” U kontinuitetu ističemo našu odlučnost da učinimo sve kako bi Crna Gora 2028. godine postala 28. članica Evropske unije. Da bismo uspjeli u tome, potrebno je do kraja 2026. da završimo kompletan posao, odnosno da sva pregovaračka poglavlja privremeno zatvorimo”, rekla je Gorčević za Pobjedu.

Ocijenila je i da uporedo sa izradom zakona, Vlada Crne Gore radi i na jačanju institucija i njihovom osposobljavanju za kvalitetno sprovođenje zakona.

” Svjesni smo da se Crna Gora decenijama suočava sa ograničenošću administrativnih kapaciteta, što nije problem koji se može riješiti u kratkom vremenskom roku”, rekla je Gorčević.

POBJEDA: Crna Gora je nakon nekoliko godina stagniranja na putu EU integracija napravila iskorak. Dobijen je pozitivan IBAR a najavljena je mapa puta za zatvaranje progovarčkih poglavlja. Koliko je realna procjena da bi sva pregovaračka poglavlja mogli da zatvorimo do 2026. godine?

GORČEVIĆ: Vlada je odlučna da, zajedno sa ostale dvije grane vlasti, i uz podršku Evropske komisije, učini sve kako bismo ispunili taj cilj. Upravo na toj liniji smo nedavno imali i sastanak sa predstavnicima Generalnog direktorata EK za proširenje i susjedsku politiku na kom smo razgovarali o mapi puta čija će primjena osigurati da ovaj cilj, kojem svi zajedno težimo, ostvarimo uspješno i u rokovima koje smo zacrtali.

Dakle, naša procjena jeste da do kraja 2026. možemo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i u tome imamo punu podršku naših partnera iz EK.

Jedan dio poglavlja je već dostigao ili je blizu dostizanja unutrašnje spremnosti za zatvaranje. Nakon nedavno održanih izbora za Evropski parlament, EU institucijama je potrebno vrijeme za uspostavljanje nove strukture, što se može odraziti i na dinamiku privremenog zatvaranja poglavlja ove godine, ali će, bez sumnje, sagledati i notirati sve rezultate koje je Crna Gora ostvarila.

POBJEDA: Da li je realna najava da bi do oktobra do deset poglavlja trebalo da bude spremno za zatvaranje?

GORČEVIĆ: U ovom trenutku najviši stepen spremnosti za zatvaranje bilježimo u poglavljima 7 – pravo intelektualne svojine, 10 – informatičko društvo i mediji, 20 – preduzetništvo i industrijska politika i 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.

Ministarstvo evropskih poslova, kao koordinator ovog važnog procesa, nastavlja da intenzivno radi, kako bismo u naredne dvije godine ispunili naš cilj, transformisali društvo u skladu sa evropskim standardima i poboljšali kvalitet života naših građana.

POBJEDA: Da li osim poglavlja 23 i 24 postoje još izazovnija poglavlja za zatvaranje, poput poglavlja 27 iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine?

GORČEVIĆ: Otvorena poglavlja predstavljaju grupe politika koje nijesu usklađene sa evropskom pravnom tekovinom, a svaki korak ka toj harmonizaciji predstavlja političko-institucionalni, a često i finansijski izazov. Jasno je da se obim posla razlikuje po poglavljima. U većini pregovaračih oblasti je potrebno donijeti nove propise, osnovati nove ili osnažiti postojeće institucije, edukovati ljude za profesionalno obavljanje posla. Naravno, pojedina poglavlja, poput 23 i 24, su zahtjevnija jer obuhvataju sprovođenje politika i mjera koje podrazumijevaju sveobuhvatne reforme i iskorjenjivanje negativnih društvenih pojava.

Osim njih, svakako da je veoma zahtjevno i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i u okviru kojeg se veliki broj obaveza odnosi na lokalni nivo.

Ispunjavanje mjerila u ovom poglavlju iziskuje dosta vremena, a važan faktor u brzini zatvaranja poglavlja su i troškovi za sprovođenje reformi, koji se u ovoj oblasti mjere u milijardama eura.

