Tok rasprave: 

Koprivica: Ulazak u EU u interesu svih građana, nadam se podršci za ustavne promjene

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u interesu svih građana, i istakao da evropske integracije donose veća prava i snažniju zaštitu za svakog pojedinca.

On je naglasio da evropski put ne treba posmatrati kroz prizmu nacionalnih podjela.

„Svaki građanin će ulaskom u Evropsku uniju imati veća prava. Neće nas štititi samo naše sudstvo, već i evropsko. Ne želimo nikome da mjerimo srpstvo, crnogorstvo ni evropejstvo. Pred nama je šansa koju ne smijemo ispustiti. Možemo se inatiti, ali ne na račun građana“, rekao je Koprivica.

Govoreći o predlogu za promjenu Ustava, kazao je da su zakonska rješenja na dnevni red došla u redovnoj proceduri, te da nije postojala namjera da se o njima odlučuje pod pritiskom rokova.

„Zakoni su došli na dnevni red i niko nije htio da ih dovodi u bilo kakav cajtnot. Ukoliko se ne usvoji predlog za promjenu Ustava, isti se ne može ponoviti godinu dana“, naveo je Koprivica, prenosi CdM.

On je istakao da je za istinski nezavisno pravosuđe neophodno da nosioci pravosudnih funkcija rade bez straha.

„Za nezavisnost pravosuđa potreban je nedostatak straha“, poručio je Koprivica, dodajući da će članstvo u Evropskoj uniji svim građanima donijeti bolju zaštitu i unaprijediti kvalitet njihovih prava.

Nikolić: Mandić optuživao Kilibardu za izdaju, danas govori o saradnji i vlasti

Nikolić je kazao da se sjeća kako je Andrija Mandić optuživao Novaka Kilibardu za izdaju, ocjenjujući da se politički narativi u Crnoj Gori mijenjaju u zavisnosti od interesa i trenutnih pozicija.

„Vi ćete za koji dan pritisnuti taster da glasate za izmjene Ustava Ranka Krivokapića“, istakao je Nikolić, dodajući da će tek djelimično povjerovati da je neko izašao iz decenijske uloge da sprovodi politiku Beograda, uz tvrdnju da bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao pokazati srpski pasoš Andrije Mandića, kao što je pokazao Spajićev.

On je ocijenio da su se politički motivi mijenjali od interesa da se uzme što više glasova srpskog naroda, do interesa da se ostane na vlasti.

Mandić je odgovorio na te optužbe i pozdravio, kako je naveo, nekadašnju Nikolićevu šeficu Radojku Rutović.

„Dosta je napredovao, gospođo Rutović… DPS je 1992. sa nama iz tadašnje Narodne stranke pravila SRJ, dok su SDP i Liberalni savez bili za nezavisnu Crnu Goru. Nije to bio veliki procenat. Oni koji pričaju o Crnoj Gori i lamentiraju nad pobjedama, bili su za zajedničku državu i Miloševića. Mi smo bili protiv Miloševića“, kazao je Mandić.

On je pohvalio i kolege iz Demokrata navodeći da vode dobru borbu protiv kriminala, uz ocjenu da u Crnoj Gori postoji specifičan primjer saradnje političkih subjekata različitih nacionalnih predznaka.

„Jedino u regionu gdje sarađuju srpske i albanske partije je u Crnoj Gori. Imamo korektnu saradnju i sa Bošnjacima… Imali ste 30 godina da državu učinite srećnom, niste je učinili. Pustite nas“, poručio je Mandić.

Nikolić je na to kazao da mu je drago da se vdijelo svačije pravo lice, te da je ovo bilo ilustrativno.

“Očekivao sam da ćete se zagrliti gospodine (Nikola)Camaj”, rekao je Nikolić.

Mandić: Cilj da Crna Gora bude naredna članica EU

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da tokom političkih razgovora u parlamentu nije bilo oštrih riječi i da se sve odvija u okviru uobičajene političke borbe.

Govoreći o pregovorima parlamentarne većine sa opozicijom, Mandić je poručio da su razgovori bili konstruktivni, uz ocjenu da postoji još nekoliko dana do ponedjeljka kako bi se usaglasili preostali elementi potrebni za obezbjeđivanje dvotrećinske većine za ustavne promjene.

On je naveo da se radi o izmjenama koje, kako tvrdi, ne mijenjaju suštinu Ustava, ali da postoje različita mišljenja pravne struke o njihovom kvalitetu. Istakao je da politički kontekst evropskih integracija ostaje ključan.

