Tako je zvučala politička mantra koju je zagovarao premijer Dritan Abazović, koja se raspršila nakon vanredne sjednice parlamenta na kojoj u utorak nijesu izabrani članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao jedna od tri stepenice bez čijeg prelaza nema reformi u ovoj oblasti.

Druge dvije su izbor sudija Ustavnog suda i izbor VDT-a u punom mandatu. Zbog izostanka političkog dogovora, koji je promovisan kao ključni parametar u izboru nosilaca pravosudnih funkcija, na plenumu u utorak nije bilo dvotrećinske većine od 54 glasa za četiri kandidata iz reda uglednih pravnika za članove Sudskog savjeta.

Profesori Radoje Korać i Nebojša Vučinić dobili su po 49 glasova, advokat Fikret Kurgaš 45, a Dragan Šoć 43 glasa. Prethodno je pao u vodu gotovo godinu dug proces pokušaja da se popune upražnjena mjesta za sudije Ustavnog suda jer nijedan od 18 kandidata nije izabran, a od 13. septembra ta instanca neće imati kvorum za odlučivanje nakon što „četvrti“ sudija Miodrag Iličković ostvari pravo na penziju čime se stiču uslovi za prestanak sudijske funkcije. Njegovim odlaskom sud koji na papiru treba da ima sedam sudija, imaće samo troje.

Vlada koja je promovisala evropsku agendu kao prioritet svih prioriteta sjutra je zvanično na tapetu i odlučivaće se o njenoj smjeni zato što je, kako su to naveli potpisnici inicijative, evropskom putu pretpostavila neke druge prioritete.

Uporedo, Abazovićevoj vladi se „potkopao“ i dio opozicije koji je podržao potpisivanje Temeljnog ugovora i zvanično saopštavao da nakon što ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda – stvaraju se uslovi za dogovor o rješavanju hitnih pitanja od interesa za napredak na evropskom putu zemlje. Tako je od cijele priče ostvareno samo ničim utemeljeno potpisivanje Temeljnog ugovora koji ne samo da nije doprinio deblokiranju procesa zbog kojih je, navodno, potpisan već je doveo u pitanje i postojanje 43. Vlade Crne Gore, a ujedno i pozicije naše zemlje u pregovorima o pristupanju EU.

O njegovim problematičnim pravnim aspektima mnogo je pisano, ali argumenti najviših pravnih i akademskih adresa iz države nijesu bili dovoljni da nadjačaju potrebu dijela političkog spektra da zabetonira aspiracije SPC i njenu centralizaciju nad dijelom svoje jurisdikcije.

KO JE KRIV

Za neizglasavanje Sudskog savjeta premijer Abazović kaže da krivca treba tražiti među onima “koji su unijeli konfuziju gdje nije trebalo i nisu ispoštovali jednostavan algoritam kako doći do podrške od 54 poslanika, ili do 81”.

– Mi se ne možemo postavljati u odnosu na to kako neko preferentno gleda na to pitanje. Nekome je najvažnije pitanje na svijetu temeljni ugovor, nekom Opština Zeta, nekom zaštita brda Gorica… – rekao je Abazović juče novinarima u Nikšiću.

Kako je rekao, izbor članova Sudskog savjeta nije svima bio prioritet.

– Bila je jednostavna situacija. Oni ljudi koji su dio evropske agende imali su mogućnost da podrže članove Sudskog savjeta, razumio bih da smo makar neke članove Sudskog savjeta izabrali i to bi bilo bolje nego da imamo drugi krug. To pokazuje da svima to nije prioritet. Tako da kada pravimo imidž evropskih, političkih grupacija i to treba da uzmemo u obzir – naglasio je premijer.

Na pitanje da li je očekivao da će DF glasati za Sudski savjet nakon što je potpisan temeljni ugovor, Abazović je rekao da je falilo mudrosti da se izabere savjet i vjerovatno neki sudija Ustavnog suda.

