POBJEDA: Vlada Crne Gore je potpuno dezorijentisana, sa puno gafova u spoljnoj politici i ogromnim uticajem lidera bivšeg DF-a Mandića na premijera Spajića. I pored toga što su na brzinu usvojeni IBAR zakoni (od kojih su pojedini i neustavni), moramo se zapitati da li ovako nestabilna Vlada, pod vođstvom Beograda, može približiti Crnu Goru ulasku u EU?

JURATOVIĆ: Činjenica je da vlada Aleksandra Vučića u Srbiji ima jak uticaj na političku situaciju u Crnoj Gori. Nažalost, pitanje nacionalnog identiteta je i u Crnoj Gori postalo važnije od svakodnevnih životnih pitanja njenih građana. Time je i Crna Gora postala žrtva balkanskog sindroma koji narode na Zapadnom Balkanu skoro četiri decenije vodi kroz pustinju mržnje, političkog kriminala i nepotizma tražeći obećanu zemlju koja može biti samo EU i to na temeljima demokratskih vrijednosti. Najgore je što religije ne služe više vjeri nego su se stavile u službu političara koji su demagogijom došli do fotelja, a ne znaju kako ispoštovati povjerenje koje im je narod dao. Zato je u takvoj klimi neophodno tražiti istinske demokrate kojih ima u raznim demokratskim strankama i koji će se potruditi da profunkcionišu državne institucije, a EU im tu mora biti pri ruci ako istinski misli sa EU perspektivom Crne Gore. Svjetska situacija je preozbiljna i zato Crna Gora ne smije biti zemlja slučaj, uostalom kao nijedna druga država na Zapadnom Balkanu.

POBJEDA: Mislite li da su novi izbori jedino rješenje i možemo li očekivati buđenje građanske Crne Gore poslije ove ubrzane klerikalizacije i sunovrata svih vrijednosti nakon avgusta 2020?

JURATOVIĆ: Crna Gora je u više navrata pokušala novim izborima da stvori alternativu Đukanovićevom DPS-u. To samo po sebi nije ništa loše, ali se i tu pokazalo da je očigledno lako srušiti jedan sistem, ali je jako teško stvoriti funkcionalno društvo odgovornih građana i njihovih političkih predstavnika koji će razviti svijest da na temeljima demokratskih vrijednosti moraju graditi funkcionalne institucije te društvo dijaloga i kompromisa. Nažalost, i u Crnoj Gori, tipično za Zapadni Balkan, dijalog se pretvara u maksimalističke zahtjeve, a kompromis se smatra porazom i slabošću, a ne sposobnošću kako bi društvo napredovalo. Dakle, tako dugo dok se ne bude mijenjala svijest građana i prihvatanje činjenice da snose odgovornost za miran suživot kroz dijalog i kompromis sa ciljem prosperiteta svih, novi izbori neće promijeniti situaciju. U Crnoj Gori se mora razviti svijest da niko izvana ne može Crnoj Gori više pomoći od samih građana Crne Gore, počevši od lokalnog nivoa pa sve do državnog vrha.

POBJEDA: Veliko je razočaranje to što opozicija nije bila jedinstvena u Srbiji, pa je rezultat ovih izbora „vjetar u leđa“ Vučiću da dodatno destabilizuje i Srbiju i region. Evo već održava „Svesrpski sabor“ i budi duhove prošlosti. Je li EU svjesna situacije i može li pomoći Crnoj Gori bržim ulaskom da se izbori sa ovim nasrtajima?

JURATOVIĆ: Nažalost, opet se pokazalo da Aleksandar Vučić nije toliko jak koliko je opozicija slaba. Ali mora se priznati da, pod uvjetima koji su identični sa bjeloruskim režimom, moramo biti zahvalni hrabrosti ljudi koji već mjesecima i godinama stavljaju svoj život na kocku za jednu slobodnu i demokratsku Srbiju. Što se pak „Svesrpskog sabora“ tiče, njega treba ozbiljno shvatiti kao prijetnju miru u regiji Zapadnog Balkana, iako sve to liči na politički folklor kojim Aleksandar Vučić i Dodik žele prikriti da su politički dotrajali. Takvom ideologijom pokazuju nesposobnost da odgovore na vitalna pitanja 21. stoljeća koja su neophodna za sigurnu budućnost kako srpskog naroda, tako i svih naroda na Zapadnom Balkanu. EU i sav slobodni demokratski svijet stoje uvijek na raspolaganju ne samo demokratskim snagama u Crnoj Gori, već i u cijeloj regiji, pa tako i u Srbiji, da što prije kroz demokratske procese i izgradnju demokratskih institucija uđu u EU. Uostalom, to je jedan od razloga zašto se Aleksandar Vučić i Milorad Dodik tako panično ponašaju, jer znaju da se kroz funkcionalnost demokratskih institucija bliži njihov politički kraj.

POBJEDA: Pratili ste situaciju o Rezoluciji u Srebrenici i znate da crnogorska vlast nije smjela zbog pritiska Beograda da bude kosponzor. Sve odluke se donose po diktatu zvaničnog Beograda. Ima li zvanični Berlin povjerenja u ovakvu crnogorsku Vladu?

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

Uhapšen Izet Draga, član UO MORSKOG DOBRA i funkcioner ALBANSKOG FORUMA

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

Direktor Uprave za saobraćaj podnio ostavku

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

PARLAMENTARNA VEĆINA IZGLASALA REKONSTRUKCIJU VLADE: Borovinić Bojović potpredsjednica, Zečević, Jojić i Vučurović novi ministri

JURATOVIĆ: Mi smo svjesni situacije u Crnoj Gori i truda da se u Crnoj Gori zadrže mir i stabilnost koji su ugroženi ruskim uticajem i dijelom susjednim zemljama. Stoga je bitno da Crna Gora dobije punu podršku ne samo od Berlina, već i Brisela na njenom putu u EU. Samo ako Crnoj Gori uspije ući u EU, onda će imati veću sigurnost. Najbolji primjer nam pokazuju upravo zemlje bivše države, Slovenija i Hrvatska. Ni Slovenija niti Hrvatska nijesu idealna društva kao ni cijela EU, ali nema niti jednog drugog društva gdje su svi građani podjednako zaštićeni. Osim toga, EU može biti samo od pomoći, dok građani Crne Gore moraju sami shvatiti da kompatibilnim uređenjem Crne Gore s EU ne čine uslugu EU, već samima sebi, kako bi dobili funkcionalno društvo gdje svi žive u miru i slozi.