Video
Standard: Crna Gora se nalazi u novoj političkoj krizi, koji je po vašem mišljenju najbolji način da se izađe iz ove krize i postigne politička stabilnost?
Gandel: U svakom demokratskom društvu se kriza, koja je vodila ka padu vlade, može rješavati u principu na dva načina – ili će se u parlamentu naći nova većina koja će biti sposobna da vlada ili u slučaju, da se partije izmedju sebe ne dogovore, onda postoji mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora. Pošto predsjedniku države nije bio u odredjenom terminu dostavljen prijedlog za imenovanje novog mandatara koji bi sastavio novu vladu, izgleda da se prijevremeni parlamentarni izbori čine jedinim legitimnim riješenjem. Vladavina kabineta u ostavci duže vrijeme bi sigurno izazvala sumnju kod partnera zemalja, u kojima su demokratski mehanizmi već dugo vremena ukorijenjeni. Važno je, da se kriza riješava u skladu sa demokratskim mehanizmima. Situaciju komplikuje i institucionalna kriza, prije svega nefunkcionalnost ustavnog suda.
Standard: Da li je glasanje o temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koje je
izazvalo političke turbulencije i pad vlasti, imalo konačni efekat udaljavanja Crne Gore
od EU integracija?
Gandel: Potpisivanje ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom nema veze sa integracijom Crne Gore do EU. Sumnju svakako izaziva način na koji je odobrena na sjednici vlade. Bitna je i činjenica, da se o njenom sadržaju tada nije razgovaralo izmedju koalicionih partnera i da nije čak ni bio predmet široke javne rasprave, što je osnovni preduslov za ovakvu vrstu dokumenta, koji može produbiti ionako dovoljno veliki raskol u društvu.
Standard: Šta treba učiniti da se što brže vratimo u brzu traku kako bi se ostvario strateški cilj
Crne Gore, da postane dio porodice EU?
Gandel: Ovdje je odgovor relativno jednostavan – formirati vladu čiji politički predstavnici se zaista (realno) zalažu za ulazak Crne Gore u EU i za to imaju neophodnu podršku u parlamentu. Crna Gora je izgubila dvije godine dragocijenog vremena nakon izbora u avgustu 2020. godine, kada su se dvije vlade, koje su u medjuvremenu bile na vlasti, deklarisale svoju proevropsku orijentaciju, ali je ona, nažalost, ostala samo na papiru. Pored toga, nekoliko koraka bilo je u suprotnosti sa ispunjavanjem integracionih ambicija, o čemu
svjedoče i evaluacioni izvještaji Evropske komisije za 2021. i 2022. godinu.
Standard: Koji je, po vašem mišljenju, realan datum kada Crna Gora može postati dio EU?
Gandel: Jedan moj dobar prijatelj mi je u vezi sa rješavanjem političke situacije u Crnoj Gori nakon pada vlade Zdravka Krivokapića rekao jednu veoma prikladnu rečenicu: „Bio bih iznenadjen, ukoliko nebi bilo iznenadjenja.“ Unutrašnji politički razvoj pokazao je, da je u potpunosti u pravu. Stoga prerano je danas govoriti o realnom datumu. Ukoliko bi se uspjela formirati proevropska vlada, idealno sa ustavnom većinom, onda bi taj proces mogao biti relativno brz. Ali kako se pokazalo,manjinska vlada koja je imala u sebi ovaj potencijal, izgubila je povjerenje parlamenta i prije nego što je stigla da se posveti evropskoj agendi. Zbog toga će mnogo zavisiti od toga da li će i kakva većina u parlamentu biti formirana u skorije vrijeme, odnosno kakva će vlast proizaći iz eventualnih prijevremenih parlamentarnih izbora. Problem je što se mnoge partije izjašnjavanju kao proevropske, da su proevropski orijentisane a u stvarnosti vode suprotnu politiku. Stoga se ne treba čuditi crnogorskom glasaču, da nekad ne može da se u tome snadje.
Standard: Crnogorski političari i donosioci odluka nisu glasali blagonaklono za članove sudskog savjeta, da li će to u krugovima EU biti shvaćeno kao signal da se Crna Gora udaljava od EU integracija, i da nije završila svoje obaveze na putu ka EU?