Govoreći o procesu, Mandić je rekao da je cilj da Crna Gora bude naredna članica Evropske unije i da je, kako je kazao, potrebno pokazati “snagu i slogu” u ispunjavanju evropskih zahtjeva.

U dijelu obraćanja koji se odnosio na identitetska i istorijska pitanja, Mandić je poručio da je, kako navodi, važno graditi političko i društveno pomirenje.

Istakao je da, prema njegovom mišljenju, Crne Gore nema bez Cetinja, kao i da se u istorijskom kontinuitetu moraju posmatrati različiti simboli i epohe. Pominjao je i istorijske ličnosti i dinastije, navodeći da u državnom identitetu mjesta ima za različite istorijske periode i događaje.

Mandić je u tom kontekstu rekao i da Cetinje nema bez manastira i Obilića poljane, te da se, kako je naveo, Obilića poljana povezuje i sa Kosovom. Takođe je pominjao dinastije Balšići, Crnojevići i Vojislavljevići, kao i kasnije dinastije Petrović, naglašavajući potrebu da se, kako je rekao, istorija posmatra kao cjelina.

Prema njegovim riječima, u državnom okviru, kako ga je opisao, trebalo bi objediniti različite istorijske narative i epohe, uključujući događaje iz 1918, 1941, 1945. i 2006. godine.

Mandić je izrazio uvjerenje da bi u ponedjeljak mogla biti obezbijeđena dvotrećinska većina, te najavio da bi se u Skupštini Crne Gore u najkraćem roku razmatrali amandmani Ustavnog odbora, kao i da bi se o izmjenama moglo odlučivati do 1. septembra.

On je ocijenio i da dolazi vrijeme dogovora i dijaloga, uz poruku da politički proces treba da se zasniva na kompromisu i saradnji, posebno u kontekstu evropskog puta Crne Gore.

Mandić je zaključio da očekuje nastavak političkih dogovora u parlamentu, ističući uvjerenje da će se rješenja postići kroz institucionalni dijalog.

Nikolić: Mandić je 2007. pozivao da se ne poštuje Ustav Crne Gore

Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić osudio je zabranu ulaska u Srbiju novinaru Televizije Vijesti Petru Komneniću, ocjenjujući da je zabrinjavajuće što se tim povodom nije oglasilo aktuelno rukovodstvo Skupštine Crne Gore.

„Poražavajuće je što niko iz aktuelnog rukovodstva Skupštine nije našao za shodno da se oglasi i osudi takvo ponašanje“, kazao je Nikolić.

Govoreći o usvajanju Ustava Crne Gore 2007. godine, Nikolić je podsjetio da je za najviši pravni akt glasalo 55 poslanika, dok je 21 bio protiv. Prema njegovim riječima, dio tadašnje opozicije, predvođen Novom srpskom demokratijom (NSD) i sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, nije ustao da pozdravi usvajanje Ustava.

Nikolić je kazao da je odgovor tadašnje opozicije na usvajanje Ustava bio poziv Andrije Mandića svojim pristalicama da ga ne poštuju. Kako je naveo, posljedica takve politike, prema njegovom mišljenju, viđena je uoči parlamentarnih izbora 2016. godine, kada su poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta bacili primjerak Ustava na pod i gazili po njemu.

Osvrćući se na ustavne promjene iz 2013. godine, Nikolić je rekao da su tadašnje opozicione partije izmjene u oblasti pravosuđa uslovljavale identitetskim pitanjima.

Govoreći o spoljnopolitičkom kursu DPS-a, Nikolić je istakao da je ta partija od 1998. godine bila strateški opredijeljena za evropske integracije. On je rekao da je raskol unutar DPS-a te godine dominantno nastao zbog različitih pogleda na buduću državnu orijentaciju Crne Gore.

„Jedan dio smatrao je da Jugoslavija nema alternativu i da Crna Gora treba da slijedi političku orijentaciju rukovodstva Srbije, dok je drugi zastupao stav da Crna Gora treba samostalno da odlučuje o svojoj budućnosti“, kazao je Nikolić.

Albanski forum najavio podršku promjeni Ustava

Potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj rekao je da građani očekuju odgovor odnos političkih aktera a ne kalkulacije zarad sticanja političkih poena.

“Albanski forum, a vjerujem i sve manjine, podržače predložene ustavne izmjene”, rekao je Camaj.

On je rekao da ustavne promjene nijesu pobjeda vlasti ili opozicije.

“Ovo treba da bude pobjeda Crne Gore i svih njenih građana”, kazao je Camaj.

