Video
On je ukazao da u svim partijama „stare“ parlamentarne većine postoji dio koji se nalazi pod direktnom kontrolom Beograda ili Moskve, ili i Beograda i Moskve.
KANALI DJELOVANJA
– Crna Gora je trenutno jedna od najranjivijih država u svijetu, a posebno u Evropi na maligne uticaje trećih strana – posebno Rusije i Srbije. Jer, za razliku nekog prethodnog perioda Rusija sada ima izvršnu vlast na čelu sa Dritanom Abazovićem koji je kanal za sprovođenje agende koju nazivamo „ruski i srpski svet“ – istakao je Kalezić.
Osim toga, dodao je, u prilog ostvarivanju te agende djeluje i obavještajno-medijska infrastruktura koja je u Crnoj Gori postavljena davno, a aktivirana 2015, 2016. godine.
– Tu govorimo o medijima, organizacijama civilnog društva i naravno, pored odlazeće vlade i političkim partijama – pojasnio je sagovornik Pobjede.
Pored subjekata koje je naveo, ukazao je i da je Srpska pravoslavna crkva tradicionalno najznačajniji partner Rusije na prostoru Zapadnog Balkana, ali i naglasio da njena uloga zavisi od zadataka koje koje dobija.
– Ruski uticaj na Balkanu se pojavljuje u ciklusima, a kako ti ciklusi ulaze u novi krug tako Crkva Srbije dobija novi zadatak. Tokom litija je imala javan, politički mobilizirajući angažman kada je pokušala da zamijeni ulogu političkih partija i kada se uključila u tu vrstu političke borbe. Nakon toga uslijedio je period mirovanja, a sada svjedočimo ponovo naglašenom političkom angažmanu, tako da Crkva Srbije pored logističke, organizicione komponente u smislu podrške partijama većine, sada ima javnu ulogu u kojoj ona treba da stvori narativ o tome ko je prihvatljiv kandidat za predsjedničke izbore, a ko nije – ocijenio je Kalezić.
U tome, dodao je, Crkva ne zastupa samo interese Beograda, već i Moskve koja aktuelnom predsjedniku države Milu Đukanoviću „ne prašta“ ni obnovu nezavisnosti, ali ni članstvo Crne Gore u NATO.
– Zbog toga je jasno da će Moskva učiniti sve da se Đukanović ne kandiduje, a ako se kandiduje da ne pobijedi. To je kratkoročni strateški interes Rusije na Zapadnom Balkanu, jer u Đukanoviću prepoznaje najvećeg protivnika kompletiranju agende „ruskog i srpskog sveta“ – kazao je Kalezić.
STRATEGIJA
Kako bi ostvarila taj interes, pojasnio je, Rusija će podržati ne samo Demokratski front čije su veze javne, već i sve druge subjekte koji će na izborima nastupiti protiv Đukanovića.
– Predsjednički izbori su najlakši za maligne uticaje trećih strana, jer se vodi personalna kampanja ili antikampanja protiv pojedinaca i to je u sistemskom smislu najlakše za sprovođenje. Ruska agentura u Crnoj Gori će podržati sve one koji su suprotstavljeni Đukanoviću ili kandidatu kojeg bi Đukanović podržao. Ta formula je jasna, a algoritam nepogrešiv – kategoričan je Kalezić.
Ocijenio je i da ovoga puta, za razliku od prethodnih perioda, Srbija i Rusija neće istim intenzitetom podržati iste kandidate.
– To ne mora da ukazuje na razmimoilaženja u ideologiji, nego možemo da govorimo o različitim taktikama Beograda i Moskve, pri čemu im je strateški cilj isti. Rusija ima modus operandi da najsnažnije ne podržava najočiglednije kandidate i vjerujem da će to biti i slučaj kod nas – naveo je Kalezić.