Gandel: Kod mojih kolega iz EU sigurno preovladava razočarenje zbog propuštene šanse, pričemu premijer Dritan Abazović je sve uvjeravao, uključujući i visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Josepa Borella tokom zasjedanja Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i EU u Podgorici, da će poslanici do kraja jula izabrati nove članove Ustavnog suda i Sudskog savjeta. Znamo veoma dobro kako se to završilo i ko je „podbacio“. Naravno ne pričam o sjednici skupštine iz 21. oktobra ove godine, nego o julskoj. Ne doživljavam to kao signal da je Crna Gora zalupila pred sobom misaona vrata, koja su u Briselu odškrinuta, ali je sebi svakako iskomplikovala život u smislu ispunjavanja bitnih kriterijuma u oblasti vladavine prava. Ka ovim koracima moraju crnogorski političari pristupati odgovorno ako su zaista ozbiljni po pitanju evropskih integracija.
Standard: Slovačka nam je pružila veliku podršku na putu ka EU, šta je po vašem mišljenju
najbolji savet za buduću vladu?
Gandel: Ne želim da se ponavljam, ali ključni faktor će biti sastav buduće vlade. U slučaju, da će u njoj dominirati proevropski orijentisane partije, onda se ne plašim da će one tačno znati, šta treba da rade. Medjutim, u svojim redovima ne smiju imati koalicionog partnera koji će minirati takve napore. Ako je na vlasti vlada koju čine partije koje ne mare za EU integracije ili se tako samo formalno izjašnjavaju, onda će se vaš proces znatno iskomplikovati. Istovremeno, Crna Gora treba da maksimalno napreduje po ovom pitanju,možda čak i više nego ikada prije, s obzirom na krizu koja je pogodila Evropu kao rezutat ruske vojne invazije na Ukrajinu. Ako je više političara zaista proevropski orijentisano, trebalo bi da brzo shvate da su interesi države važniji od partijskih i da se ne kriju iza svojih birača. Kada, ako ne sad, treba udružiti snage, kada je Crna Gora suočena sa sajber napadom, kada se govori o potrebi denacifikacije Zapadnog Balkana, kada se priča o mogućoj promjeni granica, kada su objavljene vijesti, da su odredjeni krugovi željeli da nabave oružje u slučaju da im ishod parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine ne bude odgovarao?! I kod nas su se, u interesu integracije u EU i NATO, u jednu koaliciju formirale partije, koje se u drugim okolnostima vjerovatno nikad ne bi našle u jednoj vladi. I zahvaljujući tome, uspjeli smo da vrlo brzo ispunimo naše strateške spoljnopolitičke ciljeve – ulazak u EU i NATO. Slovačka, koja ima svoje iskustvo sa ovim putem, je naravno uvijek spremna da maksimalno pomogne, što i radimo, ali svoj osnovni domaći zadatak ipak morate ispuniti sami ovdje u Crnoj Gori.
Standard: Ima li slovačkih investicija u Crnoj Gori i koliko, i sa kojim preprekama se slovački
investitori susreću ovdje u Crnoj Gori?
Preporučeno
Gandel: Smatram da su odnosi izmedju naših zemalja izuzetno dobri, čemu je doprinijela i uloga Slovačke i njene diplomatije tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Nivo političke saradnje je iznad standarda, ali značajno zaostajemo u poslovnoj i ekonomskoj oblasti, gdje praktično nemamo rezultata, što je veliki paradoks. Moj lični cilj je da promijenim ovaj trend. Vjerujem da ćemo postepenim koracima postići odgovarajuće rezultate, Potencijalni investitori kompleksno procijenjuju poslovno okruženje u svakoj pojedinačnoj zemlji. Vaše članstvo u NATO-u predstavlja značajnu bezbjednosnu garanciju za investicije, ali poslovnom ambijentu bi značajno doprineo ulazak Crne Gore u EU. Stoga me ne iznenadjuje, da čak 80% vaših gradjana želi da budete član Unije. A posebno od toga kako će glasati na sljedećim izborima, mnogo će zavisiti u kom pravcu će vaša zemlja krenuti. Očekujem da će predizborna kampanja biti u duhu populizma versus odgovorna politika, što za mnoge birače neće biti jednostavna odluka. Želim da vjerujem da će u ovom slučaju razum pobjediti emocije, koje će biti pojačane raznim obećanjima o boljem životu. Sa slovačkog pogleda mogu da kažem, da za poboljšanje kvaliteta života, uključujući i povećanje zarada, zahvalni smo prije svega članstvu u Evropskoj uniji, koje smo postigli zahvaljujući odgovornom i ozbiljnom ispunjavanju neophodnih kriterijuma a ne pustim (praznim) obećanjima, koja bi ovaj korak samo udaljili.