Despotović: Etikete nam neće lijepiti niko

Aleksandra Despotović (DPS) rekla je da etikete toj stranci neće lijepiti niko, a posebno ne oni koji su se zalagali za to da Crna Gora bude 27 izborna jedinica, odnosno da bude u sistemu koji joj ne pruža ni samostalnost ni razvoj.

“Nijeste bili u stanju da glasate nijedan zakon za Crnu Goru uz to vam je smetalo što je Crna Gora uvela euro. Ova opozicija današnja, a vlast do 2020. godine, napravila je put Crne Gore”, rekla je Despotović.

Đoković: Potreban dogovor ali bez ultimatuma i ucjena

Velimir Đoković (NSD) kaže da nam je potreban dogovor ali bez ultimatuma i ucjena.

“Ulaskom u EU biće u Crnoj Gori manje podjela. Pokazaće se da svaki uspješan Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac, Hrvat…uspješan u Crnoj Gori može da bude uspješan u EU”, kazao je Đoković.

On je najavio podršku NSD predloženim ustavnim izmjenama.

Janović: Ko se predstavlja kao proevropski, ne bi smio kočiti ovaj proces

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović rekao je da ne vidi apsolutno nijedan razlog da bilo ko ko se predstavlja kao proevropska partija bude prepreka ovom procesu.

“Ne smijemo dozvoliti da ustavne promjene budu kamen spoticanja na samom kraju našeg evropskog puta“, istakao je Janović.

Naveo je da predložene ustavne promjene nijesu pitanje bilo kakvog identiteta, niti pitanje zastave, himne ili bilo kakvih podjela.

“One ne mijenjaju karakter ove države, već idu u pravcu jačanja institucija i ispunjavanja svih standarda“, kaže Janović.

Laković: Bez dijaloga sa opozicijom nema ustavnih promjena

Nezavisni poslanik Miodrag Laković kazao je da je parlamentarna većina u martu usvojila dva zakonska rješenja ne samo suprotno stavovima opozicije, nego suprotno stavovima nevladinih organizacija i Agencije za sprečavanje korupcije, kao i na zabrinutost Evropskog parlamenta.

On je ocijenio da je vlast spremna za razgovor kad ode u Brisel, gdje izjavljuje deklarativnu spremnost, ili kad ode u Delegaciju EU.

Laković je rekao da vlast zatvara oči pred potrebom da se otvori dijalog i napravi kompromis, a kako bi svi glasali za ustavna rješenja koja su neophodna za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

On je dodao da je o potrebi dijaloga sa opozicijom govorio i dok je bio u vlasti.

Laković je istakao da je u ovom trenutku potrebna odgovornost, širina da se razgovara, da se drži riječ i otvore pregovori.

„Imate još dva dana, popričajte o onome što je nužno da se ispregovara da bismo svi glasali za ustavne promjene, postignite konsenzus, pokažite malo hrabrosti“, naveo je Laković.

Knežević: Ovo nijesu izmjene Ustava već vudu vradžbine

Predsjednik DNP-a Milan Knežević rekao je da ovo nijesu izmjene Ustava već vudu vradžbine parlamentarne većine kojima se pokušava oživjeti politički zombi Ranko Krivokapić, koji sa kosom na talase obitava u Vladi, prima platu i vodi antirspsku politiku. On je kazao da je Ustav najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore, kao dokument u kome nema srpskog jezika kao službenog, nema trobojke, nema dvojnog državljanstva a te 2007. godine, kada je usvajan, nijedan srpski poslanik nije glasao za njega.

Knežević je rekao da nikada više Srba na funkcijama, a nikad više zabrana na Srbe.

Optužio je premijera Milojka Spajića da ćuti dok nam omladina prolazi kroz torturu na Kosovu i Metohiji, a Srbima se zabranjuje ulazak u Hrvatsku.

“Bila je jedna emisija, zvala se “Nije srpski ćutati”. Evo izgleda jeste, jer su mnogi sad u foteljama, danas u Crnoj Gori Srbi ćute. I onda ovaj politički zombi Krivokapić naziva Srbiju “bolesnikom na Dunavu”. A za Rankovo vrijeme, Crna Gora je bila manijak sa Morače. Na to što je Krivokapić danas u Vladi, Srbi na funkcijama ćute”, rekao je Knežević.

Onežević je ponovio da će DNP glasati za ustavne izmjene samo ako se srpski jezik normira kao službeni jezik, što je, dodao je, realno jer se radi o lingvističkoj većini u Crnoj Gori.

Huter: Da li je NSD spreman na transformaciju

Huter je u odgovoru rekao da nije ovddje pitanje transformacija DPS-a već da li su u NSD spremni na transformaciju da se odreknu presuđenih ratnih zločinaca i velikodržavnih ideologija.

