Video
Poslanik vladajuće partije njemačkog kancelara Olafa Šolca ističe da Crna Gora na svom putu u EU može samo jačati kroz funkcionalnost demokratsko legitimisanih institucija, a predsjednik države mora biti prvi čovjek koji ne smije biti pristrasan već mora rad tih institucija poštovati.
POBJEDA: Izjavili ste, prije nekoliko dana, da će režim Aleksandra Vučića imati posljedice zbog izbornih nepravilnosti i najavili da će konkretnije poteze Njemačka i EU „povući“ nakon izvještaja koji podnosi OEBS. Da li je Vučić definitivno izgubio podršku Berlina i Brisela?
JURATOVIĆ: Mi u našoj vanjskoj politici ne možemo uvijek birati partnere s kojima ćemo pregovarati. Ali u ovoj situaciji, u kojoj vođa kampanje ignoriše nepravilnosti kod izbora i tako na otvoreni način gazi demokratska pravila igre, to ne možemo više tolerisati i nijesam usamljenog mišljenja da treba dalje pretpristupne pregovore Srbije i EU ,,staviti na led“ dok se ne počnu poštovati osnovni principi sistema demokratskih vrijednosti.
POBJEDA: ,,Putujući“ birači se sele po regionu po mapi ,,srpskog sveta“: Srbija – Crna Gora –Republika Srpska i izbori postaju obesmišljeni. Da li ima rješenja za ovakvu izbornu obmanu i destabilizaciju regiona i zašto nema konkretnije aktivnosti naših međunarodnih partnera i SAD, koji i dalje dozvoljavaju Vučiću da drži kompletan region u mraku?
JURATOVIĆ: Nažalost, međunarodna zajednica ne može neposredno kreirati politiku Srbije u demokratskom svijetu kojem mi pripadamo i kojem navodno i Srbija teži, to može samo narod kroz demokratske procese među kojima je i pravedna izborna trka. Ono na što možemo uticati je da oni koji žele s nama sarađivati moraju poštovati demokratska pravila igre ako žele biti naši partneri. I na tome ćemo ubuduće i istrajati. Ovim izborima je prelivena kap u čaši naše tolerancije naspram sve jačeg autokratskog pristupa Aleksandra Vučića i njegovih sljedbenika.
POBJEDA: Poznata je namjera aktuelnog šefa parlamenta Crne Gore, koji čestita neustavni Dan Republike Srpske, da popis iskoristi kako bi srpski postao službeni jezik, ali još opasnije kako bi uveo dvojno državljanstvo što bi bio posljednji korak zvaničnog odricanja Crnogoraca od sebe samih i uranjanja u mrak ,,srpskog sveta“. Vidite li izlaz?
JURATOVIĆ: Jedini izlaz, koji vidim, jeste da se otvoreno napravi jedna iskrena diskusija u društvu na koji način se može Crna Gora društvenopolitički stabilizovati kako bi se našao cilj za zajedničku budućnost koja je neophodna za dalji prosperitet svih građana Crne Gore. Politički fokus se mora staviti na zajedničkim ciljevima umjesto podjela. Podjele drže Zapadni Balkan već tri decenije u modusu nerazvijenih zemalja. Nacionalna i vjerska identifikacija je osnovno ljudsko pravo, ali ona ne smije biti predmet podjele već princip bogatstva kroz različitost.
POBJEDA: Političko djelovanje aktuelnog predsjednika Crne Gore je usmjereno ka kritici vlade, ali on to ne radi iz želje da unaprijedi njen rad, već iz želje da naruši rejting vlade i premijera Spajića kako bi mu lakše bilo da tu vladu preuzme. On saučesnike za to pronalazi i u drugim konstituentima vladajuće koalicije, prije svega mislim na ostatak DF-a i Demokrate. Kako u ovakvoj napetoj političkoj situaciji stalnih obračuna Crna Gora može krenuti naprijed i ostvariti rezultate na putu ka EU?
JURATOVIĆ: Prije svega, svi politički akteri imaju i svoju ustavnu ulogu. Predsjednik treba biti neko ko je moralna vertikala Ustava zemlje u kojoj živi. Bez obzira na njegov svjetonazor, on reprezentuje sve građane Crne Gore na temeljima Ustava te zemlje. Dnevnom politikom se bave organi, a to su parlament i vlada i to treba predsjednik da poštuje. Crna Gora na svom putu u EU može samo jačati kroz funkcionalnost demokratsko legitimisanih institucija, a predsjednik mora biti prvi čovjek koji ne smije biti pristrasan, već mora rad tih demokratskih institucija poštovati.
