“Tako u susret glasanju o Predlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. 

Ipak, to što je Mohamed Alabar javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura””, navodi Jovanović.

Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu, ističe Jovanović.

U nastavku donosimo integralno njene teze:

Šta nam je i kad premijer saopštavao?

Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.

Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke:

„Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno“, pitao je Spajić.

Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.

“Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore”, poručio je Spajić.

Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.

“Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat”, kazao je predsjednik Vlade.

Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.

“Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret”, dodao je Spajić.

U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.

“U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas”.

Ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.

Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo

Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar.

Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.

“Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo”, rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju. Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.

“Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti“, dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.

Ni u jednom trenutku nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.

Ministarka demantovala – ne znamo šta

Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.

Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.

“Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi… 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman”, naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.

“Kratak put od 3 do 15 milijardi”

Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u – na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.

U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.

Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…

Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.

Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura.

Ostaje nejasno kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu…

Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače.