Video
Istakao je da je vrlo “zabrinjavajući i prijeteći” rizik od rata na evropskom tlu. Kako je naveo, ratna opasnost je veća nego što je bila od 1990-ih.
“Ako sada ne uspijemo sa našim diplomatskim naporima, tenzije koje su u porastu imaće domino efekat i postati ubrzivač za druge sukobe u Evropi, kao na primjer na Balkanu”. Volio bih, kazao je, da vas odvedem na Zapadni Balkan, bilo u Hrvatsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, “da vidite šta se tamo dešavalo između 1991. i 1999.“
Rat u Jugoslaviji, naglasio je, odnio je više od 200.000 života. “Ubijanje bi se nastavilo da ništa nije preduzeto 1999. Kancelar Olaf Šolc je to takođe jasno rekao kada je bio u Moskvi”. Ahmetović je bio jasan – ako dođe do pomjeranja granica u Ukrajini, u Crnoj Gori ili u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje u Evropi, Njemačka to neće prihvatiti.
“Zato hajde da udružimo snage i upotrijebimo snagu ovog parlamenta da odbranimo mir i slobodu u Evropi. To je čas diplomatije i mirovne politike”.
Nekoliko generacija u EU i velikom dijelu Evrope, kazao je, odraslo je u odsusutvu rata.
“Mir je nešto što oni uzimaju zdravo za gotovo – čak i ako smo uvijek morali da pretpostavimo da bi moglo doći do oružanih sukoba. To vidimo u aktuelnom sukobu u Ukrajini. Narod Njemačke je svjestan sve veće opasnosti od vojnog sukoba”.
Liberalna demokratija kakva je Savezna Republika Njemačka, naveo je Ahmetović, ima zadatak da “nepokolebljivo obezbjeđuje mir i stabilnost u Evropi”. Moramo, dodao je, svaki diplomatski korak dovesti do krajnjih granica i držati ”vrata otvorenim do kraja za miran završetak ovog sukoba, bez napuštanja naših vrijednosti”.
Nijedna strana neće izaći kao pobjednik iz ovog sukoba, uvjeren je Ahmetović.
“Zato nećemo rat, hoćemo mir diplomatijom”. Čak i ako je put diplomatije, kako je kazao, često kamenit.
“Neki to čak vide i kao znak slabosti, fleksibilnosti ili strpljenja prema Rusiji: u ovom slučaju diplomatija je jedini pravi put i jasan znak hrabrosti i odlučnosti. Uvjeren sam da mržnja i svaki oblik nasilja koji proizilazi iz autokratija i diktatura nikada, ali zaista nikada neće biti jača od moći demokratije i interakcije svih demokratskih država u Evropi”.
Kako je naveo, da ne bi bilo nesporazuma: “Ako Rusija krene u novu vojnu agresiju na Ukrajinu, čime dodatno podriva njen teritorijalni integritet i suverenitet, Rusija u tom slučaju mora da očekuje i oštre sankcije i reakcije, koje smo mi i ujedinili sa našim saveznicima u Evropi i u NATO”. Ahmetović je izrazio uvjerenje da se svi slažu oko cilja a to je da niko ne želi rat u Ukrajini, već mir širom Evrope.
“Međutim, za razliku od opozicionih partija, mi kao vladajuće frakcije biramo drugačiji put. Na agresiju ne odgovaramo kontraagresijom. Možemo napraviti iskorak samo ako se svi pregovarački partneri sastanu na ravnopravnoj osnovi. Drago mi je što imamo kancelara poput Olafa Šolca i ministra spoljnih poslova kao što je Analena Berbok, koji su u proteklih nekoliko dana i nedjelja još jednom pokazali šta se razboritošću i smirenošću može postići u međunarodnoj politici”.
Oboje su, kazao je, jasno dali dijalogu i diplomatiji novi, pozitivan kvalitet.
“Oni su pokazali da još uvijek postoji potencijal koji treba iskoristiti – poštovanje i puna primjena sporazuma iz Minska II, kontrola naoružanja između NATO-a i Rusije, tekući dijalozi dogovoreni u Savjetu NATO-Rusija i u Normandijskom formatu, kao i riješenja civilnog društva kao što je liberalizacija viznog režima za mlade Ruse radi promovisanja razmjene između Istoka i Zapada”.
Preporučeno
Zaključio je i da se mora intenzivno raditi u narednih nekoliko godina na zajedničkoj bezbjednosnoj strukturi i arhitekturi iz koje, kazao je, ne treba isključiti Rusiju.