-Agenda Vlade je bila da temeljni ugovor potpišemo 15. jula i da onda do 31. jula izvršimo ovaj izbor. Kako smo to pokušali da uradimo, pa je DPS najavio da otkazuje podršku Vladi, unijela se dodatna konfuzija, nije se održala sjednica 31. jula. I sada DF misli da oni nijesu bili dio tog dogovora i nijesu htjeli to da prihvate i željeli su da stvari vrate na početak. Mi nijesmo mogili da stvari oko Sudskog savjeta vratimo na početak, jer je Odbor za politički sistem već bio utvrdio listu kandidata – pokušao je da razjasni situaciju Abazović.

EU: ZA BRIGU

Crna Gora, kao što su to saopštili predstavnici Evropske unije tokom nedavne zvanične posjete Podgorici, treba hitno da sprovede ključne reforme u vladavini prava, istakla je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez.

– Kao što su jasno istakli predstavnici EU tokom njihove nedavne posjete Crnoj Gori, zemlja treba hitno da sprovede ključne reforme u vladavini prava. Konkretno, nedostatak imenovanja u sudstvu, koja su dugo vremena na čekanju, ima zabrinjavajući uticaj na cjelokupno funkcionisanje crnogorskog pravosuđa i u konačnom na njegovu sposobnost da isporuči pravdu – kazala je Pisonero Hernandez.

Zadaci crnogorskih vlasti su, kako je naglasila, ,,jasni i EU će nastaviti da čini sve što može da pomogne Crnoj Gori u procesu pristupanja, u interesu građana Crne Gore i evropske budućnosti zemlje“.

– Nadamo se da trenutna politička dešavanja neće dalje odlagati sprovođenje EU reformi koje su na čekanju – poručila je Hernandez.

POLITIČKE PODJELE ISPRED PRIORITETA

Privremena predsjednica Sudskog savjeta Vesna SimovićZvicer žali što Skupština nije izabrala članove tog tijela iz reda uglednih pravnika. Ona je ocijenila da zbog političkih podjela poslanici nijesu prepoznali prioritete.

Ipak, kako kaže, ohrabruje je to što su dva kandidata u prvom krugu imala podršku 49 poslanika.

– To je tropetinska većina potrebna za izbor u drugom krugu koji bi se, nadam se, mogao održati već u septembru – pojasnila je Simović-Zvicer za Radio Crne Gore.

Ističe da to što u Skupštini u utorak nije bilo dvotrećinske većine za izbor članova Sudskog savjeta jeste demotivišuće za sve ugledne pravnike koji su sebe vidjeli u tom tijelu.

– Ipak, treba sačekati glasanje u drugom krugu jer se može desiti da kandidate podrži i jedan dio poslanika koji juče nije glasao za njih– navodi Simović-Zvicer.

Ona smatra da predloženi kandidati imaju respektabilne biografije, te da bi mogli unaprijediti rad Sudskog savjeta.

– Nažalost, zbog političkih podjela poslanici nijesu prepoznali prioritete Crne Gore na evropskom putu – ocjenjuje Simović-Zvicer.

Iz Građanske alijanse su ocijenili da je neizborom članova Sudskog savjeta propuštena šansa za nastavak reformi u pravosuđu koje su počele izborom Tužilačkog savjeta.

Dodali su da se pred predstavnicima zakonodavne vlasti nalazi još značajnih obaveza u vezi sa izborima u pravosuđu. Apelovali su da u što kraćem roku budu izabrane sudije Ustavnog suda kako bi radio u punom kapacitetu.

Vlahović: Abazović besramno protraćio podršku EU i stvorio opasnu krizu

Miodrag Vlahović, nekadašnji ministar vanjskih poslova i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava (CHO), je prokomentarisao izjavu portparolke Evropske komisije Ane Pisonero Hernandez.

Na njenu izjavu da ,,zabrinjava nedostatak imenovanja u sudstvu, te da hitno treba sprovesti reforme“, nakon što Skupština Crne Gore juče na vanrednoj sjednici nije izabrala četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, Vlahović je upitao: Sa kim, gospođo Pisonero?.

– Gospodin Abazović je besramno protraćio Vaše gotovo bezuslovno povjerenje i velikodušnu podršku, kao i naše istorijsko vrijeme i EU perspektivu i kreirao je opasnu krizu – napisao je on na svom tviter profilu.