“Crna Gora mora ostati građanska, multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. To što neki političari posljednjih godina šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru nije većinski stav građanske Crne Gore. Naši preci su živjeli zajedno u Crnoj Gori i njihov je amanet da tako bude i ubuduće, uprkos destruktivnom djelovanju pojedinih političara”, ocijenio je Nikola Gegaj.
POBJEDA: Kako gledate na sve češće navode o podizanju međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori?GEGAJ: Uvrede, provokacije i nacionalistički izlivi kojima je Crna Gora izložena, pogotovo od 30. avgusta 2020. godine, a izraženiji su posljednjih dana, imaju za cilj dugoročno urušavanje društva. Suprotno onima koji stvaraju nesiguran ambijent za život i rad manjinskih naroda, DPS, sa svojim tradicionalnim partnerima, i u najtežim vremenima, sačuvao je mir i sigurnost svih njenih građana, a i multietnički sklad i toleranciju, koji su najveće vrijednosti multietničke, multivjerske i multikulturne građanske Crne Gore. Dakle, siguran sam da će Demokratska partija socijalista, koja je u fazi osvježenja, i dalje biti lokomotiva razvoja Crne Gore, u pravcu eurointegracija i realnog poboljšanja standarda života njenih građana. Važno je da podsjetimo da su manjinski narodi u Crnoj Gori uvijek bili faktor stabilnosti i nikada u istoriji nijesu naudili državi, a to njihovo djelovanje potvrđuje se činjenicom da su bili uz Crnu Goru kada joj je bilo najteže. Svi znamo da su, kada se odlučivalo o obnavljanju crnogorske samobitnosti i nezavisnosti, oni plebiscitarno bili za Crnu Goru kao državu ravnopravnih građana i naroda, i u istoriji je ostalo zapisano da su na referendumu 21. maja 2006. godine rekli DA nezavisnoj državi Crnoj Gori. Da li neko u ovoj vladi smatra da je to grijeh manjinskih naroda?! Oni moraju da znaju da nema Crne Gore bez njenih manjina. Demokratija u državi se, između ostalog, mjeri i pravima manjinskih naroda i odnosom prema njima.
POBJEDA: Tvrdite da pojedini mediji prednjače u tome…
GEGAJ: Stvaranje ambijenta u kojem se o manjinskim narodima pežorativno govori i piše dovelo je cijelo društvo u situaciju da je etnička distanca u porastu, a to je poraz građanske Crne Gore, a istovremeno i poraz demokratije. Mene zabrinjava činjenica da to rade pojedini novinari, iako je u Kodeksu novinara jasno zapisano: „Novinari moraju voditi računa da ničim ne doprinose širenju etničke mržnje.“ Mislim da i nadležne institucije ne smiju da budu nijeme kada su u pitanju ovakve pojave, nego treba pod hitno da sankcionišu svakoga ko raspiruje nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Ovo što, pogotovo u zadnje vrijeme, rade pojedini portali zaslužuje osudu političkih partija, civilnog sektora i međunarodne zajednice. Mada, iskreno govoreći, nijesam posebno iznenađen njihovim izlivima mržnje. Oni u kontinuitetu targetiraju sve što su vrijednosti savremene Crne Gore i sve one koji se protive velikodržavnim projektima srpskog nacionalizma.
POBJEDA: Da li ova vlast, koja je veoma heterogena i po strukturi i programima, može da izgura do kraja svoj četvorogodišnji mandat?
GEGAJ: Po mom mišljenju, ako želimo da učvrstimo svoj kredibilitet u NATO savezu, a time bismo nastavili svoj put prema članstvu u EU, neophodno je da u najskorije vrijeme organizujemo vanredne parlamentarne izbore i nakon njih formiramo prozapadnu vladu koja bi Crnu Goru ubrzanim tempom učlanila u EU. Siguran sam da ovakva neprirodna i heterogena skupina ne može doprinijeti ni ekonomskom razvoju Crne Gore, a ni približavanju članstvu EU, koji nam je i cilj.
POBJEDA: Navodite da Crna Gora prolazi kroz jedan težak period. Da li ste optimista da će država sačuvati svoju građansku profilaciju?
GEGAJ: Crna Gora mora ostati građanska, multinacionalna, multikulturalna i multikonfesionalna država. To što neki političari posljednjih godina šuruju sa onima koji destabilizuju Crnu Goru nije većinski stav građanske Crne Gore. Naši preci su živjeli zajedno u Crnoj Gori i njihov je amanet da tako bude i ubuduće, uprkos destruktivnom djelovanju pojedinih političara. Crna Gora je u treći milenijum ušla kao dio krnje Jugoslavije, u zajednici sa Srbijom. Takva asimetrična zajednica je morala da ima kratak vijek, zbog želje crnogorskih građana da imaju svoju nezavisnu državu. Konačna dezintegracija SFRJ se završila referendumom 2006. u Crnoj Gori i proglašenjem nezavisnosti Kosova 2008. godine. Međutim, time se nije desio i kraj velikosrpskog nacionalizma. Kada se na to multiplikovano doda i interes „ruskog sveta“ na Balkanu, onda je jasno zašto su počeli pritisci da se Crna Gora terorizmom i kontinuiranim subverzijama, odnosno hibridnim ratom, destabilizuje i zaustavi na njenim integracionim putevima – evropskim i evroatlantskim.
POBJEDA: Kako vidite stanje u DPS-u u ovom momentu?
