Video
“CGO je i ranije ukazivao da je tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da trenutna konstelacija unutar ovog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. To naglaša i potrebu da cjelokupan proces reforme mora biti u skladu sa standardima i najboljim praksama kako bi donio djelotvorno i održivo rješenje”, kazala je Milaš.
Kako dodaje, CGO podsjeća na nalaze istraživanja sprovedenog u februaru ove godine, a koje je pokazalo da čak 53 odsto građana i građanki Crne Gore negativno ocjenjuje rad Tužilaštva, dok 55 odsto smatra da Tužilaštvo nije nezavisno i nepristrasno.
“Dalje, građani i građanke u vrlo maloj mjeri, od svega 7 odsto, percipiraju Tužilaštvo kao antikoruptivnu instituciju, što je dramatično nisko u odnosu na druge subjekte”, kazala je Milaš.
Prema njenim riječima, izvještaji Evropske komisije kontinuirano su opominjali na slab integritet Tužilaštva i na neotpornost na političko miješanje.
“Često su problematizovali i izostanak rezultata u sprovođenju Etičkog kodeksa i disciplinske odgovornosti. CGO ukazuje da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu nije pažljivo ni usaglašen, što bi, ukoliko se usvoji u ovom obliku moglo donijeti praktične probleme”, istakla je Milaš.
Naime, u tom tekstu stoji, kako kaže, da za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT) može biti birano lice koje ispunjava sve uslove koje su potrebni i za VDT-a.
“Dalje, navodi se da će se na prvoj konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta odrediti vršilac dužnosti VDT-a i konstatovati prestanak mandata ranijeg vršioca dužnosti VDT-a. Ali, kako je moguće imenovati vršioca dužnosti VDT-a na prvoj konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta (TS), ako mora proći istu proceduru kao VDT, odnosno tako što TS prvo oglašava slobodno mjesto VDT u “Službenom listu Crne Gore” i jednom od štampanih medija u Crnoj Gori, uz zakonski rok za prijavljivanje kandidata od 15 dana, pa prateći postupak po prijavama”, kazala je Milaš.
Napominje, da kako bi ovo bilo primjenljivo, neophodno je ugraditi odredbu o načinu prijavljivanja lica za vršioca dužnosti, jer iz postojeće formulacije proizilazi da će članovi TS izabrati vršioca dužnosti VDT bez procedure prijavljivanja, pa se postavlja pitanje i da li će oni izabrati neko lice bez njegove saglasnosti ili neko lice po prethodnom dogovoru bez transparentne i kompetitivne procedure prijavljivanja.
“Dosadašnji model sastava Tužilačkog savjeta nesporno je pokazao da nije funkcionalan, jer je veći broj tužilaca u odnosu na netužilački dio članstva (6-5) negativno uticao na utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužilaca. Jednostavno, tužioci koji su sjedjeli u tom tijelu odabrali su da štite pojedinačne kolege a ne profesiju, a netužilački dio članova, i kad je htio, nije mogao u takvom odnosu pokrenuti niti jedan disciplinski postupak”, rekla je Milaš.
Kako dodaje, stoga su opravdane predložene izmjene da TS čini jednak broj tužilačkih i netužilačkih članova, odnosno da sa jedne strane budu četiri tužioca i VDT kao peti član, a sa druge pet uglednih pravnika, uz napomenu da je tu i predstavnik Ministarstva pravde kao jedanaesti član.
“CGO konstatuje i da predloženo rješenje da netužilački dio članstva ima prevagu, sa predstavnikom organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa (Ministarstvo pravde), kojeg imenuje ministar pravde iz reda zapošljenih u Ministarstvu, donosi rješenje deblokade ovog tijela, ali i opasnost od kreiranja klime uticaja izvršne vlasti na Tužilaštvo. Dodatno, ovakav prijedlog bi podrazumijevao i promjenu načina izbora uglednih pravnika, a imajući u vidu da sada ne postoji definicija ko su ugledni pravnici, niti kako odmjeriti uslov profesionalne nepristrasnosti, visokih stručnih i moralnih kvaliteta”, rekla je koordinatorka programa Ljudska prava.
Milaš tvrdi, da ukoliko se planiranim izmjenama nastoji uspostaviti bolja kontrola diciplinske i etičke odgovornosti tužilaca, potrebno je sagledati i činjenicu da pravni lijek protiv odluka etičkih komisija još uvijek nije primijenjen u zakonu, što bi takođe trebalo adresirati.
