Kako navode, na sastanku je bilo riječi o mjestu koje Zapadni Balkan zauzima u Evropi koja se mijenja, s naglaskom na sigurnost, ekonomsko i socijalno približavanje te mogućnosti za nove generacije, kao i o ulozi regiona u jačanju sveukupne otpornosti i sigurnosne strukture Evrope.
Dodaju da, osim ministara vanjskih poslova sa Zapadnog Balkana, na sastanku su se okupili i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, savezni ministar vanjskih poslova Njemačke Johann Wadephul, ministar vanjskih i evropskih poslova Slovenije Tone Kajzer, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i savezna ministrica za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Meinl-Reisinger.
“Regionalna saradnja nije čekaonica za integraciju u Evropsku uniju niti njena zamjena. Ona je praktični način da ovaj region, a tako i sama Evropa, postane otporniji, povezaniji i sigurniji,“ rekao je Kapetanović.
Obraćajući se, kako dodaju, učesnicima na plenarnoj sjednici, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju naglasio je da su sigurnost, proces približavanja i perspektive mladih usko povezani.
“Istakao je zajedničko regionalno tržište kao primjer kako se kroz regionalnu saradnju evropska perspektiva može pretočiti u konkretne rezultate, od lakšeg kretanja i nižih troškova rominga do čvršćih investicijskih veza, digitalne transformacije i tješnje integracije u jedinstveno tržište Evropske unije. Dodao je da je brži proces približavanja od presudnog značaja kako bi građani osjetili konkretne koristi od procesa proširenja, dok bi ulaganja u ljudski kapital, kvalifikacije i tehnologije mladima trebala pružiti više mogućnosti da svoju budućnost grade u regionu”, piše u saopštenju.
Dodaju da, tokom radnog ručka posvećenog “Sigurnoj Evropi: Jačanje otpornosti Zapadnog Balkana i EU”, Kapetanović je ukazao na sve veće kibernetičke i hibridne prijetnje, kao i dezinformacije te naglasio da se one ne mogu rješavati samostalno.
Istakao je rad Vijeća za regionalnu saradnju na upravljanju sigurnošću u regionu, u okviru kojeg je utvrđeno više od 350 institucionalnih potreba u odnosu na postojeću pomoć, kao i Centar za upravljanje sigurnošću, koji će početi sa radom od januara 2027. , kao mehanizam za bolje povezivanje potreba regiona sa evropskom i međunarodnom podrškom.
“Otporniji Zapadni Balkan nije usluga već direktni doprinos evropskoj sigurnosti”, rekao je Kapetanović i istakao da se region treba posmatrati kao funkcionalni dio evropske sigurnosne strukture, a ne kao njenu periferija.
Sastanak ministara vanjskih poslova uslijedio je, kako dodaju, nakon sastanka ministara ekonomije u okviru Berlinskog procesa, koji je održan juče na Cetinju a na kojem je Kapetanović pozvao na brže ispunjavanje obaveza preuzetih u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište za period 2025-2028. i istakao da je sada ključni test kredibiliteta Berlinskog procesa sposobnost da se obaveze pretvore u rezultate.
“Na sastanku se razgovaralo o regionalnim mjerama usmjerenim na poboljšanje investicijskog okruženja, konkurentnosti, inovacija i integracije Zapadnog Balkana u evropske lance vrijednosti i jedinstveno tržište EU”, stoji u saopštenju.
Juče je, kako ističu, uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju, sedam industrijskih parkova i poslovnih zona sa Zapadnog Balkana potpisalo memorandume o razumijevanju sa šest partnerskih organizacija iz Evropske unije čime je i zvanično zaživjelo Partnerstvo industrijskih parkova Zapadnog Balkana i EU, inicijativa koju je omogućilo Vijeće za regionalnu saradnju.
Preporučeno
“Kroz saradnju u okviru ovog Partnerstva podržat će se poslovne veze i integracija u evropske lance vrijednosti, razmjena znanja i iskustava, razvoj inovacija i vještina kao i postepeni prelazak na koncept eko-industrijskih parkova. Inicijativa je dio regionalnih ekonomskih rezultata koji se pripremaju za predstojeći samit lidera Berlinskog procesa 2026. Ministarski sastanci i regionalni rezultati predstavljaju osnovu za samit lidera u okviru Berlinskog procesa koji se održava 22. oktobra na Svetom Stefanu i kojim će se zaokružiti crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom 2026.”, zaključuje se u saopštenju.















