Zenović ističe da dinamika pregovora nije klonula, već da ide željenim tempom. Glavni pregovarač u intervjuu za naš list dodaje i da je, pored svih izazova, cilj da naša zemlja 2028. bude punopravna članica EU ostvariv i realan.

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom i potencijalnim opstrukcijama našeg evropskog puta od strane te zemlje, Zenović ističe da je neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje, na koje će buduće generacije biti ponosne.

POBJEDA: Hrvatska državna sekretarka nedavno je kazala da je Crna Gora pri dobijanju IBAR-a obećala da će ispuniti preostale uslove koje nije ispunila kada je riječ o privremenim mjerilima. Koja su to privremena mjerila koja je Crna Gora „ostala dužna“? 

ZENOVIĆ: U trenutku dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) od preko 80 složenih privremenih mjerila Crna Gora nije u cjelosti ispunila tri za poglavlje 23 i tri mjerila za poglavlje 24. U poglavlju 23 govorimo o tri dijela tri mjerila, preciznije: izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. U vezi s mjerilom izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na ulogu ministra pravde u Sudskom savjetu, Vlada se 24. maja saglasila s odlukom ministra pravde da neće prisustvovati sjednicama Sudskog savjeta i glasati o pitanjima iz nadležnosti Sudskog savjeta do izmjena Ustava Crne Gore kojima će se ministar pravde isključiti iz članstva u Sudskom savjetu, što predstavlja privremeno rješenje, ali adresira suštinu mjerila, odnosno nezavisnost ovog tijela.

U vezi s mjerilom imenovanja predsjednice/ka Vrhovnog suda, utvrđivanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama 29. maja predviđaju se deblokirajući mehanizmi za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Podsjećam Vas na sve neuspjele pokušaje, u tim okolnostima izmjena norme ima za cilj da ovu institucionalnu blokadu prevaziđe.

U vezi s mjerilom izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu je informisao da će nakon završetku rada na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predložiti usvajanje zakona u Skupštini po ubrzanoj proceduri.

Kada je riječ o poglavlju 24, procjena je da su djelimično ispunjena tri privremena mjerila koja se odnose na jačanje kapaciteta za vođenje finansijskih istraga, zatim, na njihovo sistemsko vođenje, kao i ostvarivanje bilansa rezultata u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene trgovinom narkoticima. Crna Gora je dužna da i u tim segmentima mjerila napravi reformske iskorake i mjerljive rezultate iako je Komisija pokazala spremnost, a Savjet podržao, da se tih nekoliko pitanja ostavi i nakon međuvladine konferencije. Po mom sudu, to je još jedna potvrda da IBAR nije bio nikakav poklon, nego zasluga Crne Gore i potvrda da je politika proširenja bazirana na principu zasluga.

POBJEDA: Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a čini se da je zavladalo svojevrsno zatišje u kontekstu EU integracija i crnogorskog puta ka članstvu. Da li proces ide željenom dinamikom, ako uzmemo u obzir da su postojale najave o zatvaranju čak deset poglavlja do kraja godine?

ZENOVIĆ: Optimizam je važan sastojak složenog i višedimenzionalnog procesa evropske integracije. Kako drugačije u svijetu neizvjesnosti i rastućih autoritarnih narativa i modela zagovarati principe zajednice satkane od slobode, pravde, jednakosti, zakonitosti, vrijednosti civilizacije kojoj pripadamo. No i u tome moramo biti umjereni. Dobijanje pozitivnog IBAR-a otvorilo je novu fazu pregovora s EU i dalo novu energiju evropskom putu Crne Gore, državnoj administraciji i pregovaračkoj strukturi, ali i cjelokupnom društvu u cjelini. Očekivanje crnogorske strane je da već do kraja godine privremeno zatvori četiri pregovaračka poglavlja. Ukoliko to uspije, Crna Gora će do kraja godine zatvoriti više poglavlja nego što je u cijeloj protekloj deceniji, a ako uzmemo da je pažnja javnosti za trenutni proces pregovora nešto manja nego kada je u fokusu bio IBAR i to s razlogom, ali dinamika pregovora nije klonula i ide željenim tempom, pa bih rekao da je možda to razlog percepcije predstavnika medija da postoji neko zatišje u integraciji. I činjenica koju ovdje moram da naglasim, veliki pomaci u ekspertsko-tehničkom smislu i rad naše administracije ostaju nevidljivi za širu javnost. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida da je taj rad zalog za novo istorijsko poglavlje Crne Gore, pa tako i istorijsko poglavlje cijelog Zapadnog Balkana. Kako bi uticalo na edukaciju fokusirane javnosti i informisanost opšte crnogorske javnosti, Ministarstvo evropskih poslova pokrenulo je serijal programskog sadržaja koji ima za cilj približavanje oblasti pregovora u poglavljima koja planiramo privremeno da zatvorimo ove jeseni i to na način da će se u prvi plan staviti benefiti za potpunu primjenu EU standarda po sistem, privredu i društvo u cjelini. Evropski put nije samo istorijska trajektorija Crne Gore, to je put koji moraju preći građani Crne Gore u pogledu pravila, principa, standarda – riječju, put u bolji i sigurniji život.

