“Ništa novo, ništa argumentivano. Po staroj matrici, više puta izgovorena laž treba da postane istina. Direktor i predsjednica UO zloupotrebljavaju i sajt ZZZCG objavljujući ovakve manipulacije. Sajt Zavoda služi da pruži informacije korisnicima o mogućnostima i šansama za zaposlenje a ne za ličnu promociju menadžmenta.
U situaciji kada CG živi tešku ekonomsku krizu u kojoj imamo više nego zabrinjavajući rast nezaposlenosti i nezapamćeni pad zaposlenosti očekivali smo obraćanje javnosti menadžmenta ZZZCG gdje nas obavještavaju o mjerama i programima za saniranje ovako teškog stanja u oblasti tržišta rada. Koliko su programa realizovali, koliki je procenat uključenih i zaposlenih, koje su nove programe kreirali, kakvi su rezultati, kako su unaprijedili rad Zavoda?”, navodi Jelić.
Sve evropske službe su, kako dodaje, prilagodile svoj rad u složenim uslovima pandemije, te pita gdje je tu crnogorski Zavod?
“Šta je sa online službom za posredovanje i motivaciju nezaposlenih? Kako se sprovodi aktivacija korisnika MOP- a, to su mjerila za zatvaranje poglavlja 19? Kakvi su planovi za naredni period, kako povećati zaposlenost? I još mnogo je pitanja”, kaže Jelić.
Ipak, kako ističe, ništa od toga.
“Menadžment ZZZ, zamajava javnost izigravajući tužioce i sudije, dok posao za koji su plaćeni, nažalost, čeka neke druge, odgovorne, znavene i sposobne profesionalce. Ipak, radi javnosti, važno je istaći nekoliko činjenica kao odgovor na njihove zlonamjerne konstatacije. Nije bilo nikakvih zloupotreba ili nepoštovanja zakona. Radilo se o reformama i usklađivanju sistemskih zakonskih propisa i akata što je zahtijevalo vrijeme”, navodi Jelić.
ZZZCG je, pijašnjava, do 2008. godine funkcionisao kao samostalna institucija u kojoj je UO donosio odluke o zaradama zaposlenih a sve u skladu sa tada važećim Kolektivnim ugovorom.
“Već 2008. Zavod postaje potrošačka jedinica Budžeta CG. Odlukom Ministarstva finansija utvrđuje se budžet ZZZ u kome se smanjuju sredstva za zarade zaposlenih. Tadašnji menadžment ZZZ je bio dužan da prilagodi poslovanje novim okolnostima i isplati zarade u skladu sa opredijeljenim sredstvima. Dakle, moglo se isplatiti samo onoliko sredstava za zarade koliko je bilo na toj budžetskoj poziciji.
Takođe, menadžment nije mogao staviti van snage odredbe Kolektivnog ugovora jer to nije u njegovoj nadležnosti”, kaže on.
Nakon 10 godina, dodaje, radnici su pokrenulu spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija je donijela Rješenje da se radnici obeštete do visine starih koeficijenata.
“Na sličan način je riješeno i ostvarivanje drugih radničkih prava, poput jubilarnih nagrada, toplog obroka, prevoza i sl. Treba znati da je ovo bio problem kod više institucija i svi sporovi su riješeni na ovaj način.
Radnici ZZZ su pokrenuli i spor zbog neisplaćenih nadoknada za rad u radnim grupama. Tu je, takođe, situacija vrlo jasna. Svako ko se bavi menadžmentom zna da je nemoguće uspješno realizovati bilo koji zahtjevniji program a da ne formirate tim ili radnu grupu za realizaciju. Posebno je to važno za programe aktivnih mjera u kojima se povezuje na stotine poslodavaca sa hiljadama nezaposlenih na mnogo lokacija širom CG i angažuje veliki novac.
Preporučeno
Ovaj angažman je tražio ogromnu posvećenost zaposlenih mimo redovnih poslova, što je za rezultat imalo efikasnost programa. U jednom broju rješenja o formiranju radnih grupa, čak nijesu bile predviđene nadoknade, jer važeća akta u tom trenutku to nijesu dozvoljavala. Po pritužbama radnika koji su na sudu dokazivali da su te poslove obavljali van radnog vremena nadležni sudovi su presudili da se i te nadoknade za rad u radnim grupama zaposlenima isplate”, zaključuje Jelić.
Video