Vlada je gotovo do ponoći ćutala na temu smjene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Oglasila se tek kada je o smjeni izvijestio Standard.
U saopštenju sa 61. sjednice, koje je objavljeno u 15:22, kao ni u zasebnom saopštenju o kadrovskim pitanjima, objavljenom u 13:3, Vlada nije navela ništa o ostavci direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost niti o imenovanju vršioca dužnosti direktora, o čemu Vlada jeste odlučivala. Navedeno je pet kadrovskih pitanja koje je vlada razmatrala.
Ni u materijalima koje je Vlada razmatrala na sjednici nema materijala po tački dnevnog reda – ostavka direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i određivanje vršioca dužnosti direktora.
Javni ili tajni podatak
Ovdje se otvaraju dvije mogućnosti: Vlada je tačku dnevnog reda prećutala, ili Vlada nije o tome objavila ništa jer je za taj materijal određen stepen tajnosti.
Ukoliko stepen tajnosti nije određen Vlada je neobjavljivanjem odnosno propustom da objavi razmatrani sadržaj, prekršila član 71, stav 1 Poslovnika Vlade Crne Gore koji propisuje da se „materijali koje je Vlada razmotrila na sjednici objavljuju na veb portalu Vlade, u skladu s aktom Vlade“.
„Akt Vlade“ koji se pominje u Poslovniku, a u skladu s kojim je Vlada dužna da objavljuje materijale je Odluka o objavljivanju materijala sa sjednice Vlade Crne Gore, donijeta na sjednici Vlade održanoj 7. jula 2011. Odlukom je propisano da Vlada objavljuje materijal koji razmatra, između ostalog i „predlog rješenja o imenovanju, postavljenju ili razrješenju“. Odlukom je dalje propisano da Odsjek za informatičku podršku rada Vlade dostavlja Službi za odnose s javnošću materijal „nakon sjednice Vlade“, te da administrator portala Vlade „odmah po prijemu postavlja materijal na web portal Vlade.
Dakle, propisi su jasni, materijal koji se tiče ostavke Borisa Milića i imenovanja Ivice Janovića je morao biti objavljen na portalu Vlade i to odmah nakon sjednice Vlade zajedno s ostalim materijalima. Nije objavljen.
Portal Standard je objavio u 23:06 da je Vlada razriješila Borisa Milića i da je za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića. Paralelno je više medija objavilo da se na ovom planu nešto događalo na sjednici Vlade, ali je sadržaj objava bio uglavnom da bi mogla uslijediti smjena direktora ANB-a.
Rasplet
Dvadesetak minuta nakon što je Standard objavio vijest, za koju se ispostavilo da je tačna, počeo je pokušaj kontrole štete. Oglasio se predsjednik Vlade Milojko Spajić. Na nalogu na mreži X objavio je u 23:29 faksimil ostavke Borisa Milića uz tekst u kojem se zahvaljuje dojučerašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost na saradnji. Pet minuta kasnije, u 23:34, Vlada na mreži X prenosi objavu premijera s faksimilom ostavke i dodatno objavljuje: „Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića.“
Ako je materijal ostavke direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost i imenovanje vršioca dužnosti određen prije sjednice Vlade kao tajni podatak onda su Zakon o tajnosti podataka prekršili pred ponoć predsjednik Vlade Milojko Spajić i Služba za odnose s javnošću tako što su objavili podatak za koji je određen stepen tajnosti.
Kakva je procedura
Zakon o tajnosti podataka propisuje postupak određivanja tajnosti podatka tako što taj postupak „obuhvata određivanje stepena tajnosti i načina prestanka tajnosti podatka, kao i označavanje tajnog podatka“.
Dakle, ako je podatak, shodno Zakonu, na sjednici Vlade razmatran kao tajni, morao je nadležni organ, u ovom slučaju Kabinet predsjednika Vlade ili Generalni sekretarijat Vlade, prije dostavljanja materijala Vladi na razmatranje, donijeti Rješenje o određivanju tajnosti podataka. U Rješenju su morali biti, kako propisuje Zakon, određeni stepen tajnosti i način prestanka tajnosti.
