U Izvještaju se ističe da sa aspekta bezbjednosti i izazova sa kojima se suočava Zapadni Balkan, veliku ulogu i poseban značaj ima NATO Alijansa, ali i prisustvo Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Kao jedan od ključnih problema regiona navodi se manipulisanje podjelama i strahovima od različitih nacionalnih grupa, te dodaje da to predstavlja faktor političkog organizovanja.
U Izvještaju se navodi da se među brojnim izazovima našla i pandemija COVID 19, ali da su ozbiljna prijetnja temeljnim vrijednostima na kojima počiva Zapad, uspon konzervatizma i povratak nacionalizma.Kako se još navodi, od ključne važnosti je uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD-a i EU, koji bi trebalo da rezultira njihovim dogovorom o zajedničkog strategiji na Zapadnom Balkanu.
“Uprkos jasnom opredjeljenju svih uključenih aktera da Zapadni Balkan postane integrisani dio EU, čime se ide u susret viziji Evrope whole and free, napredak je još ne samo ograničen, već i značajno usporen nakon uvođenja nove metodologije pregovora za EU članstvo”, ocjenjuje se u izvještaju.
Navodi se da je proces pristupanja postao značajno kompleksniji, sa još izraženijom političkom dimenzijom.
U izvještaju piše i da je značajna potreba za ulaganjem u infrastrukturu, od saobraćajnica do širokopojasnih komunikacionih mreža, zahtijeva realne procjene rizika, u čemu je podrška transatlantskih partnera nezamjenjiva.
“Na taj način će se pomoći državama regiona da istraju na primjeni odgovarajućih standarda u realizaciji infrastrukturnih projekata i napuste često tehnički upitne, netransparentne i ekološki štetne pristupe razvoju”, piše u izvještaju.
Iz ASCG kazali su da su koordinacija i saradnja EU i SAD-a sa državama regiona neophodne i na planu suzbijanja dezinformacija.
POLITIČKO-BEZBJEDNOSNE PRILIKE
Države Zapadnog balkana se suočavaju sa brojnim problemima koji usporavaju proces demokratizacije, naveli su iz ASCG.
”Građansko društvo je još uvijek nedovoljno razvijeno, nije u potpunosti profilisano i lišeno je političkog uticaja, a mediji u pojedinim državama su pod snažnim uticajem vlada i određenih ekonomskih i političkih grupacije”, navodi se.
Kaže se da, političke, pravne i ekonomske institucije nijesu u potpunosti funkcionalne.
”Pitanja nacionalnog identiteta i dalje su u prvom planu u većini zapadnobalkanskih država. Manipulisanje podjelama i strahovima od različitih nacionalnih grupa predstavlja faktor političkog organizovanja. Religija i dalje označava liniju razgraničenja i predstavlja najvažniji element u definisanju nacionalnog identiteta”, piše u Izvještaju.
Pandemija je dodatno uticala na ukupnu ekonomsku, kao i bezbjednosnu situaciju u Regionu. U takvim uslovima, kako stoji u izvještaju, došle su do izražaja brojne ranjivosti i izazovi sa kojima se ova društva suočavaju, bez dovoljno izgrađenih kapaciteta ua upravljanje u kriznim situacijama.
Još jedna slabost regiona ZB koja se ističe u izvještaju, jeste visok stepen osjetljivosti na dezinformacije i lažne vijesti.
Izvještaj ASCG stavlja akcenat i na budućnost Kosova, te se navodi da ”različiti interesi u pogledu ”konačnih rješenja” za KiM i BiH, mogu biti uzrok novih ciklusa destabilizacije u regionu”.
Ključni regionalni problemi, koji imaju i određene bezbjednosne implikacije, dodaje se, mogu se vezati za neriješene srpsko-albanske odnose u vezi sa statusom Kosova.
Kada je riječ konkretno o Crnoj Gori, jedan od navedenih problema, jeste nezavisno i nepristrasno novinarstvo, te NVO, za koje se ističe da su u velikoj krizi.
”Promjenom dugotrajne vlasti dominantno jedne partije bilo je realno očekivati brojne probleme i izazove, kako u političkom tako i u ekonomskom i socijalnom smislu. Ipak, okolnosti i platforma na kojoj se promjena desila učinili su da Crna Gora od sidra stabilnosti, lidera EU integracija, članice NATO-a, postane primjer najuspješnijeg prodora rusko-srpske politike na ZB”, piše u Izvještaju.
Izvještaj se dotakao i ideje Velike Srbije – srpskog sveta.
”Sve ukazuje na to da će autokratska vlast u Srbiji neminovno ići ka klerofašizaciji i obračunu sa političkim neistomišljenicima (opozicija, slobodni mediji, NVO) uz rast nacionalšovinizma prema svim nesrbima u Regionu. Drugim riječima, intenziviraće se realizacija koncepta Velike Srbije – srpskog sveta koji bi obuhvatio Srbiju, Crnu Goru, Republiku Srpsku, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, što nesumnjivo predstavlja najozbiljniji izazov sa aspekta bezbjednosti kako ZB, tako i EU”, navode u Izvještaju.
Preporučeno
Ipak, iz ASCG vjeruju da je potencijal za konflikte veoma mali, ali da se na tom nivou mora i zadržati.
Video