POBJEDA: Reformska agenda dostavljena je Briselu na analizu. Jeste li već dobili povratni odgovor u smislu sugestija, eventualnih korekcija i kada se shodno, dostavljenoj RA, mogu očekivati prve isplate iz Plana rasta?

ZENOVIĆ: Crna Gora je i u izradi ovog dokumenta u okviru Plana rasta bila predvodnica. Vlada Crne Gore je 26. septembra 2024. godine usvojila Reformsku agendu, koja definiše ključne reforme koje Crna Gora treba da sprovede u naredne četiri godine kako bi dobila finansijsku podršku iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Ukupna odobrena sredstva iz ovog plana iznose 383,5 miliona eura, od čega će 110 miliona biti bespovratna sredstva, dok će preostalih 273,5 miliona biti dostupno kroz povoljne kredite. Dokument je već prošao više iteracija komunikacije sa Evropskom komisijom, odnosno izrađen je u kontinuiranoj saradnji sa relevantnim institucijama EU, te se ne očekuju dodatni komentari i sugestije na usvojeni dokument. Prva isplata, koja podrazumijeva 29 miliona eura će Crnoj Gori biti na raspolaganju već krajem 2024. godine. Pregovarački proces i Reformska agenda su dvije strane iste medalje za koju se Crna Gora bori – drugačije su u formi i metodologiji, ali u suštini to su koraci i reforme koje se godinama unazad očekuju od Crne Gore.

POBJEDA: Poglavlja: 7 (Pravo intelektualne svojine), 10 (Informatičko društvo i mediji), 20 (Preduzetništvo i industrijska politika) i 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, trebalo bi, prema mapi puta koju je izradila EK, da budu zatvorena do kraja godine. Da li je u ovom trenutku izvjesno zatvaranje ovih poglavlja i postoji li mogućnost da se pojave neke prepreke na tom putu?

ZENOVIĆ: Pregovori imaju svoju političku i tehničko-ekspertsku dimenziju. Privremeno zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima s EU zavisi od brojnih faktora, od kojih su neki objektivni i odnose se na bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju reformi, regionalnu saradnju, reformske procese, dok sa druge strane imate niz faktora na koje država poput Crne Gore može minimalno ili ne može uopšte uticati, kao što su stavovi javnih mnjenja država članica o politici proširenja, opšta klima u odnosima u EU, izborni procesi na nacionalnom i za Evropski parlament, geopolitički kontekst.

Pregovaračka struktura na čijem sam čelu odgovorna je za tehničko-ekspertsku dimenziju i to je segment na koji svojom opredijeljenošću, jasnom vizijom i konkretnim politikama možemo da utičemo. U tom smislu Crna Gora je već napravila značajne korake u usklađivanju zakonodavstva s evropskim standardima u oblasti intelektualne svojine. Uvođenje pravnog okvira i mehanizama zaštite autorskih prava i patenata pokazuje snažnu posvećenost reformama. Dodatno, usvajanjem sveobuhvatnog seta zakona, Crna Gora je postigla punu usklađenost i značajan napredak u pripremi za efikasnu implementaciju ključnih dokumenata pravne tekovine EU u oblastima elektronskih komunikacija, usluga informatičkog društva i audio-vizuelne politike.

