Komentarišući širenje Evropskog saveza i da li to može biti nagovještaj nove političke snage, one koja je nedostajala Crnoj Gori, Vujović je kazao da strategija Evropskog saveza da okupi različite političke subjekte, kako parlamentarne, tako i vanparlamentarne, ima nekoliko jasno prepoznatljivih ciljeva.

CILJEVI

“Prvi cilj jeste da partijama koje su danas na granici ili ispod izbornog cenzusa omogući sigurniji parlamentarni status. Dosadašnja iskustva, posebno rezultat SDP-a na prethodnim parlamentarnim izborima, pokazala su koliko je samostalan nastup rizičan za manje političke aktere. Zbog toga je zajednički nastup racionalna politička odluka koja značajno povećava njihove izborne šanse. Smatram da će upravo ovaj cilj biti najizvjesnije ostvaren i da će ključne članice saveza, prije svega SD i SDP, zadržati ili ojačati svoju parlamentarnu poziciju. U zavisnosti od konačnog modela nastupa i izbornog rezultata, parlamentarni status mogli bi obezbijediti i drugi partneri unutar saveza”, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, drugi cilj jeste pokušaj objedinjavanja biračkog tijela koje je ranije podržavalo stranke nekadašnje vlasti.

“Riječ je prije svega o biračima DPS-a, SDP-a, SD-a i Liberalne partije. Maksimalni domet tog političkog bloka vidjeli smo na izborima 2020. godine, kada su ove partije zajedno osvojile oko 42 odsto glasova. Ambicija Evropskog saveza, kao i DPS-a, jeste da vrati dio tih birača, jer je politički uvijek lakše mobilisati nekadašnje pristalice nego osvojiti potpuno nove birače”, kazao je Vujović za Pobjedu.

Istakao je da, ako bi se ostvario najoptimističniji scenario, u kojem bi DPS dostigao podršku od oko 30 odsto, a Evropski savez ostvario dvocifren rezultat, ukupna podrška tom političkom bloku mogla bi se približiti nivou koji je imao prije promjene vlasti 2020. godine.

“Takav ishod predstavljao bi veoma značajan politički uspjeh jer bi tim partijama omogućio mnogo snažniji uticaj na političke procese i znatno veću pregovaračku snagu nakon izbora, odnosno još važnije da ne mogu biti izbjegnuti u procesu formiranja naredne parlamentarne većine”, smatra Vujović.

SEP, BDP i Pokret za Tuzi odnedavno postali dio ES, FOTO: Evropski savez/Facebook

Prema njegovim riječima, treći, ali ujedno i najteži cilj, jeste privlačenje birača koji nakon 2020. godine nijesu glasali za partije nekadašnje vlasti, odnosno građana razočaranih dijelom nove političke ponude, uključujući i bivše birače Ure i drugih građanskih opcija.

“Upravo na tom planu vidim najveće izazove za Evropski savez. Ni DPS ni njegove partnerske partije do sada nijesu ponudile uvjerljiv odgovor kako osvojiti birače koji nikada nijesu bili dio njihovog tradicionalnog biračkog tijela. Najava da bi nestranačka ličnost mogla predvoditi savez može se posmatrati upravo kao pokušaj da se premosti taj problem i privuku građani koji i dalje imaju rezervu prema partijama nekadašnje vlasti. Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliko će takav potez zaista imati politički efekat. Smatram da će biti veoma teško promijeniti percepciju dijela birača samo izborom nestranačkog lidera”, kazao je Vujović.

Rekao je da je riječ o dobro osmišljenoj, ali istovremeno ograničenoj političkoj strategiji ES.

“Evropski savez ima realne šanse da konsoliduje prostor građanskih partija nekadašnje vlasti, očuva parlamentarni status svojih članica i da je moguće da ostvari dvocifren izborni rezultat, u nekom najoptimističnijem scenariju koji nije izvjestan. Međutim, mnogo je neizvjesnije da će uspjeti značajnije da proširi biračku bazu izvan svog tradicionalnog političkog prostora. Naravno, do izbora ima još dovoljno vremena, a konačan domet saveza zavisiće i od ukupne političke ponude, mogućih koalicija i dinamike predizborne kampanje”, dodao je Vujović.

Na pitanje može li ES okupljanjem političkih partija izgubiti svoj identitet, Vujović je kazao da je riječ o političkom projektu koji je još u fazi razvoja.