POBJEDA: Srpska pravoslavna crkva je u posljednje tri godine najvažniji politički akter u Crnoj Gori. Kako Vam danas djeluje crnogorsko društvo koje je gotovo u potpunosti klerikalizovano?
JURATOVIĆ: Kao vjernik sam oduvijek osuđivao, kao i svi istinski vjernici ostalih religija, zloupotrebljavanje vjere u političke svrhe. Nažalost, u Crnoj Gori, ali isto tako na Zapadom Balkanu, vjera je postala instrument politike, a ne vjernika. Zato pozivam vjernike da upozore svoje vjerske institucije da je njihov zadatak unositi mir i slogu među ljudima, jer to sve religije propagiraju, a ne zloupotrebljavati vjeru za političke podjele u društvu, čemu svjedočimo tri decenije na Zapadnom Balkanu. Na principu poznate mudrosti ,, o vodi, i ispijanju vina“, ovakvo ponašanje vjerskih institucija samo šteti istinskim vjernicima koji žive svoju vjeru.
POBJEDA: Kako vidite ponašanje crnogorske opozicije? Da li postoji u njihovim redovima aktivan otpor i osmišljenja agenda kako bi se sačuvalo građansko jezgro u Crnoj Gori?
JURATOVIĆ: Aktivan otpor istinskih demokrata je sve vrijeme vidljiv i on postoji u gotovo svim strankama u Crnoj Gori međutim, pod jakim ideološkim uticajem i podjelom njihovih vođa su onemogućeni sprovoditi politiku na demokratskim temeljima za dobrobit naroda. Drugim riječima, mi imamo i u Njemačkoj različite političke svjetonazore, ali u isto vrijeme postoji i odgovornost da se oni mogu sprovoditi samo u granicama demokratskih vrijednosti koje su utemeljene našim ustavom. Demokratski pristup rješavanju problema i postizanju ciljeva je dijalog poslije kojeg slijedi kompromis s kojim niko neće biti u potpunosti zadovoljan, ali će moći graditi zajedničku budućnost. Tih demokrata ima u svim strankama, ali nažalost ne dolaze do izražaja jer njihove vođe igraju na sve ili ništa i što je najgore na podjelu društva koje nema nikakvu budućnost.
POBJEDA: Evropa i dalje govori o proširenju na Zapadni Balkan, ali su nakon dvije, uzaludno potrošene, decenije od obećane evropske perspektive sve snažnije sumnje da ni Evropa nije uradila sve što je trebalo da se proširenje desi. Što Vi mislite o tome? Je li problem samo u našim nesređenim društvima ili u ovom zastoju integracionog procesa ima i njihove odgovornosti?
JURATOVIĆ: Oni koji prate moj dosadašnji rad jako dobro znaju da nijesam kritičan samo prema sistemu koji je zavladao Zapadnim Balkanom, već isto tako i prema radu administracije EU koja već dvije decenije govori o perspektivi Zapadnog Balkana, a pola njih još nije gotovo niti počelo s pretpristupnim pregovorima. Već dugo upozoravam na to da ne možemo birati sagovornike, ali možemo našim sagovornicima usloviti dalju saradnju. Na primjer, kada se dijeli finansijska pomoć može se uslovljavati formiranjem institucija na temeljima principa EU kojoj te zemlje navodno teže. Tu su, prije svega, sprovođenje demokratskih procesa kao sto su izbori, podjela vlasti na parlament legislativu i vladu egzekutivu i nezavisno sudstvo. Da se poštuju i garantuju slobode pojedinca isto tako nezavisnost medija – dakle to su sve elementi na koje mi možemo uticati, a do sada nijesmo postavljali takve uslove čime smo samo s vremena na vrijeme izražavali naše neslaganje.
Preporučeno
Tvrdeći da je naš interes integracija Zapadnog Balkana u EU, a u isto vrijeme govoriti da Zapadni Balkan nije zreo za ulazak u EU nije pošteno prema onim demokratskim strukturama na Zapadnom Balkanu koje se istinski bore za demokratske vrijednosti. EU mora konačno shvatiti da se demokratija ne brani samo u Berlinu i Parizu, već i na Zapadnom Balkanu.
