Video
Od dana raspisivanja do održavanja izbora, kako je propisano Zakonom o izboru poslanika i odbornika, ne može proteći manje od 60, niti više od 100 dana, a krajnji rok za održavanje izbora je 18. oktobar.
-Izbori će biti održani najkasnije u prvoj sedmici septembra, jer novu vladu očekuje veliki posao oko državnih finansija, čija stabilnost je ugrožena zbog pandemije korona virusa. Moraju se izvršiti rezovi u javnoj administraciji, izvršiti bitne intervencije u strukturama državnih preduzeća koje uključuju i dokapitalizacije i ,,prepakovati“ državne finansije najkasnije do kraja oktobra, a nije fer da to radi Vlada koja je na kraju mandata – rekao je izvor Pobjede iz samog vrha vladajuće koalicije.
U vrhu vladajuće koalicije u drugoj polovini jula očekuju zeleno svjetlo od Venecijanske komisije za izborni zakon koji su poslanici vlasti stavili u skupštinsku proceduru.
U vladajućoj koaliciji očekuju da će, nakon pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije, opozicija biti primorana da sjedne za sto i u parlamentu glasa za izmjene zakona.
– Pokušaćemo da postignemo konsenzus sa opozicijom, ali je to malo vjerovatan scenario jer većina opozicionih stranaka odbija ad uđe u tu priču, praveći sebi alibi u slučaju neuspjeha na izborima. Kod velikog broja opozicionih stranaka ne postoji politička volja za stvarnim unepređivanjem izbornog zakonodavstva. A priča priča o otvorenim listama je sada aktuelizovana kao očajnički manevar zbog političkih dešavanja u Budvi – precizirao je sagovornik Pobjede, istaknuti funkcioner vladajuće koalicije.
Dilema
Izvori Pobjede ukazuju da je jedina dilema u vladajućoj koaliciji da li će DPS nastupiti samostalno ili u koaliciji sa SD-om.
– Bošnjačka stranka će ići samostalno, albanske partije su najavile zajednički, objedinjen nastup, dok je dilema potencijalna koalicija DPS-a sa SD-om. Mnogi u vrhu vlasti tvrde da je koalicija sa SD-om državni interes, jer bi u slučaju dobrog rezultata lakše i znatno brže sastavljala vladu, bez ucjena sa kvalitetnom kadrovskom osnovom – rekao je izvor Pobjede.
Čelni ljudi DPS-a Milo Đukanović i Duško Marković do sada se nijesu izjašnjavali o načinu nastupa najjače partije na izborima.
Demokratska partija socijalista nije nastupila u koaliciji od 2012. godine.
Četiri kolone opozicije
Kada je u pitanju opozicioni pol, već sada je jasno da nema mnogo istinskih zagovornika bojkota i da će sve relevantne opozicione stranke učestvovatri na izborima.
Sudeći po odnosima unutar opozicije, najvjerovatnije će se formirati četiri kolone.
Ključna opoziciona grupacija Demokratski front je, kako je već pisala Pobjeda, na sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem najavila svoju koaliciju za ,,odbranu svetinja“ u kojoj će se, osim DF-a, najvjerovatnije naći i Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Prava Crna Gora Marka Milačića. Očekuje se da bi toj grupaciji mogla da se pridruži i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića.
Osim Demokratskog fronta, tri ostale stranke imaju minimalne izglede da se izbore za parlamentarni status pa bi ,,umrežavanje” sa Frontom moglo da garantuje poslaničke klupe, makar za predsjednike tih partija. No, sastavljanje izborne liste je prilično naporan posao i uvijek se postavlja pitanje Koliko će mjesta DF ,,ustupiti” novim koalicionim partnerima.
Poslanik DF-a Budimir Aleksić kazao je za ,,Novosti“ da bi sve srpske stranke trebalo da nastupe na jednoj listi, dok je Andrija Mandić upravo na sastanku sa Vučićem najavio jedinstveni nastup ,,svih srpskih organizacija“.
Gubitak Kotora, potencijalno i Budve, kao opozicionih uporišta udarac je koji će, svakako, uticati na rejting Demokratskog fronta, koji će svoju političku platformu zasnivati na radikalnom srpskom nacionalizmu, reviziji antifašističke istorije i najoštrijoj retorici usmjerenoj prvenstveno protiv čelnika DPS-a Mila Đukanovića i Duška Markovića.
