Video
Iz ovog resora nijesu precizirali kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i na koji način će biti riješeno pitanje viška radne snage. Iz Sindikata uprave i pravosuđa i Sindikata državnih službenika i namještenika poručili su da očekuju brzi prijem i razgovor sa premijerom povodom ove teme, kako bi se upoznali sa namjerama Vlade.
– Optimizacija javne uprave i smanjenje troškova budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave su prioriteti rada nove Vlade. Cilj nam je da u narednom periodu definišemo aktivnosti i mjere, utvrdimo tačan broj zaposlenih, te definišemo realne indikatore za naredni period, vodeći računa o svim aspektima ovog procesa – kazali su iz Ministarstva javne uprave, na čijem čelu se nalazi ministarka Tamara Srzentić.
Sindikati
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa pri Savezu sindikata Crne Gore Nenad Rakočević kazao je Pobjedi da je upoznat sa planom Vlade za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, odnosno u javnoj upravi i da su tražili sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Kako je kazao, očekuju brzi prijem i razgovor povodom ove, kao i ostalih važnih tema.
– U samom ekspozeu prije izglasavanja Vlade je najavljena racionalizacija i reorganizacija javne uprave. Sindikat uprave i pravosuđa CG je jedini sindikat koji je uspio da pri optimizaciji javnog sektora, odnosno reformi javne uprave u mandatu prošle vlade implementira svog predstavnika u radnoj grupi za donošenje mjera optimizacije, gdje smo uticali da niko mimo svoje volje ne dobije prekid radnog odnosa – istakao je Rakočević.
Prošla vlada je, kazao je on, samim tim mjerama priznala da postoji višak zaposlenih, a u periodu nakon izbora zaposlila je veliki broj ljudi u državnoj upravi, što upućuje na potpunu dijametralnost.
– Ukoliko se za taj broj koji su zaposleni u periodu poslije izbora bude dokazalo da je nezakonito primljen, i ukoliko ta kategorija zaposlenih bude ugrožavala budžet opredijeljen za plate ostalih zaposlenih u javnoj upravi, nećemo sadašnjoj Vladi praviti problem povodom najave otpusta u tom pravcu – kazao je Rakočević, poručujući da će se za sve koji su ranije i u skladu sa zakonom primljeni u radni odnos, boriti itekako za njihova prava.
Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika pri Uniji slobodnih sindikata Tamara Goliš kazala je Pobjedi da još nijesu ništa preduzimali, ali će svakako tražiti sastanak kod premijera kako bi bili upoznati sa namjerama nove Vlade.
– Ne znam šta se konkretno radi u Opštini Tivat. Kad je u pitanja smanjivanje zaposlenih, zna se zakonska procedura. Da se uradi plan, da se ocijeni ko je tehnološki višak, da se za te ljudi odredi otpremnina i u tom zakonskom postupku ako se sve odvija onda je u redu. U svakoj lokalnoj samoupravi ima nekih specifičnosti – kazala je Goliš.
Ona je dodala da su za sindikat veoma važne i najavljene izmjene Zakona o službenicima i namještencima.
– Izmjene ovog zakona su podnijete na inicijativu pet poslanika i one se, kako sam upoznata, odnose na uslove zapošljavanja rukovodnog kadra, ali, svakako, svi ti zakoni su zreli za širu izmjenu – kazala je Goliš.
Reforma uprave
Premijer Krivokapić je 2. decembra, predstavljajući program Vlade u parlamentu, saopštio da će se zalagati za temeljnu reformu javne uprave s akcentom na optimizaciju kadrova i troškova, profesionalizaciju službeničkog sistema, unapređenje kvaliteta upravnih usluga i jačanje sistema odgovornosti na svim upravnim nivoima.
