“Načelo dobrosusjedskih odnosa jedan je od ključnih političkih kriterijuma u procesu proširenja Europske unije, naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih zemalja”, navelo je MVEP, prenosi Index.hr.
Dan nakon što je u Zagrebu boravila evropska komesarka za proširenje Marta Kos, hrvatsko ministarstvo naglašava da je EU vrlo jasan u “svojim porukama da ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove” te da se stoga otvorena pitanja “moraju žurno riješiti” kako ne bi opterećivala bilateralne odnose niti pristupni proces.
MVEP naglašava da je Hrvatska krajem 2024. godine Crnoj Gori ponovila poziv na dijalog radi rješavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa.
„Preostaje još samo nekoliko mjeseci do kraja 2026.“
Dodaje se da je Hrvatska tokom cijelog tog procesa „pokazivala strateško strpljenje i razumijevanje, ali da je sada vrijeme za odlučne korake Vlade Crne Gore“. U saopštenju su navedena hrvatska „očekivanja“, o kojima je ranije ove godine, nakon susreta sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u Tivtu, govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković.
„Rješavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalaženju četrnaest nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez svoje imovine, a čiji su sudski postupci u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj, potreba promjene naziva bazena u Kotoru, nastavak razgovora o razgraničenju na moru, kao i povrat školskog broda Jadran“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, još nekoliko je mjeseci do kraja 2026. godine.
„Preostaje još samo nekoliko mjeseci do kraja 2026. godine i zato ponovo pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na rješavanju otvorenih pitanja“, zaključuje se u saopštenju.
Podgorica ima ambiciozan plan
Vlasti Crne Gore navode ambiciozan plan prema kojem bi Podgorica do kraja ove godine zatvorila sva pregovaračka poglavlja, a 2028. godine postala članica Evropske unije. Nakon toga uslijediće proces ratifikacije u državama članicama, uključujući i Hrvatsku, sa kojom Crna Gora ima više otvorenih bilateralnih pitanja.
„Moj utisak je da je Crna Gora spremna da veoma ozbiljno radi na pitanjima koja joj je Hrvatska predstavila i koja nijesu nerješiva“, rekao je Plenković početkom juna.
Sredinom istog mjeseca optimizam u vezi sa rješavanjem većine bilateralnih pitanja izrazila je i ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević.
Preporučeno
„Komunikacija traje i nadam se da ćemo u narednim mjesecima riješiti sva pitanja, ili makar većinu njih“, kazala je ona u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Video