U Demokrastkom frontu ipak najviše nade u popravak poljuljanog rejtinga ulažu u – potporu protetsnim litijama koje organizuje Srpska pravoslavna crkva. U vremenu prije pojave korone, a naročito od izbijanja epidemije u Crnoj Gori, Mandić i ekipa iz Fronta maksimalno su se trudili da politički angažman vežu za SPC, pokušavajući da sebe proglase glavnim zaštitnikom ne samo srpskog naroda nego i Srpske crkve. Startegija je jasna, DF pokušava da na talasu podrške crkvi povrati podršku za svoj politički program. Zato su u DF-u sa velikim olakšanjem dočekali najavu mitropolita Amfilohija o obnavljanju protestnih šetnji od neđelje 14. juna: u Frontu smatraju da bi povećanje tenzija moglo da poveća i mobilnost glasačke mašinerije.
I zato ne treba da čudi što ,,Vučićeva koalicija“, kako već zovu najavljeno formiranje saveza pod komandom DF-a, računa na podršku SPC ili makar jednog njenog dijela u Crnoj Gori, a dokaz je i uplitanje mitropolita Amfilohija u formiranje lokalne vlasti u Budvi, kako je javno svjedočio nezavisni odbornik Stevan Džaković.
Unutar Demokratske Crne Gore Alekse Bečića očigledno da još ne postoji saglasnost oko bojkota izbora jer su različite ocjene iznosili funkcioneri iz Budve i oni na državnom nivou. Ipak, teško je očekivati da Demokrate izađu na izbore u Budvi, a bojkotuju državne izbore za koje je moguće da budu čak i istog dana!
U stranci je preovlađujući stav za samostalni izlazak, ali se ne isključuje mogućnost pravljenja koalicije sa nekim manjim strankama i nezavisnim intelektualcima. Demokrate očekuje žestoka bitka za svakog glasača sa DF-om budući da dijele znatan dio zajedničkog biračkog tijela, pa će privremeno savezništvo oko Budve vjerovatno preći u otvoreni sukob. Kako sada djeluje, Demokrate će zabilježiti pad rejtinga i platiti cijenu političkih lutanja, četvorogodišnjeg bojkota parlamenta, a učestvovanja u radu radne grupe za izbore; pravljenja savezništva sa DF-om, do žestokih obračuna u Budvi… Prosječan birač Demokrata je poprilično postao konfuzan i ne može da prepozna partijsku politiku, kao ni mnogi u vrhu stranke. Demokrate rizikuju da osvoje koji poslanički mandate manje, što bi značilo da rejting strmoglavo pada.
SDP će, prema najavama njenog počasnog predsjednika Ranka Krivokapića, nastupiti samostalno, iako je do prije samo nekoliko dana najavljivao mogućnost ,,objedinjavanja svih reformskih potencijala u Crnoj Gori“. Snažnije medijsko angažovanje Krivokapića uoči, a vjerovatno i tokom predizborne kampanje kroz stavljanje nove predsjednice Draginje Vuksanović-Stanković u drugi plan, svjedoči da u SDP postoji procjena da je ugrožen parlamentarni status te stranke.
Na ruku SDP-u među suverenističkim biračkim tijelom ide svakako glasanje za Zakon o slobodi vjeroispovijesti i hrabro držanje u parlamentu. No, konfuziju unutar glasačkog tijela može da izazove činjenica da SDP i dalje podržava opozicione vlasti na čelu sa DF-om u Budvi i Herceg Novom, koji su snažno podržavali litije i njihovu dijelom i četničku ikonografiju?!
Ipak, ključni problem za SDP predstavlja i najava Ure Dritana Abazovića sa kojom dijeli značajan dio biračkog tijela o formiranju širokog građanskog saveza u kojem će se, prema najavama, naći i predstavnici nevladinih organizacija i medija.
Prema informacijama Pobjede, signali koje je Ura – posredstvom nekih medijskih ,,medijatora” upućivala SDP, za su sada odbijeni.
Najava formiranja širokog građanskog saveza od strane Ure i znači definitivno odustajanje od koncepta bojkota ili odgađanja izbora što je ta stranka zastupala posljednje dvije godine, pa ćemo krajem ljeta imati izbore uz učešće svih ključnih aktera uz vjerovatno izuzetno visoku izlaznost birača.
Preporučeno
Pitanje je, međutim, da li Dritan Abazović i njegova ekipa mogu više da definišu i glasačima predstave osnove svoje politike, jer su u protekle četiri godine lelujali od podražavanja poteza Alekse Bečića, do pokušaja vezivanja za SDP Ranka Krivokapića. Prema istraživanjima javnog mnjenja, Uri predstoji grčevita borba za parlamentarni status, naročito ako u narednih tridesetak dana ne uspije da formira najavljeni ,,građanski savez”…
