Video
Skupština opštine Herceg Novi na sjednici zakazanoj za 31. avgust trebalo bi da raspravlja o formalno-pravnom statusu poluostrva Prevlaka i razgraničenju Crne Gore sa Hrvatskom. Inicijativu su zajednički podnijeli odbornici Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije i Novske liste, dok je materijal koji će se naći pred odbornicima proistekao iz aktivnosti Savjeta NVO Boke Kotorske i okruglog stola „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske“, održanog u junu u Herceg Novom.
Iako lokalna samouprava nema nadležnost za vođenje pregovora niti utvrđivanje državne granice, može državnim organima upućivati inicijative i stavove.
“PREVLAKA DIO PLANA ZA ZAUSTAVLJANJE CRNE GORE NA PUTU KA EU”
Potezi hercegnovske vlasti uoči sjednice na kojoj će se otvoriti pitanje Prevlake nameću pitanje da li je riječ o lokalnoj inicijativi ili dijelu šireg političkog pritiska na odnose Crne Gore i Hrvatske.
“Ne smijemo biti naivni ili neoprezni pa ovaj “hercegnovski” slučaj posmatrati kao lokalnu izolovanu besmislenu pojavu. Sve je dio istog plana, a koji izgleda konačno postaje vidljiv i našem poslovično “pronicljivom” premijeru Milojku Spajiću, a koji ima za cilj da ukoliko je to moguće zaustavi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Jedan od efikasnih oruđa za dostizanje tog cilja je potpuno narušavanje odnosa sa Republikom Hrvatskom, do mjere koju ta država neće moći ignorisati i koja će je natjerati da u drugi plan stavi i geostrateški interes EU i blokira svako dalje napredovanje Crne Gore na EU agendi”, kazao je u razgovoru za Standard jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.
Kreatori tog plana, dodaje, na liniji Moskva – Beograd – Banja Luka vrlo dobro znaju đe treba gađati i ko su korisni i voljni izvođači tog plana u vladajućim strukturama na svim nivoima u Crnoj Gori.
“Stavljane pitanja Prevlake na dnevni red SO Herceg Novi samo je nastavak aktivnosti koje su započele “otpriznavanjem Kosova” u Pljevljima i Zeti. Đe god postoji odbornička većina bazirana na “avgustovskoj volji naroda”, sa dovoljnim brojem voljnih izvođača, potrebno je nametnuti teme koje će narušiti odnose sa našim susjedima, bez obzira na pravnu besmislenost”, kaže Belan.
Kako je naveo, u ostvarivanju krajnjeg cilja – zaustavljanja Crne Gore na EU putu, njih ne zanimaju formalnosti i zakoni.
“Bitan je cilj, a ne sredstva. Nećemo valjda pomisliti da predsjednik Opštine Stevan Katić ne zna koje su nadležnosti lokalne samouprave i Skupštine opštine. Mislimo li da Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja takođe ne zna ko je nadležan za priznavanje i otpriznavanje neke države? Nije im stalo ni što će u stručnoj javnosti ovakve inicijative naići na ismijavanje. To je za njih mala šteta u odnosu na veliki cilj. Većina tih ljudi koji dolaze iz tih partija i struktura je ovih dana u žalosti za doživotno osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, i očekivati od njih da su im bilo koji zakoni ispred zadatka koji imaju i štete koju Crnoj Gori žele nanijeti je naivno”, kazao je Belan za Standard.
Poručuje da ne treba zaboraviti i da smo gotovo u predizbornoj kampanji.
“U hercegnovskoj vlasti nemaju apsolutno nikakvih rezultata u oblastima koje jesu njihova stvarna nadležnost i odgovornost, od vodosnabdjevanja, komunalne infrastrukture, saobraćaja, na pet kupališta u Baošićima je zabranjeno kupanje zbog bakterija, dio su ekocida prouzrokovanog nasipanjem 12000 kvadrata obale u Baošićima. Sva njihova nesposobnost da Novljanima obezbjede kvaliteniji život i rješavaju probleme u gradu mora biti prikrivena, a Prevlaka je za njih itekako zahvalna tema u tu svrhu. Razmišljaju da “jednim udarcem ubiju dvije muve” – nanesu štetu odnosima Crne Gore i Hrvatske i sakriju svoju nesposobnost da upravljaju gradom”, kaže Belan.
