskalni bilansi su se pogoršali u skoro svim ekonomijama Zapadnog Balkana u prvih pet mjeseci 2025. godine, osim u Sjevernoj Makedoniji.
Preporučeno
U nekim ekonomijama – Srbija i Kosovo – ovo je djelimično posljedica snažnog povećanja kapitalne potrošnje u poređenju sa prethodnom godinom.
Video