Obradović: DPS mnogo napredovao u odnosu na prvi kongres komunista

Vaso Obradović (NSD) naglasio je da nije jasno zašto Huter pominje Mandića i NSD kad su tema ustavne izmjene i jačanje nezavisnosti pravosuđa, te da je upravo pitanje ustavnih izmjena

“Ja sam rođen u maju, vama do majskih zora predstoji velika transformacija. Imate vi dosta aveti prošlosti kojima treba da se bavite”, rekao je poslanik Nove srpske demokratije.

On je kazao da je “DPS mnogo napredovao u odnosu na prvi kongres komunista”.

“Mnogo ste napredovali, mnogo ste bolji, negi oni koji su vas tada osnovali. Ne šaljete više svoje saborce na ljetovanja na Golom otoku. Pustili ste omladinu da kaže što misli. Ali tek treba vi da sprovedete transformaciju koja će vas izbrisati sa liste komunističkih partija, i otvoriti vam vrata Evrope”, rekao je Obradović.

On je ocijenio da je pravo pitanje šta žele građani Crne Gore i koji su interesi naroda.

“Zapitajmo se ‘kamo dalje’, a ja mislim da su nam građani rekli kamo dalje. Ne kočimo procese”, rekao je Obradović.

DPS utemeljila evropsku politiku Crne Gore

Poslanici DPS-a Nikola Milović i Oskar Huter rekli su da je Demokratska partija socijalista utemeljila evropsku politiku Crne Gore, i da im niko neće držati lekcije o evropskim vrijednostima.

Huter je rekao da je predsjednik parlamenta i Nove srpske demokratije Andrija Mandić juče u parlamentu najavio “srpski odgovor”.

“Nama ne treba nikakav srpski odgovor nego evropski dogovor. Džentlmenski dogovor, zanosvan na dijalogu i evropskim vrijednostima. Samo tako će svitati najljepše majske zore”, rekao je Huter.

On je naveo da o evropskim vrijednostima govore oni koji su negirali Crnu Goru i crnogorsku naciju, koji su EU nazivali treći rajh i govorili su da evropske institucije antisrpske. Naglasio je da će “Mandić i družina” pristati na sve samo da sačuvaju fotelje i privilegije.

Božović: Pitanje odnosa prema ustavnim izmjenama je test odgovornosti prema interesu građana

Poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović rekao je tokom rasprave da je pitanje odnosa prema ustavnim izmjenama test odgovornosti prema interesu građana Crne Gore. On je naglasio da se reforme Ustava tiču pravosuđa, i donose iskorak, uz rizik da ipak pravosudni sistem postane na određeni način zatvoreni esnaf. Ipak, dodao je, nema sumnje da su predložene izmjene korak naprijed.

“Mi ovo moramo da što prije usvojimo. Što se SNP tiče, očekujemo da poslije završetka EU integracija otvorimo i pitanja jezika, trobojke i dvojnog državljanstva a to su pitanja koja imaju uporišta u realnosti. Ovo je vrlo važan proces i vjerujem da ćemo u ponedjeljak imati dovoljno poslanika koji će podržati izmjene Ustava i 2028. godine slaviti punopravno članstvo u EU”, rekao je Božović.

O kojim ustavnim promjenama se raspravlja:

Novi predlog koji se tiče Sudskog i Tužilačkog savjeta Vlada je utvrdila 19. februara, kada su povukli iz skupštinske procedure prethodni Predlog za promjenu Ustava od 17. aprila prošle godine.

Iz Vlade su tada rekli da se, u pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od svih sudija i da ministar pravde ne treba biti član tog savjeta.

“A da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta“, dodali su iz Vlade.

Promjenama je predviđeno da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da budu na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom.

Predlogom za promjenu člana 143 Ustava predviđeno je da je CBCG samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, kao i da se o Centralnoj banci donosi zakon.

U predlogu se navodi da se izmjenom tog člana Ustava uspostavija ustavni osnov za obezbjeđivanje pune funkcionalne nezavisnosti CBCG i propisuje da status, ciljevi, funkcije, zadaci, poslovanje i organizacija CBCG budu u potpunosti regulisani zakonom, u skladu sa standardima i zahtjevima pravne tekovine Evropske unije u oblasti ekonomske i monetarne unije.

“Predlog za promjenu Ustava predviđa da CBCG ostaje samostalna i nezavisna organizacija, odgovorna Skupštini, sa upravijanjem povjerenim Savjetu Centralne banke i rukovođenjem koje vrši guverner, kao i da se o CBCG donosi zakon”, piše u predlogu.