– Transformacija partitokratskog sistema u meritokratski zahtijevaće punu posvećenost svih elemenata tog sistema, efikasniji rad i snažniji sistem odgovornosti. Radna mjesta u državnim organima moraju postati dostupna svim građanima, a njihovo popunjavanje mora biti utemeljeno na kompetencijama kandidata. Crnogorska administracija mora težiti ispunjavanju principa koji karakterišu tzv. ,,evropski administrativni prostor“. To podrazumijeva usvajanje i implementaciju najboljih upravnih praksi EU zemalja, kako bi državni organi postali istinski servis građana i privrede – kazao je Krivokapić u svom ekspozeu.
On je u ekspozeu ocijenio i da je administrativni aparat preglomazan i neefikasan.
– Javnu upravu, na svim nivoima, karakterišu neefikasnost, politizacija i glomaznost. Broj institucija javnog sektora permanentno se povećava, dok odgovornost za ostvarene rezultate gotovo da ne postoji. Radna mjesta u administraciji, naročito na rukovodećim pozicijama, dostupna su isključivo partijskim kadrovima, nauštrb stručnosti i kompetentnosti – ocijenio je Krivokapić u svom ekspozeu.
Prema njegovim riječima, meritokratski sistem zapošljavanja i napredovanja u državnim organima je, za vrijeme prošle vlasti, postojao samo u propisima, dok je u praksi dominirao partijski princip ,,terenskog prepoznavanja“.
– Prekomjerni budžetski izdaci za funkcionisanje uprave opterećuju javne finansije, a kvalitet upravnih usluga ostaje upitan – naveo je premijer u svom ekspozeu.
Efekti optimizacije
Preporučeno
Prethodna Vlada je u julu 2018. godine donijela Plan optimizacije javne uprave za period do kraja ove godine. Iz novog Ministarstva javne uprave su saopštili da će u narednom periodu uraditi i analizu efekata sprovođenja ovog plana optimizacije koji je donijela bivša izvršna vlast, a koji obuhvata kako centralni, tako i lokalni nivo i sprovodi se do kraja tekuće godine.
– Do kraja prvog kvartala naredne godine očekuje se izrada izvještaja o realizaciji ovog dokumenta za period jul – decembar 2020, sa posebnim osvrtom na cjelokupni period sprovođenja ovog dokumenta – kazali su iz Ministarstva javne uprave.
Nije precizirano da li je i za koliko smanjen broj zaposlenih u javnom sektoru u prethodne dvije i po godine od donošenja ovog plana optimizacije, kao ni koliko je trenutno zaposlenih u javnom sektoru.
Iz tog resora Vlade nijesu precizirali ni kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima i na koji način će to uraditi, kao ni odgovorili na pitanje da li imaju procjenu koliki je višak zaposlenih u javnom sektoru.
Iz Ministarstva javne uprave nijesu odgovorili ni što je predviđeno za zaposlene koji će biti višak i ostati bez posla, odnosno na koji će način biti zbrinuti i da li će eventualno dobiti otpremnine ili mogućnost dobijanja kredita za započinjanje biznisa.
Podsjećamo da su se u prethodnom periodu, kako je saopštavano iz prethodne Vlade, na javne pozive za sporazumni prestanak radnog odnosa zaposlenih i dobijanje otpremnine mogli prijavljivati zaposleni u službi državnog organa, organa državne uprave, suda, državnom tužilaštvu, fondu, kao i u drugim organima osnovanim u skladu sa zakonom. Mogli su se prijaviti i zaposleni u organu lokalne uprave, organu i službi lokalne samouprave, u nezavisnom ili regulatornom tijelu, kao i zaposleni u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava.
Mogli su se prijavljivati i zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja, zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač lokalna samouprava ili vrši javna ovlašćenja, kao i osobe u službi u Vojsci Crne Gore i policijski službenici.
Bilo je predviđeno da zaposleni može da ostvari pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine nije mogao biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog.
Zaposleni koji je ispunjavao uslove za odlazak u penziju i ako mu do 67 godina života nedostajalo do dvije godine, mogao je ostvariti pravo na otpremninu u iznosu do šest bruto zarada.
Visina bruto zarade određivala se kao prosječan iznos posljednje tri zarade koje su zaposlenom pripadale prije isplate otpremnine.