Crnogorski zakonodavni i institucionalni okvir obezbjeđuje slobodu medija, garantuje nezavisnost relevantnih regulatornih tijela i obezbjeđuje održive mjere za unapređenje medijskog pluralizma. Istovremeno, njihova implementacija je pokazala pozitivne trendove u medijskom sektoru.

Što se tiče poglavlja 20, Crna Gora je ispunila obavezu u pogledu izrade sveobuhvatne industrijske strategije, u saradnji sa relevantnim akterima, dok se implementacija odvija kontinuirano. Obezbijeđena je kontinuirana koordinacija industrijske politike sa drugim ključnim strategijama, osigurana je konzistentnost nacionalnih strategija i programa u oblasti preduzetništva i industrije kroz različite vidove međuresorne saradnje.

Kada je u pitanju poglavlje 31, Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Crna Gora je 100 posto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU. Crna Gora je izradila završne izvještaje i predložila Komisiji njihovo privremeno zatvaranje. Evropska komisija je naša iskrena, partnerska i kritička podrška, ali i siguran saveznik u jasnoj mapi puta i odlučnoj političkoj volji Crne Gore da postane 28 članica do 2028. godine. Sve eventualne prepreke, vjerujem, moramo savladavati polazeći od suštine i smisla evropskog projekta, kao projekta mira, dobrosusjedstva, saradnje i prosperiteta.

POBJEDA: Prema pojedinim navodima, plan Crne Gore bio je da se među poglavljima koja bi trebalo da budu zatvorena do kraja godine nađe i poglavlje 1 (slobodno kretanje robe). Međutim, prema mapi puta EK ono neće biti zatvoreno skorije. Da li je to tačno i ako jeste, što je uticalo na to?

ZENOVIĆ: U saradnji sa Evropskom komisijom razmatrana su poglavlja koja su najspremnija za zatvaranje do kraja godine, pri čemu poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe za sada nije bilo dio tih razgovora. Nesumnjivo je značajan napredak ostvaren u oblasti pomenutog poglavlja, koje nije slučajno prvo među svim poglavljima, ono je širok spektar tehničkih standarda, pravila o sigurnosti proizvoda, vršenje nadzora proizvoda na tržištu, kao i regulative koje se tiču zdravlja, odnosno ljekova i formiranja njihovih maksimalnih cijena itd. Proces zatvaranja ovog poglavlja može biti usporen zbog nedovoljno razvijenih administrativnih kapaciteta, složenog sistema podzakonskih akata i institucija za implementaciju tekovine u ovoj oblasti. Iako se očekuje napredak u ovoj oblasti, za potpuno zatvaranje ovog poglavlja biće potrebna dodatna usklađivanja i verifikacije sprovedenih reformi, zbog čega ono nije uvršteno u listu poglavlja koja bi mogla biti zatvorena do kraja tekuće godine.

Svakako će se dodatni napori u poglavlju 1 nastaviti u narednom periodu kako bi se dostigla potpuna spremnost za zatvaranje ovog poglavlja za godinu dana, kako je okvirno procijenjeno u komunikaciji sa EK. Naravno, ukoliko Crna Gora uspije da svojim naporima i ranije realizuje obaveze iz ovog poglavlja, u saradnji sa EK može biti planirano i skorije zatvaranje ovog poglavlja. Dakle, od nas najviše zavisi.

POBJEDA: Da li u daljem procesu približavanja Crne Gore članstvu u EU očekujete neku vrstu opstrukcije od strane Hrvatske, imajući u vidu određene nesuglasice koje su se dogodile tokom i nakon usvajanja sporne rezolucije o genocidu u Jasenovcu?

ZENOVIĆ: Podsjetiću u samom startu da Hrvatska i Crna Gora imaju izuzetno kvalitetnu saradnju u oblasti evropske integracije od samog početka našeg pregovaračkog procesa, te da su odnosi dvije zemlje prijateljski i dobronamjerni i pored pojedinih stvari koje povremeno otvore nesuglasice koje su normalne u međusobnim odnosima dvije države.