“Ne bih rekao da Evropski savez u ovom trenutku već ima jasno izgrađen identitet koji bi mogao izgubiti. Riječ je o političkom projektu koji je još u fazi razvoja. Njegove organizacione strukture se tek uspostavljaju, a birači ga prije svega doživljavaju kao zbir više političkih partija, a ne kao jedinstven politički subjekt sa prepoznatljivim identitetom”, kazao je Vujović.

Smatra da birači danas podržavaju Evropski savez prvenstveno zbog partija koje ga čine, a mnogo manje zbog same ideje saveza. Zato u ovom trenutku ne vidim rizik od gubitka identiteta, jer se taj identitet tek gradi. Uključivanje novih političkih subjekata može doprinijeti njegovom oblikovanju, ali istovremeno može otežati stvaranje jedinstvenog političkog profila – kazao je Vujović.

“Da li će Evropski savez prerasti u prepoznatljiv politički brend ili će ostati zbir partijskih identiteta zavisiće prije svega od njegovog izbornog rezultata, kao i djelovanja njegovih lidera. Ukoliko ostvari dobar rezultat, članice će imati snažan motiv da nastave zajednički politički razvoj i grade zajednički identitet. Ukoliko rezultat izostane, vjerovatnije je da će ponovo dominirati pojedinačni partijski interesi”, rekao je Vujović.

KONKURENCIJA, ALI BEZ SUKOBA

Komentarišući odnos prema DPS-u i DPS-a prema ovom savezu, te da li će se ES boriti za birače najveće opozicione partije, Vujović je istakao da očekuje da će se DPS prije svega sopstvenom izbornom strategijom pokušati dodatno da konsoliduje svoje biračko tijelo.

“Dio biračkog prostora DPS-a i Evropskog saveza se nesumnjivo preklapa, pa će između njih postojati određena konkurencija za iste birače. Međutim, ne očekujem ozbiljnije političke sukobe koji bi mogli ugroziti mogućnost njihove buduće saradnje”, kazao je Vujović.

Na pitanje na koje birače ES može da računa, Vujović je rekao da Evropski savez prije svega računa na birače koji su ranije podržavali građanske partije nekadašnje vlasti – SDP, SD, Liberalnu partiju i dijelom DPS.

“Mnogo manje prostora vidim za značajnije osvajanje birača koji nikada nijesu glasali za taj politički blok”, istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, ukoliko Evropski savez ostvari dobar izborni rezultat, mogao bi značajno povećati svoj koalicioni kapacitet.

“Mogao bi postati prihvatljiviji partner pojedinim subjektima sadašnje parlamentarne većine nego sam DPS. U situaciji u kojoj bi vladajućoj većini nedostajao manji broj mandata, Evropski savez mogao bi predstavljati prihvatljivijeg partnera za proširenje parlamentarne većine nego koalicija sa znatno snažnijim DPS-om. Upravo zbog toga Evropski savez dobija potencijalno mnogo veći politički manevarski prostor nego što su ga do sada pojedinačno imali SDP ili SD”, poručio je Vujović.

Komentarišući najavu ES da će ih predvoditi nestranačka ličnost, Vujović je istakao da takva odluka ima dvije važne dimenzije.

“Prva je pokušaj da se dopre do dijela biračkog tijela koji nije spreman da glasa za partije koje su činile vlast do 2020. godine. Sve članice Evropskog saveza u nekom periodu bile su dio tadašnje vlasti, pa izbor nestranačkog lidera predstavlja pokušaj da se taj politički teret ublaži i da se privuku birači koji imaju rezervu prema tim partijama, ali su istovremeno nezadovoljni sadašnjom političkom ponudom”, smatra Vujović.

Prema njegovim riječima, druga dimenzija je unutrašnja.

“Izborom nestranačke ličnosti izbjegava se pitanje ko od lidera članica saveza ima prvenstvo da predvodi koaliciju. Na taj način smanjuju se unutrašnje tenzije i izbjegava potencijalno nadmetanje između partijskih lidera, što može doprinijeti očuvanju unutrašnjeg jedinstva”, rekao je Vujović.

Kazao je da, ipak, ne vjeruje da je izbor nestranačkog lidera sam po sebi dovoljan za izborni uspjeh.

