Video
RTCG: Koji je glavni razlog zbog kojeg Island ponovo razmatra članstvo u EU?
TRELEVIK: Bezbjednost i geopolitika su važni razlozi zbog kojih Island sada razmatra nastavak pregovora o članstvu u EU. Važno je, međutim, naglasiti da predstojeći referendum nije o tome da li Island treba da uđe u EU, već o tome da li treba obnoviti pregovore o potencijalnom članstvu.
Bezbjednost, kao i sve veći geopolitički značaj Arktika i Sjevernog Atlantika, danas su mnogo važniji nego kada je Island posljednji put ozbiljno razmatrao članstvo u EU 2009. godine. Rat u Ukrajini, povećana ruska aktivnost u Sjevernom Atlantiku i neizvjesnost u vezi sa budućom ulogom Sjedinjenih Američkih Država doveli su do toga da sve više Islanđana vidi EU kao dodatni izvor bezbjednosti i geopolitičkog oslonca. Prijetnje Trampove administracije da preuzme kontrolu nad Grenlandom takođe su uticale na debatu, čineći strateški značaj Arktika i Sjevernog Atlantika još očiglednijim.
Ekonomija je još jedan važan faktor za Island. Islandska kruna je mala valuta i može biti veoma nestabilna. Članstvo u EU bi eventualno otvorilo mogućnost uvođenja eura, što, prema mišljenju pristalica članstva, može donijeti veću ekonomsku stabilnost.
Istovremeno, Island je već „na pola puta“ integrisan u EU sistem, slično kao i mi u Norveškoj. Kroz EEP, Island ima pristup jedinstvenom tržištu EU, dok ga učešće u Šengenskom prostoru dodatno povezuje sa Evropom. Međutim, Island nema pravo glasa kada se donose pravila EU. Pristalice članstva zato smatraju da je bolje imati mjesto za stolom nego ostati van EU, a istovremeno morati primjenjivati mnoge odluke koje donosi EU.
Island je mala zemlja, sa svega oko 400.000 stanovnika, i nema sopstvenu stalnu vojsku. Umjesto toga, dugo se oslanja na odbrambene odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i član je NATO-a od 1949. godine. SAD i Island imaju dugogodišnje odbrambeno partnerstvo, koje uključuje vojne kapacitete, vazdušno patroliranje i širu bezbjednosnu saradnju.
Možda je, ipak, vrijeme za bliže i održivije veze sa Evropom, posebno kada vidimo kako Trampova administracija vodi svoju spoljnu politiku?
RTCG: Šta ankete pokazuju o ishodu?
TRELEVIK: Najnovije istraživanje javnog mnjenja pokazuje veoma tijesnu trku oko pitanja da li Island treba da nastavi pregovore sa EU o mogućem članstvu. Najnovije ankete daju malu prednost opciji „Da“, sa oko 51–52 odsto građana koji podržavaju nastavak pregovora, u odnosu na 48–49 odsto onih koji su protiv. Međutim, razlika je toliko mala da je ishod i dalje potpuno neizvjestan. A riječ je o veoma maloj zemlji, tako da svega nekoliko stotina glasova može potencijalno promijeniti rezultat.
Važno je razlikovati pitanje o kojem se sada odlučuje od samog članstva u EU. Glas „Za“ na referendumu ne bi značio da Island ulazi u EU. On bi samo omogućio zemlji da se vrati za pregovarački sto i ispita pod kojim uslovima bi eventualno mogla da postane članica.
Ako pregovori na kraju rezultiraju sporazumom, Islanđani bi imali priliku da na posebnom referendumu odluče o stvarnom članstvu u EU.
RTCG: Kakav bi mogući pozitivan ishod na Islandu mogao imati uticaj na evropski put Crne Gore? Da li Brisel razmatra zajedničko pristupanje?
TRELEVIK: Ovo je veoma interesantno pitanje. Postoje indicije, prema izvještajima medija u posljednje vrijeme, da Brisel vidi potencijalnu političku prednost u tome da Island i Crna Gora napreduju zajedno. Diplomate EU rekle su Reutersu da bi pozitivan rezultat na Islandu mogao olakšati pridobijanje skeptičnijih država članica za podršku pristupanju Crne Gore. Steven Blockmans iz Međunarodnog centra za odbranu i bezbjednost sa sjedištem u Talinu takođe je ocijenio da bi povezivanje Islanda i Crne Gore moglo biti uspješnije nego napredovanje Crne Gore samostalno.
Takođe, evropska komesarka za proširenje Marta Kos opisala je Island kao „poseban slučaj“, jer je već veoma blisko integrisan sa EU kroz EEP i Šengen, i nagovijestila da bi pregovori potencijalno mogli biti završeni za jednu do dvije godine. Politico je takođe izvijestio da su evropski zvaničnici i diplomate otvoreni za mogućnost da Island i Crna Gora uđu u EU „u paketu“. Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je da bi Podgorica bila zadovoljna da poveže svoju kandidaturu sa Islandom, dok je islandska ministarka vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir rekla da je zajedničko pristupanje „apsolutno“ moguće.
Ali, ponovo, sve zavisi od politike. Svih 27 država članica EU na kraju moraju dati saglasnost prije nego što nova država može postati članica EU.
RTCG: Da li se u Norveškoj razmatra pokretanje pitanja članstva u EU, nakon što je to uradio vaš pomorski susjed, Island?
TRELEVIK: Norveška neće postati članica EU samo zato što bi Island to učinio. Međutim, ako bi Island prešao sa članstva u EEP-u na punopravno članstvo u EU, to bi predstavljalo snažan novi argument u norveškoj debati o EU.
Ako bezbjednost i geopolitika nastave da dobijaju na značaju, pitanje da li bi Norveška trebalo da ima svoje mjesto za stolom EU moglo bi dobiti još veću težinu.
Preporučeno
Istovremeno, trenutno ne postoji formalni norveški proces koji vodi ka članstvu u EU. Još u martu 2026. godine norveški parlament odbio je prijedlog da se pokrene nova procjena članstva u EU. U Norveškoj i dalje postoji značajno protivljenje članstvu, a nijedna od glavnih vladajućih partija trenutno ne želi da ponovo otvori to pitanje – uglavnom zato što znaju da bi debata o EU i dalje bila veoma polarizujuća u Norveškoj.