GEGAJ: Prije svega, dužan sam reći da su DPS i tradicionalni koalicioni partneri, predvođeni Milom Đukanovićem, uradili mnogo za Crnu Goru. Obnovili smo nezavisnost, postali članica NATO alijanse i time otklonili sve prijetnje po teritorijalni integritet naše države. Trasirali smo evropski put i stvorili sve pretpostavke za zatvaranje svih poglavlja. Možda smo mogli više uraditi u vezi sa poboljšanjem životnog standarda građana. Ipak, ideja vodilja je bila da to poboljšanje standarda bude zasnovano na realnim izvorima finansija, a ne na bazi enormnog zaduživanja, pri čemu je evidentno da je kupovna moć građana bila veća dok smo mi vršili vlast. Primanja su uvećana, ali zato su se cijene životnih namirnica višestruko povećale, što samo stvara iluziju poboljšanja standarda!
POBJEDA: Da se vratimo na tezu oko povratka u devedesete. Možete li je dodatno objasniti?
GEGAJ: Nažalost, vraćaju nam se događaji iz devedesetih godina. U tim teškim godinama za Crnu Goru i okruženje bilo je, kao što postoje i sada, političkih snaga i pojedinaca koji su vodili politiku razaranja multietničkog sklada građanstva naše zemlje. Pojedini se na čudan način otrgnu od svoje tradicionalne crnogorske porodice i izjasne se da su postali Srbi. Iako su njihovi preci – a većina njih su bili učesnici Narodnooslobodilačke borbe i nosioci Partizanske spomenice – oslobodili Crnu Goru od okupatora. Danas imamo takvu situaciju da se pojedini njihovi potomci priključuju okupatorima kao 1998. godine traže oružje da napadaju građane Crne Gore albanske nacionalnosti. Njihovo djelovanje dobro pamte građani Malesije i svi vide da su oni i danas nastavljači iste te politike koja je razarala ovu našu divnu zemlju. Što se tiče politike njihovih mentora prema Crnoj Gori – ništa se nije promijenilo. Isti su izvođači radova, ista matrica djelovanja, samo se mijenjaju akteri koji glume protagoniste.
Pojedini od njih zagovaraju danas pomirenje i miroljubivost, ali to ostaje samo na nivou neozbiljnih i nekonkretnih izjava. Kada su u pitanju djela u tom pravcu, vidi se da ista ne prate to što tvrde, nego ostaju uvijek u okvirima provokacije i razaranja. Crna Gora može da opstaje, da se odbrani i prosperira samo kao građanska država. U njoj ne treba da postoji prebrojavanje po nacionalnoj osnovi. Ona može da bude srećna i bogata država samo ako će građanin biti na prvom mjestu. Sjećam se da je tadašnji predsjednik Albanije Sali Beriša, prilikom susreta sa predsjednikom gradske opštine Tuzi – tada sam imao čast da ja budem – i predstavnicima političkih partija u SO Tuzi 2011. godine, rekao da je Milo Đukanović arhitekta mira na Zapadnom Balkanu i najčvršći stub građanske i evropske Crne Gore.
POBJEDA: Formirana je nova vlast u Budvi i Ulcinju, u kojoj značajnu ulogu ima DPS. Da li to znači da se DPS polako, ali sigurno, vraća na vlast imajući u vidu da se približava ciframa koje je nekada imao?
GEGAJ: Mi smo i ranije pokazali da nemamo problem da se dogovaramo u svim pravcima djelovanja za koje procijenimo da bi mogli biti od koristi za užu, pa i širu društvenu zajednicu! Vlast u Ulcinju i Budvi je napravljena da zajednički doprinesemo poboljšanju kvaliteta života građana ovih prelijepih gradova. Građanima se pružila prilika i na državnom i lokalnom nivou da osjete što je alternativa. Sigurni smo da sve više uviđaju zabludu o vjerovanju da se do boljeg života dolazi preko gašenja kapitalnih crnogorskih firmi, tjeranja investitora i zaduživanja, koje premašuje kompletan dug zadnjih 30 godina – a ne zaboravimo da je u taj dug bio uključen i onaj iz perioda SFRJ. Prisustvujemo takođe enormnom bogaćenju novih političkih struktura, ne samo u zemlji, već i u inostranstvu. Kupuju se vile i stanovi na ekskluzivnim lokacijama, ne samo u Crnoj Gori i okruženju, već i na Zapadu, pa čak i u SAD! Tome se mora stati na kraj!
Mandić je iskusan političar, cilj sastanka sa Đeljošajem bio da se predstavi kao kosmopolitski političar
POBJEDA: Da li ste iznenađeni sastankom dijela albanskih i srpskih političara u Crnoj Gori?
GEGAJ: Nijesam iznenađen sastankom, jer se radi o susretu ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori, zajedno sjede u Vladi i parlamentu. E sad, drugo je pitanje da li imaju podršku njihovih glasača da bi uradili tako nešto. Što se tiče Mandića, njega smatram iskusnim političarem koji, na ovaj način, želi da se prikaže u javnosti kao evropski i kosmopolitski političar, i da – kao lider Srba – želi saradnju sa Albancima u Crnoj Gori.
Preporučeno
Po meni, cilj i ishod ovog sastanka su pod velikim znakom pitanja. Na fonu, gore pomenutog, sastanka imali smo mogućnost da u medijima pročitamo zlonamjerne izjave pojedinih analitičara u Srbiji, koji već dijele Crnu Goru na autonomne jedinice, te joj predviđaju federalni oblik državnog uređenja.
Video