Video
“Pitanje je ko bi sve mogao dobiti državljanstvo. Da li su to ljudi koji nijesu nikada u Crnoj Gori živjeli, nemaju nikakve sa njom i odjedanput imaju dvojno državljanstvo koje mogu zloupotrijebiti. Tako da je u svakom slučaju u interesu Evropske unije da se dobro zna po kojim kriterijima će se dijeliti to dvojno državljanstvo”, rekao je on.
Evropska komisija (EK) traži od Crne Gore da je “drži u potpunosti obaviještenom o svojim namjerama” prije bilo kakve odluke o dvojnom državljanstvu. To je za Radio Slobodna Evropa kazao portparol komisije, navodeći da zemlje članice definišu pravila o državljanstvu vodeći računa o evropskom zakonodavstvu.
Juratović kaže da je za zatvaranje poglavlja bitno da se implementiraju zakoni tako da budu kompatibilni sa zakonima Evropske unije i dodaje da je to veoma važno u procesu pridruživanja.
“Sama Crna Gora je najdalje od svih zemalja u regiji, ali to je bila tri, četiri godine isto tako. Tako da je, u svakom slučaju, to dobar start i dobar temelj za Crnu Goru za odlazak u Evropsku uniju, a sve ostalo zavisi od sposobnosti aktuelne Vlade, koliko će biti sposobna sprovoditi implementaciju onoga što su u pretpristupnim pregovorima dogovorili sa Evropskom unijom,” naglasio je on.
Poznati su kriteriji po kojima funkcioniše Evropska unija, objašnjava Juratović, a to je način na koji funkcionišu institucije, među tim su najvažniji Kopenhagenski kriteriji koji treba ispuniti.
“Trebala bi i Crna Gora, i crnogorski građani i politika, razviti jednu svijest, da ne moraju za sve kucati na vrata Briselu i pitati da l’ smijemo ovo ili ono, nego bi se trebalo i društvo tako razviti da se automatatski zna kako funkcioniše pravni sistem, kako funkcionišu institucije i država. Po Kopenhagenskim kriterijumima to bi trebalo biti normalno”, istakao je u razgovoru za Televiziju E.
Crna Gora, vjeruje Juratović, ima dobre šanse za skori ulazak u EU, jer su, kako je kazao, za takvu poziciju zaslužne i prethodne vlasti.
“Crna Gora mora stvarati povjerenje, mora stvarati i povjerenje u regionu. Moram iskren biti, jedna od susjednih zemalja je i Hrvatska, od koje će zavisiti odluka za ulazak Crne Gore. Mora se uzeti u obzir da pitanja kao što su određene rezolucije ne koriste puno Crnoj Gori, niti Hrvatskoj. Ja želim da i Hrvatska pređe preko toga, da ne gleda sve kritično, jer je Crna Gora bitna, pogotovu za dalji razvoj Zapadnog Balkana, ali, isto tako mislim da treba i ova Vlada malo više pripaziti na efekte koji su nepotrebni samoj Vladi, regionu, Crnoj Gori i na kraju krajeva i samoj Evropskoj uniji”, rekao je on.
Podsjetio je da je poslanik u njemačkom parlamentu skoro dvadeset godina i da za se za sve te godine svog djelovanja bavio prilikama na Zapadnom Balkanu i dodao da Crna Gora jeste najbliže Evropskoj uniji, dok se Srbija sve više udaljava.
“Teško je sada reći koliko je daleko Crna Gora. Jeste najbliža, to je činjenica, ali, koliko je veliki pomak zadnjih godina bio teško je reći. Jer, kao što sam već rekao, nažalost, postoje zemlje u regionu koje se više udaljavaju od Evropske unije”, naveo je on.
Činjenica je, kako kaže, da jačaju radikalne structure ne samo u regionu, već i u Europskoj uniji, a svako radikalizovanje Crne Gore, ili bilo koje druge zemlje u regionu automatski jača radikalizam i u susjedstvu.
“Radikali sve više jačaju, a demokratske vrijednosti sve više slabe, tu moramo kao demokrate biti toga svjesni i u svakom slučaju ćemo budno i iz Evropske unije pratiti društveni razvoj u Crnoj gori i regionu”, poručio je Juratović.
Govoreći o izborima u Njemačkoj i jačanju desnice u toj zemlji, naglašava da na istoku Njemačke, sistem evropskih i vrijednosti nije baš profunkcionisao.
Preporučeno
“Mi se u Njemačkoj moramo ozbiljno pozabaviti tom temom desnog radikalizma, posebno u Istočnoj Njemačkoj nije samo desni radikalizam ojačao, nego i lijevi radikalizam. Radikalizacija društva na istoku, ali i širom Evrope, je tema oko koje mi demokrate moramo ozbiljno porazmisliti, na kraju krajeva i biti primjer zemljama koje ulaze u Evropsku uniju”, zaključio je Juratović.
