Video
“Sjever treba biti orjentisan na proizvodnju šumskog voća tj. borovnice, jagode, maline i kupine. Centralna regija na proizvodnju smokve i šipka, a jug na masline i agrume. Na području čitave države treba stimulisati vinogradarstvo i pčelarstvo gdje to dozvoljavaju klimatski uslovi. Kada bi svako sedmo poljoprivredno gazdinstvo imalo po 100 košnica pčela stvorila bi se prilika za novih 2.000 radnih mjesta. Uz održivo gazdovanje i efikasnu administraciju, povrat investicije bi mogao biti najkasnije za 3 godine”, navodi Iković.
Razvoj ovčarsva je, ističe on, investicija za koju imamo resurse ali potreban je kao za svaku zdravu investiciju dugotrajan rad.
“Potrebno je usmjeravanje na autohtonu domaću ovcu kao što je pramenka, a za to nam treba odgajivački centar. Da podsjetim, Sinjajevina ima kapacitete za 200.000 ovaca, a trenutno se u toku godine na njenim katunima napasa oko 10.000 ovaca”, kazao je Iković.
Prema njegovim riječima, plasman proizvoda ne treba da bude briga poljoprivrednika.
“Zato ćemo inicirati osnivanje robnih rezervi kojima elminišemo i rizik od nestašice hrane kao i ono što je sada prisutno, na primjer uvozi se kilogram sira za 4, a prodaje za 8 eura. Osim toga robnim rezervama možemo učiniti cijenu brašna duplo manjom jer umjesto brašna uvozila bi se pšenica koja će se prerađivati u mlinovaima u Crnoj Gori”, poručuje Iković.
Obim proizvodnje se, ističe on, treba povećati pokretanjem prerade i sigurnim otkupom.
“Preko otkupnih centara roba se treba koncentrisati na jednom mjestu i odatle da se šalje potrošačima, marketima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Roba bi tako bila svježa, a troškovi distribucije bi bili manji”, kazao je Iković.
Kako je istakao, vrlo bitno, potrebne su nam korektne otkupne cijene, a ne ucjenjivanje od nakupaca.
“Najbolje ćemo profitirati od prerade, a ne od prodaje sirovine. Mnogo više zarađuju oni koji prodaju džem od šljiva ili sok od jabuka nego oni koji prodaju samo šljive i jabuke. Prerađivački pogoni
treba da budu u selima i tako se razvija ambijent poželjnog života na selu. Ljudima koji žive na selu od poljoprivrede treba omogućiti rekonstrukciju i izgradnju stambenih objekata”, ističe Iković.
Potrebna je, dodaje, sigurna infrastruktura, put, voda, sigurna struja, javni prevoz i internet.
Preporučeno
“Grad mora biti dostupan selu tj. ljudi iz sela i grada su usmjereni jedni na druge. Preokret će zato inicirati da se osnuje preduzeće za javni prevoz kako bi se dodatno povezalo selo i grad. Savjetodavne službe uz operativne otkupne centre treba da pripremaju dokumentaciju kojom se konkuriše za finansijsku podršku za razvoj malih biznisa iz oblasti poljoprivrede. U konačnom treba nam siguran sistem u kojem će radnik biti zaštićen pa će samim tim imati i veći podsticaj. Tako se gradi sigurno selo i sigurna Crna Gora”, kazao je Iković.
