Analizirajući pitanje da li bi paralelni proces stvorio dodatni zamah, Gunarsdotir ističe „da je to pitanje za druge.“

“Naš zadatak je da radimo posao i da ga radimo dobro. Lično, bila bih ponosna kada bi Island mogao da se pridruži EU zajedno sa Crnom Gorom u bliskoj budućnosti”, kazala je ona.

Podsjećanja radi, Island će 29. avgusta održati referendum o nastavku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Rejkjavik je 2013. odustao od pregovora o članstvu u EU nakon četiri godine pregovaranja, ali su rast troškova života i rat u Ukrajini posljednjih godina ponovo probudili interesovanje te zemlje za pridruživanje bloku, pokazale su ankete.

“Island i Crna Gora dijele mnogo toga, dvije smo male države, ponosne demokratije, obje članice NATO, obje posvećene evropskim integracijama”, poručuje šefica diplomatije Islanda za Pobjedu.

Govoreći o potencijalnom rivalstvu naše dvije zemlje, ukoliko građani Islanda odluče da zemlja nastavi pregovore sa Briselom, Gunarsdotir ističe da je debata o proširenju „zdravija kada više država istovremeno napreduje.“

Upitana gdje i u kakvim ulogama vidi Island i Crnu Goru za 10 godina, šefica diplomatije Islanda odgovara da se nada da će obje zemlje biti članice Evropske unije, za stolom “gdje se donose odluke koje utiču na naše građane, umjesto da ih samo preuzimamo.”

“Za Island bi to značilo veću ekonomsku stabilnost, snažniji glas na Arktiku i produbljeno partnerstvo sa evropskim susjedima. Sa druge strane, za Crnu Goru to bi značilo završetak puta koji je vaša zemlja započela prije mnogo godina i koji je vodila sa stvarnom odlučnošću”, poručuje Gunarsdotir.

Dodaje da će svijet za deset godina biti više, a ne manje, konkurentan.

“Male države koje su dio snažnih institucija biće u boljoj poziciji od onih koje stoje same. To je izbor koji je pred nama i vjerujem da će ga naše dvije države donijeti ispravno”, kaže islandska ministarka.

Island želi ravnopravno članstvo

Podsjećajući na njenu izjavu da je „korisno imati glas za stolom u Briselu“, Pobjeda je pitala Gunarsdotir kako gleda na mogućnost da se novim članicama EU ukine pravo veta kao vrsta zaštitnog mehanizma.

“Ono što mogu reći jeste da je Island oduvijek vjerovao u saradnju zasnovanu na pravilima i ravnopravnim uslovima, i svaki aranžman kojem bismo pristupili morao bi to da odražava”, kazala je ona.

Ipak, dodaje da je fokus Rejkjavika trenutno na „mnogo neposrednijem pitanju: da li Islanđani uopšte žele da nastave pregovore.“

“Struktura donošenja odluka unutar EU za buduće članice pitanje je za kasniju fazu mnogo dužeg procesa. Neću spekulisati o hipotetičkim institucionalnim aranžmanima kada je pitanje pred islandskim biračima 29. avgusta jednostavno – da li žele da sjednu za sto i nastave taj razgovor”, poručuje Gunarsdotir.

Briselski Politiko je u oktobru prošle godine, pozivajući se na nezvanične izjave trojice evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU, objavio da je postoji prijedlog za izmjenu pravila članstva u EU po kojem nove članice ne bi imale pravo veta, te da bi ga mogle steći tek nakon što Unija sprovede reforme.

Motivi za nastavak pregovora

Islandska šefica diplomatije za Pobjedu kaže da se stanovnici te zemlje suočavaju sa stvarnim pritiscima – „malom valutom koja pojačava inflaciju, visokim troškovima stanovanja i kamatnim stopama na stambene kredite koje su znatno više nego u Evropi.“

To je, kako kaže, jedan od razloga koji ih je podstakao da pokrenu referendum o oživljavanju pregovaračkog procesa.

“Pitanje da li imamo prave alate da odgovorimo na te pritiske dio je ove rasprave. U isto vrijeme, svijet se dramatično promijenio”, upozorava Gunarsdotir.

Na pitanje da li su bezbjednosni razlozi okidač za ideju obnavljanja pregovora, ministarka vanjskih poslova Islanda odgovara da se međunarodni poredak koji je, kako navodi, decenijama bio temelj njihove bezbjednosti i prosperiteta – nalazi pod ozbiljnim pritiskom.

“Stari savezi se preispituju. Trgovina se koristi kao političko oružje. Države koje su nekada osjećale sigurnost u svojim partnerstvima sada moraju ponovo da razmisle o tome”, kaže Gunarsdotir uz poruku:

„U ovakvim vremenima, male države moraju pažljivo razmotriti gdje stoje i ko stoji uz njih.“

Dodaje da je Island oduvijek postizao više nego što bi se očekivalo s obzirom na njegovu veličinu.

” To smo činili tako što smo bili strateški promišljeni, gradili snažna partnerstva i imali hrabrosti da donosimo velike odluke kada je to najvažnije. Vrijeme održavanja ovog referenduma nije slučajno. Ono odražava uvjerenje vlade da je sada pravi trenutak da se Islanđanima pruži prilika da sami donesu ovu odluku”, navodi Gunarsdotir.

Island može završiti pregovore za godinu i po

Gunarsdotir kaže da najnovije Gallup istraživanje pokazuje da 57 odsto Islanđana podržava održavanje referenduma o nastavku pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

“Ovaj procenat je u porastu. To predstavlja snažnu većinu u korist vođenja ove rasprave. I jasna većina odgovara potvrdno na to pitanje. Debata je otvorena i predstojeća kampanja je važna, ali temelj javne podrške ovom procesu je čvrst”, kaže Gunarsdotir.

Dodaje da je nešto više od 30 odsto protiv, dok je 12 odsto neutralno.

“Ako islandska javnost glasa ZA, pravi posao tek počinje. Island je već otvorio 27 od 33 pregovaračka poglavlja kada su pregovori pauzirani 2013. godine, a u međuvremenu smo nastavili usklađivanje sa zakonodavstvom EU kroz EEA. Dakle, ako Island odluči da nastavi pregovore, oni bi potencijalno mogli biti završeni za samo godinu i po, imajući u vidu koliko se zakonodavstva EU već primjenjuje kroz članstvo Islanda u EEA i učešće u Šengenskom prostoru”, navodi šefica diplomatije..

Međutim, Gunarsdotir je oprezna.

“Biće i zahtjevnih poglavlja. Ribarstvo je očigledan primjer. Islandski ribarski sektor nije samo važna grana ekonomije, on je dio našeg nacionalnog identiteta i kulture. Takođe otvara stvarna pitanja kontrole nad ključnim resursima. Moj stav je da u pregovore moramo ući spremni da se snažno borimo za interese Islanda i da je moguće postići dobar sporazum”, poručuje ministarka.

Za kraj, Gunarsdotir poručuje: „Ne bih bila ovdje i zagovarala da se na referendumu glasa ZA, da u to čvrsto ne vjerujem.“