Uvijek sam pristalica dijaloga i otvorene diplomatske i komunikacije na najvišem državnom nivou, kako se ne bi otvorena pitanja u toj mjeri produbila da utiču na dobre odnose naroda, sistema i institucija, odnosno dvije zemlje u cjelini. Izuzetno cijenimo kontinuiranu i otvorenu podršku Hrvatske i njenih institucija koju nam pružaju kroz prenos znanja, iskustva, kao i ekspertize hrvatskih kolega, što je u znatnoj mjeri doprinijelo izgrađivanju kapaciteta za vođenje pregovora i približavanju EU. Hrvatska je i punopravnim članstvom preuzela aktivniju ulogu u regionu kada je u pitanju afirmacija i podrška evropske perspektive Zapadnog Balkana i angažovanjemu cilju unapređenja regionalne stabilnosti.

Ubijeđeni smo da je članstvo u EU garant stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu i predstavlja snažan mehanizam za sprovođenje sveukupnih reformi. Svjesni smo i činjenice da su države ZB prešle veoma izazovan put u pogledu usvajanja i sprovođenja evropskih vrijednosti, koje stvaraju zdravije temelje za perspektivnu i prosperitetnu budućnost ovog regiona, učeći nas da prestanemo da živimo „strahove malih razlika“. Smatram da je na ovom putu neophodno da ostanemo dobri partneri koji će odgovorno graditi mostove saradnje, na koje će buduće generacije biti ponosne. Nesuglasice i nerazriješena pitanja treba otvoriti za diplomatskim stolom. Moje je uvjerenje da će Republika Hrvatska ostati dosljedna podrška našem putu ka punopravnom članstvu u EU.

POBJEDA: Uzimajući u obzir sve društveno-političke okolnosti u zemlji, kao i složenost reformi koje je neophodno sprovesti, da li je vremenski okvir za punopravno članstvo 2028. godine realan i ostvariv?

ZENOVIĆ: Uz neophodne značajne napore svih aktera i političkih subjekata, navedeni vremenski okvir za punopravno članstvo 2028. godine predstavlja ambiciozan, ali ostvariv cilj. Ključni faktori ka postizanju ovog cilja, osim kvaliteta, podrazumijevaju i brzinu i efikasnost sprovođenja neophodnih reformi, zatim političku stabilnost, podršku građana, koja je, podsjetiću, izuzetno visoka i iznosi gotovo 80 odsto.

Posvećenost ove Vlade da se dostigne željeni cilj upravo je prepoznat u konkretnim rezultatima koje mi jednostavno predstavljamo, ali iza kojih zasigurno stoji višegodišnji trud, rad i posvećenost pregovaračke strukture. Realnost je i da proces pristupanja EU zavisi i od šireg konteksta unutar Evropske unije, jer je period za nama bio izazovan i za samu EU.

EU je, nakon dvije decenije od solunskog obećanja Zapadnom Balkanu, ponovo pokazala svoju otvorenost ka proširenju i činjenicu da je ovo pitanje i dalje visoko na evropskoj agendi, stoga je jasno i razumljivo da nam ohrabrenja ka postizanju ovog cilja stižu sa svih zvaničnih adresa. Crna Gora je svjesna svih izazova, ali i ponosna na svoj predani rad, jer nam u procesu reforme društva ništa nije bilo niti će biti darivano. Stoga ćemo nastaviti s istinskim zalaganjem i zasluženo se izboriti za status punopravnog člana evropske porodice. Za to će svakako biti potrebno da Crna Gora nastavi sa procesom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim, posvećenošću reformi javne uprave, jačanju institucija i ekonomskim prilikama i kontinuiranim bilježenjem rezultata, posebno u vladavini prava, borbi protiv korupcije i privrednom napretku. Iako se povremeno provijava opravdani zamor naše administracije od duge integracije, iskoristićemo trenutni politički ambijent i priliku koja nam se pruža, kako bismo ostvarili svoj cilj i svojim primjerom podstakli i druge zemlje kandidate za članstvo u EU da ubrzaju reforme kod kuće.