Već nakon prvih procjena rezultata izbora održanih 29. septembra, stigle su izjave iz pojedinih partija i izbornih lista o mogućim neregularnostima, te odbijanju saradnje sa pojedinim političkim subjektima.
No, potpisani zapisnik i odbacivanje prigovora zapečatili su – barem privremeno – raspored odbornika u Skupštini glavnog grada. To znači da će Demokratska partija socijalista (DPS) imati najviše mandata – čak 19. Slijedi lista Pokreta Evropa sad i Demokrata sa 14 mandata, te koalicije „Za budućnost Podgorice“ -13. Iako su mnogi imali drugačija očekivanja, lista „Za bolju Podgoricu“ dobila je samo šest odborničkih mjesta. Tri mandata pripala su Evropskom savezu, a po dva imaju Stranka evropskog progresa i Pokret Preokret.Ispod cenzusa su ostali Pokret Naprijed, Podgorička lista, Crnogorska evropska partija, Pokret podstanara, Crnogorska građanska akcija i Bošnjačka stranka. Za cenzus je bilo potrebno 2.436 glasova.
I dok mnogi preračunavaju da li će i sa kime formirati koaliciju koja bi vodila Glavni grad naredne četiri godine, Srđan Perić, nosilac liste Pokreta Preokret, bio je izričit u stavu da neće biti dio niti jedne gradske vlasti.
“To je legitiman politički stav koji nije najpoželjniji u izbornom i demokratskom procesu, ali je stav sa kojim je Perić izašao na izbore i s kojim je dobio glasove. Meni je jasno što čovjek radi: on pokušava da se pripremi za vanredne ili redovne parlamentarne izbore. I mnogo lakšu poziciju će imati ako na njima nasupa kao antisistemski antiestablišment”, smatra naš sagovornik i pojašanjava da se takvom stavu „vrlo teško može prigovoriti“.
S druge strane, lider GP Ura je izjavio da se neće udruživati sa DPS-om, te poručio PES-u i Demokratama da ga „neće ucjenjivati“.
Kalezić kaže da politika u Crnoj Gori – na svim nivoima – nema logiku demokratskog društva, pa samim tim ni odgovor na aktuelni „Gordijev čvor“. Kako je precizirao, opozicija koja je uspjela da obori „nefunkcionalnu i ideološki nakaradnu podgoričku vlast“ trebalo bi da bude u koalicionim pregovorima koji bi rezultirali formiranjem nove vlasti.
“Međutim, kako u Crnoj Gori ne važe pravila ni političke kulture, ni demokratske logike, onda su sve opcije otvorene. Pitanje je trenutka kada će interesi Abazovića i Milatovića da se raziđu. A to smo najbolje mogli vidjeti kroz posljednju izjavu Abazovića u kojoj promoviše – po ko zna koji put – jedan politički nerealan „treći put“. On je to i u ranijim iteracijama, kroz Pozitivnu Crnu Goru i GP Ura promovisao, a po pravilu je ta politika završavala u zagrljaju Demokratskog fronta i onih struktura koje se percipiraju kao velikosprske i proruske. Zato vjerujem da je ta izjava u funkciji aktuelizacije sebe i svog političkog subjekta, koji je spao na dva odbornika u podgoričkom parlamentu”, podsjeća on.
Međutim, smatra da je slična situacija i sa predsjednikom Milatovićem za kojeg kaže da ne može razmišljati o koaliciji sa onima sa kojima se nedavno razišao i to ne uz političke optužbe, već uz optužbe koje, kako je rekao, treba da budu predmet rada Specijalnog državnog tužilaštva.
“Razgovori i optužbe koje je on iznio na račun predsjednika Vlade Milojka Spajića i PES-a su u domenu krivično-pravne odgovornosti. Zato je jako teško percipirati kako on uopšte može da razmišlja o koaliciji sa GP Ura”, navodi Kalezić.
Zato kaže da bi „najracionalnije bilo da opozicija pokuša da postigne kakav-takav dogovor i omogući građanima Podgorice funkcionalnu vlast“.
Milatović je ovih dana ponovo u centru pažnje zbog druge prijave koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) – ovoga puta zbog toga što je u toku radnog vremena bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji. Time je, navodno, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ista NVO prijavila ga je i za snimanje predizbornog spota u predsjedničkom kabinetu, zbog čega ASK razmatra njegovu zloupotrebu položaja.