S obzirom na to da je ostavka Borisa Milića datirana jučerašnjim danom i da je istoga dana primljena i zavedena u Vladi, sve i da se to dogodilo u osam ujutro, što je malo vjerovatno, nije bilo naročito mnogo vremena za proceduru određivanja stepena tajnosti podatka odnosno donošenja odgovarajućeg Rješenja. To se moglo stići. Ali imajući u vidu obim raznih poslova pred sjednice Vlade kao i problematičnu reputaciju premijera 44. Vlade Crne Gore kada je riječ o transparentnosti i odnosu s medijima uopšte čak i prema poslanicima i Skupštini generalno, sva je prilika da nikome nije padalo na pamet da se time bavi. Naravno, moglo se to završiti i nakon sjednice Vlade, pa petljati s djelovodnim brojem i drugim parametrima akta da bi ispalo da je Rješenje donijeto prije sjednice. Ali i u tom slučaju ostaje problematična aktivnost pred ponoć. I da materijal jeste određen kao tajni, i da čak to jeste urađeno lege artis, zakon je prekršen objavljivanjem tajnog podatka što su učinili kasno uveče premijer i Vlada objavom na društvenim mrežama.
Postoji jedna teoretska mogućnost da je sve ipak urađeno u skladu s propisima. Ako su pravovremeno odredili stepen tajnosti i donijeli Rješenje u kojem su naveli da tajnost podatka ističe na primjer u 23:20, četiri – pet minuta prije premijerov objave. Bio bi to svjetski rekord u kratkoći tajnosti nekog podatka, a obrazloženje bi bilo biser decenije.
Standard će u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama danas zatražiti od Generalnog sekretarijata Vlade i Kabineta predsjednika Vlade Rješenje o određivanju stepena tajnosti materijalu koji je Vlada razmatrala u vezi s ostavkom direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i imenovanjem vršioca dužnosti.
I konačno, još jedno kršenje propisa ili šlamperaj je u očito navrat-nanos sročenoj objavi da je „Vlada konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost“. Vlada nema šta da „konstatuje“ već Vlada u slučaju ostavke lica koje Vlada imenuje i razrješava, donosi Rješenje o razrješenju toga i toga dužnosti te i te zbog podnošenja ostavke.
Zašto ovo rade
Ključno pitanje je: zašto se uopšte skrivala ostavka direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost bilo da je skrivana protivzakonito, bilo da je skrivana uz poštovanje propisa dok nije vijest procurila u medije, odnosno dok Standard nije objavio što se dogodilo na sjednici Vlade?
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost propisuje da direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada na predlog predsjednika Vlade. Dakle, Vlada juče, ako je sve radila po propisima, nije izašla izvan svojih nadležnosti. Je li razrješenje i imenovanje vršioca tako važne dužnosti podatak koji se može sakriti? Teško. Čemu onda potreba da se sve ovo radi? Razlog je očito u iščašenoj ili autističnoj, a u svakom slučaju duboko pogrešnoj i šetnoj percepciji da izvršna vlast i treba i može da bude svemoćni autoritet iznad i parlamenta i javnosti i pravosuđa.
Parlament i poslanici su ponižavani već prilikom izbora Vlade stavom tada mandatara da nema razloga da se prezentira ekspoze kada je danima bio dostupan javnosti. Zatim je Milojko Spajić kao predsjednk Vlade pokazivao da institut premijerskog sata vidi kao sporednu obavezu. Onda se sastao s višestruko po odlukama nadležnih sudova nelegalnim i nelegitimnim direktorom javnog servisa i još slavodobitno stavio fotografiju sastanka na društvene mreže. Javnost je u slučajevima državljanstvo, Sen Trope i sada ANB tretirana kao amorfna masa kojom se može i treba manipulisati providnim štosovima.
U slučaju Sen Tropea to je pokušaj minimiziranja skandala tajnog ljetovanja u mondenskom mjestu, o čemu su mediji danima pisali kao što bi pisali u svakoj zemlji, izjavom u prvim minutama prve konferencije za novinare da to „nije tema“, a u najnovijem slučaju pokušajem da se ostavka čelne ličnosti nacionalne agencije zadužene za bezbjednost predstavi kao rutinska stvar tako što će direktora čiju je ostavku „konstatovao“ nazvati „našim dragim“.
Ova Vlada Crne Gore zdušno radi na tome da ne bude upamćena po toliko reklamiranom populističkom povećanju plata i penzija već po skandalima, manipulacijama, bahatosti.
Preporučeno
Predsjednik Vlade Crne Gore pokazuje da mu se nažalost nije primio stil javne uprave Japana ili Singapura nego obližnjih azijskih despotija.
Video