“Dalje, izmjenama se propisuje da za člana TS ne može biti izabrano lice koje je bivši državni tužilac, što je diskriminatorno a ne doprinosi ni boljem kadriranju. Dodatno, ova zabrana obuhvata i one tužioce, koji su upravo zbog političkog uticaja na Tužilaštvo napustili ovu instituciju, ili su zbog nemogućnosti napredovanja potražili druge radne angažmane”, navodi Milaš.
Tužilački savjet je krovni organ Tužilaštva, kako napominje, i mora se omogućiti da u njegove članove konkurišu najkompetentniji kadrovi bez diskriminatornih uslova.
“CGO smatra da je opravdana namjera zakonopisca da doprinese prekidu nepotističkih veza kroz uvođenje norme da član TS iz reda državnih tužilaca ne može biti (van)bračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade Crne Gore i Predsjednika Crne Gore u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva”, istakla je Milaš.
Prema njenim riječima, sporna je propisana kategorija koja se odnosi na „srodnika po tazbini” i treba je ograničiti na srodnika po tazbini do drugoga stepena tazbinskog srodstva, kako je to ograničenje uvedeno i u drugim pozitivnim propisima.
“Treba razmisliti i o uvođenju ograničenja na bivšeg bračnog partnera. Shodno prethodnom, i ograničenja za izbor članova TS iz reda uglednih pravnika treba modifikovati u dijelu postavljanja granice tazbinskog srodstva do drugog stepena kako bi to bilo u duhu drugih zakona, jer se ograničenja predviđaju za sve vrste srodstva, a za tazbinsko se ovdje ostavlja neograničeno što u zemlji sa malim brojem stanovnika može biti problem”, navodi koordinatorka programa Ljudska prava.
Imajući u vidu činjenicu da je stanje vršioca dužnosti VDT prelazno i privremeno rješenje, kako kaže Milaš, neopravdano se ostavlja mogućnost izbora lica van VDT-a i van tužilačke organizacije, jer upravo v.d. lice treba biti osoba koja je u ustanovi i koja procesno i organizaciono zna da upravlja u kratkom roku od osam mjeseci do izbora VDT.
“A ne da se sa sistemom upoznaje tokom kratkog mandata što može otežati rad te institucije. U konačnom, ovo otvara i pitanje: odakle toliko nepovjerenja prema svim tužiocima i da li to znači da niko u Tužilaštvu ne vrijedi?”, napominje Milaš.
Kazala je da ukoliko se smatra da tužioci u VDT-u nemaju kompetencija da obavljaju privremeno dužnost VDT-a onda to treba rješavati na neki drugi način.
“U konkrektnom slučaju, nejasno je zašto se, recimo, ne pristupu slučajnom izboru/žrijebu, vršioca dužnosti do izbora na puni mandat novog VDT-a. Iako je rukovodeća funkcija stvar lične preferencije i želje, treba razmisliti i o mogućnosti da se takvom funkcijom obaveže tužilac ako je to neophodno radi funkcionisanja institucija (na primjer, da se bira najstariji tužilac)”, rekla je Milaš.
Ona tvrdi, da predložene izmjene predviđaju da će se nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije smatrati i ako tužilac “učini teži disciplinski prekršaj kojim je nanijeta značajna šteta po ugled državnog tužilaštva“.
“U osnovi, CGO pozdravlja ovu intenciju da se jača tužilačla odgovornost, ali ova odredbu traži konkretizaciju i precizniju formulaciju, kako bi se izbjeglo široko tumačenje i smanjila mogućnost zloupotrebe za eventualne obračune sa nepodobnim tužiocima ili izbjegavanja odgovornosti, odnosno kako bi bila valjano upotrebljiva”, navodi koordinatorka programa Ljudska prava.
Prema njenim riječima, CGO vidi kao razumnu potrebu za određenim kadrovskim provjetravanjima u Tužilaštvu, ali to ne smije biti i otvaranje prostora za nova partijska kadriranja.
Preporučeno
“Neophodno je stvoriti mehanizme koji će biti čvrsta osnova za nezavisno i nepristrasno Tužilaštvo, koje će se i nakon svih političkih promjena, ostajati imuno na politički uticaj. Upravo zato i izmjene kojima se pristupa moraju nositi pogled koji seže dugoročnije i u javnom interesu uz bona fide pristup”, zaključila je Milaš.