Kalezić nove optužbe za radno vrijeme smatra „apsurdnim i trivijalnim“.
“Ne očekujete, valjda, da predsjednik države sjedi od devet do pet ili od sedam do tri u kancelariji kako bi zadovoljio nečije dječije fiksacije i iracionalne političke pobude. To spada u domen nečega što nije politika. Iako bi se na sličan način mogle podnijeti prijave protiv svih funkcionera koji su učestvovali u kampanji, neracionalno je, nelogično i nepolitički očekivati da ministri, predsjednici države, Vlade ili Skupštine imaju fiksno radno vrijeme”, dodaje on.
No, vrlo precizno ukazuje da iza svega toga stoji „politička poruka“ da se Milatović „vrati onamo odakle je došao“.
“Takvi pritisci će da se intenziviraju. Govorimo o jednoj združenoj akciji obavještajno-medijskih struktura u Crnoj Gori, čiji rukopis možemo da pratimo posljednjih 15 godina. Dakle, opet ništa novo, ništa nepoznato javnosti”, podsjeća Kalezić.
Kako je dodao, sada je na šefu države da „svojim djelima pokaže da pripada vrednosnom i civilizacijskom korpusu za koji se zalaže“.
“U suprotnom, koaliranje sa DF-om ili PES-om ili izazivanje novih izbora bili bi prevara birača kakvu odavno nijesmo vidjeli u Crnoj Gori. Mnogi to porede sa Abazovićem 2020. godine, ali podsjetiću da je on tada – još prije izbora – rekao da će ići u koaliciju sa DF-om, pa to i nije bila neka nepoznanica”, rekao je on.
Zato smatra da i pojedini potezi Milatovića mogu predstavljati prekrajanje izborne volje.
“Svaka opcija osim principijelne i proporcionalne koalicije sa opozicionim partijama bila bi prevara izborne volje od strane Milatovića. I ne samo to, već bi vodila njegovoj političkoj anihilaciji, samouništenju, marginalizaciji. On bi tako svoju funkciju sveo na neku protokolarnu i bez političke težine. No, teško je prognozirati što će Milatović sada uraditi, jer nemamo dovoljno istorijskog iskustva s njegovom političkom logikom”, ukazuje Kalezić.
Kako dodaje, u ovom slučaju prognoze se mogu primijeniti samo uz demokratska pravila ponašanja i političku kulturu, a u tom slučaju bilo bi izvjesno povezivanje s ostatkom opozicije.
“Takođe, samo je pitanje trenutka kada će se razići s Abazovićem, jer je očigledno da njih dvojica imaju različite političke interese. Abazovićev primarni politički interes je da izazove vanredne izbore ili da nađe način da uđe u Vladu, pošto-poto. A kako je do sada situacija izgledala, Milatović traži neki smisleni politički izraz i to je proces koji traži vrijeme. Ako već nijesu, oni će vrlo brzo doći u tu vrstu tenzije o tome što i kako treba učiniti”, zaključuje Kalezić.
Protestni glas i opasne Demokrate
Izbor Srđana Perića da Pokret Preokret ne bude dio vlasti Danilo Kalezić smatra političkim novitetom koji će tek doći do izražaja.
“Protestni glas je nešto što u Crnoj Gori tek dobija na punoći izraza, a stav Perića je pravi primjer. Vjerujem da će svaki sljedeći izbori, bilo vanredni ili redovni, imati ponekog „perića“ ili neke slične pokrete koji će mobilisati onaj dio biračkog tijela koji se osjeća iznevjerenim i izdanim od političkog mejnstrim establišmenta.
Preporučeno
Međutim, to nije pozicija koja je dugoročna, jer čak i kada ste konstruktivna opozicija, morate da imate politički stav. Mislim da je najopasnije za razvoj demokratije u Crnoj Gori to nemanje stava, koji su patentirale Demokrate, a koje su – možda – i dovele do ovakvog razaranja institucija. Prema tome, koliko god je Perićev stav legitiman, on je ujedno neodrživ i moraće već na prvim narednim izborima da se opredijeli. U suprotnom, njegovi birači će se zapitati koja je poenta. A kada u politici nemate poentu, onda završavate na poltičkoj margini”, potcrtava Kalezić.
Video