Sve to je, dodaje, dio aktivnosti u ukupnom planu da se Republika Hrvatska dovede do tačke u kojoj više neće moći tolerisati provokacije i u kojoj više neće moći biti dovoljno razumna i strpljiva da gleda širu geostratešku sliku.
“U tom smislu vrlo su jasne i upozoravajuće poruke hrvatskih europoslanika koji su reagovali na saučešće koje je Andrija Mandić uputio porodici ratnog zločinca Ratka Mladića, a koji imajući u vidu da žalost za ratnim zločincem dolazi sa pozicije predsjednika parlamenta, s pravom ne žele takvu Crnu Goru u EU”, dodaje Belan.
Nada se, prije svega zbog interesa Crne Gore, da do te tačke nikad neće doći.
“Vjerujem da će hrvatska strana do kraja procesa učlanjenja Crne Gore u EU razumijeti da sve ovo što rade Demokrate, NSD, DNP i sve ostale strukture i lokalne liste i pojedinci manje ili više na uzici Aleksandra Vučića, u stvari dio rusko-srpskog plana čije posljedice trpi prije svih proevropska, demokratska, građanska i emancipovana Crna Gora koja konačno želi biti dio razvijenih demokratija i napustiti mentalni i ideološki glib balkanske kaljuže. To moraju razumijeti u Briselu i konačno nam, u ovoj fazi mnogo konkretnije pomoći da se oslobodimo moći proruskih proksija. Nije nužno se na Bobotov kuk popeti sa Andrijom Mandićem, za suštinski, ne samo formalni zajednički uspjeh Crne Gore i EU, ima puno sigurnijih i boljih saputnika do tog vrha”, naveo je Belan.
OD 2020. GODINE NARUŠENI ODNOSI SA HRVATSKOM
Govoreći o izjavi hrvatske zvaničnice Vande Babić-Galić da će „Jadran svome vezu i svojoj kući“, Belan ocjenjuje da je riječ o reakciji na poteze crnogorske strane.
“Podsjetiću, do 2020. godine smo imali najbolje moguće odnose sa Hrvatskom. Ta država nam je 2010. i 2012. godina poklonila prevod pravnih tekovima EU, što je našoj administraciji bila neopisivo važna baza za pripremu pregovora sa EU. Naši građani vjerovatno ne razumiju koliko ja samo taj gest ubrzao otvaranje pregovora”, kaže on.
Problemi sa svim susjedima, dominantno sa Hrvatskom, ističe Belan, sasvim očekivano nastaju od 2020. godine kada vlast preuzima famozna “avgustovska većina”.
“Siguran sam da će nakon izbora sljedeće godine u Vladi Crne Gore, zajedno sa ministrima iz Evropskog saveza biti ljudi koji će Crnu Goru ponovo učiniti primjerom dobrosusjedske saradnje, iskrenim evropskim i NATO partnerom i koji će znati sva otvorena pitanja rješavati na korist i Crne Gore i naših saveznika. I kao takvu je uvesti u EU”, kazao je on za Standard.
Belan je posebno apostrofirao činjenicu da je Stevan Katić visoki funkcioner Demokrata, partije koja drži poluge bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu da i sam učestvuje u aktivnostima koje se odnose na otvorena pitanja sa Hrvatskom.
Podsjetimo, svega nekoliko dana prije najavljene rasprave o Prevlaci, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, funkcioner Demokratske Crne Gore, potpisao je peticiju kojom se traži da školski brod „Jadran“ ostane u vlasništvu Crne Gore. Peticiju organizuje NVO „Miholjski zbor“, jedna od organizacija koje su povezane sa Savjetom NVO Boke Kotorske, iz čijih je aktivnosti proistekao i materijal o Prevlaci.
Katić je tom prilikom kazao da „Jadran“ smatra identitetskim dijelom Boke i izrazio očekivanje da će Crna Gora u pregovorima sa Hrvatskom uspjeti da zadrži brod.
Preporučeno
I „Jadran“ i Prevlaka, dio su šireg paketa otvorenih pitanja između dvije države i predmet razgovora zvaničnih institucija Crne Gore i Hrvatske.