MODEL KOJI JE KORISTIO DF

“Evropski savez je prije svega koalicija političkih partija koja pokušava unaprijediti svoju izbornu poziciju, a ne širi građanski pokret koji nastaje oko jedne prepoznatljive ličnosti. Ta strategija u određenoj mjeri podsjeća na model koji je svojevremeno koristio Demokratski front sa nestranačkim nosiocem liste i uključivanjem većeg broja javno prepoznatih ličnosti. Takav pristup može imati određene efekte, ali nije univerzalna formula uspjeha. Osim toga, postoji i praktično ograničenje. Što je više nestranačkih kandidata na listi, to je manje prostora za predstavnike partija članica saveza. A upravo je očuvanje ili jačanje parlamentarnog statusa tih partija osnovni motiv njihovog okupljanja. Zbog toga postoji određena kolizija između želje da se lista otvori prema nestranačkim ličnostima i interesa članica saveza da zadrže odgovarajuću političku zastupljenost”, istakao je Vujović.

Na pitanje kakvu političku budućnost vidi za Evropski savez i hoće li očuvati jedinstvo, Vujović je rekao da će budućnost Evropskog saveza gotovo u potpunosti zavisiti od njegovog izbornog rezultata.

“Ako se pokaže da zajednički nastup donosi znatno bolji rezultat nego što bi pojedinačne partije ostvarile samostalno, postojaće snažan motiv da savez opstane i nakon izbora. U politici je uspjeh najbolji faktor kohezije i upravo bi dobar izborni rezultat bio najbolji garant nastavka zajedničkog djelovanja. U tom slučaju Evropski savez mogao bi prerasti iz izborne koalicije u trajnu političku platformu. Međutim, ulazak u vlast uvijek donosi nove izazove. Tada dolaze do izražaja pitanja raspodjele političke moći, funkcija i odgovornosti, pa je mnogo teže održati potpuno jedinstvo među partnerima sa različitim političkim ambicijama”, kazao je Vujović.

Istakao je da, ukoliko Evropski savez ne ostvari očekivani rezultat, vrlo je vjerovatno da će se otvoriti pitanje njegove budućnosti.

“Dio članica mogao bi zaključiti da zajednički nastup nije donio očekivanu političku korist, dok bi drugi mogli zagovarati još dublju integraciju, pa čak i stvaranje jedinstvene političke partije među subjektima koji imaju zajedničko političko porijeklo i sličan ideološki profil. Zbog toga će upravo izborni rezultat biti ključni test ovog političkog projekta. On će pokazati da li je Evropski savez prije svega bio izborna koalicija nastala zbog trenutnih političkih okolnosti ili početak stvaranja novog, trajnijeg političkog subjekta na crnogorskoj političkoj sceni”, dodao je Vujović.

Prioritet za Uru je da održi parlamentarni status

Zlatko Vujović je, komentarišući poziciju Ure, kazao da Ura pokušava da pronađe prostor između dva velika politička bloka – partija koje su činile vlast do 2020. godine i stranaka koje su vlast formirale nakon te godine.

“Međutim, treba podsjetiti da je upravo Ura najveći dio perioda nakon 2020. bila dio vlasti i da je u ključnim političkim trenucima birala saradnju sa partijama sadašnje parlamentarne većine. Njihov najveći izazov danas nije ideološke prirode, već pitanje političkog povjerenja. Iskustva iz prethodnog perioda ostavila su određenu rezervu kod potencijalnih koalicionih partnera, što predstavlja ozbiljno opterećenje za buduće pregovore. Ura će vjerovatno pokušati da ponovo zauzme poziciju političkog “tasa na vagi”, kakvu je imala nakon izbora 2020. godine, kada je sa relativno malim brojem mandata ostvarila izuzetno veliki politički uticaj, odnosno na vrhuncu moći kontrolisala kompletnu vladu. Međutim, teško je očekivati da će ponovo imati isti nivo pregovaračke snage”, rekao je Vujović.

Na pitanje može li doći do saradnje ES i Ure, Vujović je kazao da trenutno ne vidi mnogo prostora za takav scenario.

“Međutim, ukoliko bi istraživanja javnog mnjenja pokazala da je parlamentarni status Ure ozbiljno ugrožen, pritisak za predizborno koaliranje značajno bi porastao. Tada bi pitanje bilo manje da li koalirati, a mnogo više sa kim. Za njih je svakako prioritet da održe parlamentarni status, bilo kroz samostalan ili koalicioni nastup”, kazao je Vujović.