Međutim, ono što je važno jeste to da Crna Gora, u tom dijelu, osim sredstava iz budžeta, može računati i na značajnu podršku iz EU fondova, dok ćemo, za ispunjavanje svih, veoma kompleksnih obaveza, tražiti tranzicione periode od EK.

POBJEDA: Tokom prve polovine 2024. godine, donijet je veliki broj zakonskih i strateških dokumenata kojima se crnogorski propisi u velikoj mjeri približavaju evropskim čime se ispunjavaju mjerila za zatvranje poglavalja. Međutim, postoje kritike u dijelu javnosti da se ti zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave ali i obaveznih konsultacija sa EK. Kako gledate na te optužbe?

GORČEVIĆ: Optužbe da se zakoni usvajaju na brzinu, bez javne rasprave i konsultacija sa Evropskom komisijom potpuno su neutemeljene i proizašle iz politikantskih motiva. Naime, zakonski i strateški dokumenti koji su usvojeni tokom prve polovine 2024. godine rezultat su predanog rada zaposlenih u crnogorskoj administraciji i bliske saradnje sa Evropskom komisijom. Proces usklađivanja crnogorskih propisa sa evropskim standardima je ključni korak u ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora je, nakon niza godina stagnacije, konačno pokrenula proces evropskih integracija.

Ovaj napredak prepoznat je i priznat od strane relevantnih evropskih institucija, prije svega kroz dobijanje IBAR-a, koji je jasno ukazao na kvalitetno obavljen posao. Stoga, ovakve optužbe treba posmatrati kao pokušaj destabilizacije procesa koji je ključan za evropsku budućnost Crne Gore, a ne kao legitimnu kritiku.

POBJEDA: Utisak je da Vlada u dijelu evropskih integracija korektno obavlja posao, Da li se to može reći i za institucije koje takođe moraju da donesu i implementiraju planska dokumenta?

GORČEVIĆ: Uporedo sa izradom zakona Vlada Crne Gore radi i na jačanju institucija i njihovom osposobljavanju za kvalitetno sprovođenje zakona. Svjesni smo da se Crna Gora decenijama suočava sa ograničenošću administrativnih kapaciteta, što nije problem koji se može riješiti u kratkom vremenskom roku.

Međutim, Vlada je pokrenula točak promjena, postavljajući temelje za dugoročne reforme koje će omogućiti institucijama da efikasno implementiraju planska dokumenta. Sada je ključno da svaki segment sistema funkcioniše i doprinosi tome da se taj točak nastavi okretati, jer samo uz angažman svih institucija možemo osigurati uspješan put Crne Gore ka EU.

Ne pokušavam nikoga da ,,kupim“ moji stavovi su zasnovani na uvjerenjima koje baštinim

POBJEDA: Proevropsku i prograđansku javnost u Crnoj Gori ste „kupili“ jasnim stavovima o Kosovu i Srebrenici. Kakav je Vaš stav o usvojenoj Rezoluciji o Jasenovcu i da li nam je ona bila neophodna imajući u vidu stav Hrvatske?

GORČEVIĆ: U izražavanju javnih stavova nikada se ne vodim potrebom da ijedan dio građana ,,kupim“ ili pridobijem nečiju naklonost. Moji stavovi dosljedno su utemeljeni na uvjerenjima koje baštinim, a za koja smatram da su univerzalna i da nadilaze proevropski ili prograđanski ideološki okvir kojem i sama pripadam.

Vjerujem da odnos prema svakoj rezoluciji koja ne pokušava da definiše istorijski kontekst i označava ikoga za zločinca, već se tiče stradanja nedužnih žrtava, treba imati jedinstven stav. Rezolucije o osudi zločina nad žrtvama, uglavnom nemaju nikakve opipljive pravne posljedice, već isključivo artikulišu vrjednosni stav prema događajima i pojavama, pa kao takve njihovo donošenje ne može biti neophodno, ali ni suvišno.