Video
Upitan da prokomentariše činjenicu da neke od preporuka VK nisu implementirane u konačnu verziju Zakona o Državnom tužilaštvu, a posebno one o rizicima za političkim uticajem zbog načina izbora članova Tužilačkog svajeta iz reda uglednih pravnika prostom većinom, prekidom funkcije svim aktuelnim članovima prije isteka mandata i izborom vršioca dužnosti Vrhovonog državnog tužioca (VDT), Hamilton je kazao da Vencijanska komisija nije političko tijelo, te da njeno mišljenje, stoga, ne zauzima stavove o političkim pitanjima kao što je, naprimjer, da li su pritužbe protiv tužilaca opravdane.
” U mišljenju su razmatrani pravni problemi, kao što su: kako će se država nositi sa ozbiljnim optužbama protiv visokih funkcionera istovremeno štiteći njihovo pravo na fer procedure tokom utvrđivanja takvih optužbi? Kako ćete balansirati zaštitu tužilačke organizacije protiv politizacije i posebno rizik da odluke tužilaštva ne budu donošene po političkim osnovama, sa potrebom da se izbjegne uticaj na instituciju koji bi rezultirao neuspješnošću da odgovori na legitimni kriticizam spolja i zaštitu ličnih interesa”, rekao je Hamilton.
Prema njegovim riječima, mišljenje Venecijanske komisije pominje prednosti kao i nedostatke potencijalnog imenovanja v.d. VDT-a van redova državnih tužilaca.
” Tačno je da nisu sve preporuke Komisije prihvaćene. Takođe je istina da je VK bila mnogo više kritična prema prvobitnoj verziji zakona”, rekao je Hamilton.
Na pitanje koje bi bile eventualne posljedice neusvajanja pomenutih preporuka za tužilačku organizaciju i njenu neutralnost, ali i za dalje pregovore Crne Gore u pristupnuim pregovorima sa EU, Hamilton je odgovorio da nije na njemu da komentariše moguće efekte na buduću političku neutralnost crnogorskog tužilaštva i moguće implikacije na pridruživanje Crne Gore Evropskoj uuniji.
” Nemam kristalnu kuglu, ali se nadam da se naši strahovi u vezi sa rizikom od potencijalne politizacije tužilaštva neće ostvariti. Prema mom mišljenju, ipak, bilo bi bolje da je više pažnje posvećeno načinima na koje bi se taj rizik izbjegao”, zaključio je Hamilton.
Proglašavanje zakona
Zakon o Državnom tužilaštvu, koji je usvojen glasovima 41 poslanika parlamentarne većine u crnogorskoj Skupštini u srijedu, juče je iz te institucije dostavljen predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na potpisivanje Ukaza o proglašenju, saznaje Pobjeda.
Prema Ustavu, Predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku, ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.
Predsjednik Crne Gore dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
Zakon o Državnom tužilaštvu stupiće na snagu osam dana nakon objavljivanja Ukaza o proglašenju u Službenom listu Crne Gore.
Prema odredbama Zakona predlaganje kandidata i sačinjavanje lista za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca „izvršiće se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona“, njihov izbor Konferencija državnih tužilaca će obaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja lista kandidata.
Takođe, nadležno tijelo Skupštine, kako piše u Zakonu, raspisaće javni poziv za izbor članova TS iz reda uglednih pravnika, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Preporučeno
Tužilačkom savjetu koji je izabran u skladu sa prethodnim zakonom prestaće mandat proglašenjem novog u skladu sa novim zakonom.