Siguran je da će lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić koji je predao kandidaturu za predsjedničke izbore dobiti dominantnu podršku Srbije, ali da neće imati najznačajniju podršku Rusije, zbog taktike i strateškog pozicioniranja Rusije u kasnijim političkim prilikama u Crnoj Gori.
– I „Evropa sad“ i Demokrate mogu da očekuju podršku Rusije, jer nije logično da Rusija uloži sve svoje resurse na kandidata koji u ovom trenutku nema najveće šanse da prođe u drugi krug – Andriju Mandića. Predsjednički izbori su prekretnica u novijoj političkoj istoriji Crne Gore i toga su svjesni u Moskvi, zbog čega će uraditi sve da Đukanović ili kandidat kojeg on podrži izgubi izbore, jer bi to značilo kraj prozapadnog kursa Crne Gore – istakao je Kalezić.
U ostvarivanju tog cilja, smatra, korisna je i SPC koja sada ima jači uticaj na građane nego što je imala 2020. godine, a to zato što je on pojačan klijentelističkom mrežom koja se formirala kroz djelovanje izvršne vlasti.
– Na taj način je njihov uticaj ojačan. Svjedočili smo u ranijem periodu jednoj vrsti kadriranja koje je crkva radila i u vladi Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića. Međutim, uloga koju je dobila se razlikuje u te dvije vlade – sada se, nakon perioda apstinencije, Crkva Srbije ponovo uključila u dnevnu politiku – ukazao je sagovornik Pobjede.
To bi, dodao je, trebalo da bude alarm domaćoj i međunarodnoj javnosti koja u kontinuitetu griješi u odnosu prema crkvi.
– Greške međunarodne javnosti se dešavaju zato što je politički Zapad vrlo osjetljiv na religijska pitanja i teško je formulisati jasnu politiku kao odgovor na takvu vrstu miješanja crkve u političke prilike, jer je to nešto što je ipak karakteristika balkanskih prostora. Takva vrsta miješanja crkve u dnevnu politiku ne postoji na Zapadu, a posebno ne postoji miješanje crkve koje je podstaknuto trećim stranama – zaključio je Kalezić.
SAD da preuzmu lidersku poziciju na Zapadnom Balkanu
Kalezić je ocijenio da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, koje godinama nijesu usklađivale politiku prema Zapadnom Balkanu, od 2020. godine postale svjesnije onoga što se dešava na ovim prostorima i počele da spram toga formulišu nove politike.
– Crna Gora je nažalost platila visoku cijenu nesnalaženja međunarodnih partnera u osnovu na uticaj Moskve i Beograda. Na sreću prozapadnog dijela Crne Gore i na sreću države Crne Gore sada vidimo jedan potpuno drugačiji odnos prema našoj državi – kazao je Kalezić.
Istakao je i da je sve što se dešavalo posljednje dvije godine pokazalo partnerima iz EU i SAD ko je u Crnoj Gori prozapadno orijentisan
– Na djelu je formulisanje novih politika koje treba da daju rezultate, a oni su već vidljivi na nekim manjim primjerima – nije formirana vlada Miodraga Lekića, „Otvoreni Balkan“ je zaustavljen, vidimo potpuno drugačiji odnos prema suverenističkim partijama – pojasnio je Kalezić.
Smatra da je sada ključno da se na prostoru Zapadnog Balkana aktivnije uključe SAD, zato što EU istorijski nije pokazala sposobnost da rješava nagomilane balkanske probleme.
Preporučeno
– SAD treba da preuzmu lidersku poziciju, a ne samo da posmatraju sa strane ili puštaju EU da formuliše rješenja. Potrebno je da SAD budu ti koji će predvoditi proces i vrlo je važno da suverenističke partije nastave intenzivnu komunikaciju sa zapadnim partnerima. Tu su važne i posjete poslanika opozicije i njihov angažman, jer je potrebno da nastave da objašnjavaju partnerima što se kod nas dešava – ocijenio je Kalezić.
