Kentera je naglasio da vlasti jesu i moraju biti smjenjive, dodajući da države i institucije to nijesu.

„One moraju da opstanu, traju i nadžive svaku političku promjenu, jer država nije zgrada, nije kabinet, niti jedna partija, premijer, predsjednik ili jedan saziv parlamenta. Državu čine ljudi, Ustav, škole, sudovi, javna uprava, parlament, vojska, kultura, sjećanje i osjećaj zajedničke pripadnosti. Zgradu možete sagraditi ponovo, Vladu možemo promijeniti na izborima, ali kada oslabite institucije i razorite povjerenje građana, tada ne gubite samo efikasnost sistema, gubite unutrašnju snagu države“, ocijenio je Kentera.

Kentera je kazao da nijesmo dovoljno radili na obrazovanju, kulturi javne odgovornosti i ispravnom razumijevanju patriotizma.

Prema njegovim riječima, patriotizam nije buka niti parola, još manje mahanje zastavom kada odgovara političkom trenutku.

„Patriotizam sigurno nije ni mržnja prema drugom, niti slijepa poslušnost bilo kom lideru. Patriotizam znači stati uz svoju zemlju i upravo je to suština – ne stajati uz jednu vlast, partiju ili čovjeka, nego uz državu i njene građane, interese i dostojanstvo. Patriotizam znači da poštuješ svoju zastavu i kada ti se ne dopada onaj koji je drži. Patriotizam znači da braniš instituciju i kada je trenutno vodi neko ko nije tvoj politički izbor. Patriotizam znači da ne kradeš od države i da ne ponižavaš njene simbole, da ne relativizuješ njenu slobodu, da ne radiš protiv interesa njenih građana zato što ti je bliži bilo koji centar moći“, pojasnio je Kentera.

U državnom i političkom smislu, naglašava, svi smo Crnogorci.

„Svi pripadamo jednoj državi, jednom ustavnom poretku i jednom javnom interesu. U etničkom, vjerskom, kulturnom smislu, svako ima pravo da bude ono što jeste i to pravo mora biti zaštićeno, poštovano i dostojanstveno. Država je jedna, zastava je jedna, himna je jedna, Ustav i ustavni poredak je jedan. Ti simboli nijesu stvar ukusa, već poštovanja prema zajedničkoj kući svih nas. Ko to ne razumije, taj ne razumije ni državu“, ocijenio je Kentera.

Istakao je da je država zavjet trajanja.

„Džordž Vašington je upozorio da je jedinstvo vlasti koje od vas pravi jedan narod glavni stub stvarne nezavisnosti. Taj zavjet danas zvuči kao da je pisan za nas, jer nezavisnost nije završena onog dana kada je obnovljena. Ona se dovršava svakog dana kada institucije rade i kada zakon važi jednako za sve, kada školstvo stvara znanje, kada kultura proizvodi integraciju, a ne konfuziju i kada javni život stvara više povjerenja nego podjela“, kazao je Kentera.

Upravo je zato, kako je poručio, važno ono što je Atlantski savez radio prethodnih 20 godina.

„Atlantski savez nije bio samo posmatrač procesa, pratilac događaja ili organizator konferencija. Bio je glas orijentacije, most prema transatlantskom prostoru. Bio je platforma koja je branila ideju da Crna Gora pripada svijetu demokratije, bezbjednosti i odgovornosti. Bio je mjesto na kojem se, kada je bilo najpotrebnije, objašnjavalo zašto su sigurnost savezništva, institucije i politička ozbiljnost važni za opstanak male države u turbulentnim vremenima“, naveo je Kentera.

Naš zadatak u narednih 20 godina, kako poručuje, ne može biti samo da čuvamo sjećanje na obnovu nezavisnosti.

„Naš zadatak je da dovršimo državu, da izgradimo institucije zbog kojih će manje biti važno ko je trenutno na vlasti, jer će sistem biti jači od svake političke promjene, da izgradimo obrazovanje koje proizvodi znanje, karakter i samopouzdanje, da izgradimo kulturu gdje će se znati ko smo, bez mržnje prema bilo kome drugom i da vaspitavamo generacije koje će znati da je patriotizam mirna, odgovorna i postojana ljubav prema svojoj državi. Crna Gora neće biti jaka zato što je mala, niti poštovana zato što je stara. Biće jaka i poštovana samo ako bude uređena, obrazovana, institucionalno snažna i svjesna sebe“, istakao je Kentera.

Najavio je da će Atlantski savez u oktobru obilježiti dvije decenije postojanja, kada će se održati i To Be Secure Forum (2BS).

„Danas ne obilježavamo samo dvije godišnjice, već dvije paralelne priče koje su se 20 godina razvijale zajedno. Priču o obnovi nezavisnosti Crne Gore i priču o radu Atlantskog saveza. To nijesu samo datumi za kalendar. To su datumi za mjeru istorijske odgovornosti. Dvadeset godina nije mnogo u životu jednog naroda, ali jesu sasvim dovoljno da se vidi što je bilo pravo, što je bilo hrabro, što je bilo mudro, a šta je ostalo nedovršeno“, poručio je Kentera.

Istakao je da je Atlantski savez prethodne dvije decenije rastao zajedno sa državom.

„Od 2006. gradio je prostor za politički i bezbjednosni dijalog, profilišući se kao jedna od najprepoznatljivijih regionalnih platformi za raspravu o evroatlantskoj bezbjednosti, odgovornosti i budućnosti regiona. To nije mali učinak, to je rezultat vizije, upornosti i spremnosti da se u teškim vremenima pravi pravac kojim zemlja ide“, naglasio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore.
Predsjednik mladih YATA Crna Gora Danilo Popović kazao je da postoje generacije koje nasljeđuju stabilne sisteme, ali i one kojima istorija kaže „sada je red na vas da završite posao“.

„To je pozicija naše generacije u Crnoj Gori. Moramo početi preuzimati odgovornost. Odgovornost za kvalitet javnog života, političku kulturu, istinu u javnom prostoru i otpornost društva u cjelini“, poručio je Popović.

On je poručio da ova generacija mora naučiti da istovremeno brani i slobodu i istinu, i otvorenost i stabilnost, i demokratiju i bezbjednost.

„Članstvo u NATO-u i buduće članstvo u Evropskoj uniji nijesu zamjena za domaći demokratski kapacitet. Naprotiv. Oni nas dodatno obavezuju da gradimo institucije koje nijesu krhke. Pravnu državu koja nije selektivna. Javni prostor koji nije zatrovan. Političku kulturu u kojoj je moguće biti protivnik bez mržnje, kritičar bez destrukcije i patriota bez isključivosti“, kazao je Popović.
Naglasio je da je važno da danas, dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, uvidimo da je 2006. godine obnovljena državnost, ali da su državi više nego ikad potrebni oni koji će je bezrezervno graditi.

„Pred nama mora biti vrijeme punog demokratskog sazrijevanja. To dugujemo onima koji su donosili velike odluke prije nas, ali i još više generaciji koja dolazi za nama. Pitanje nije samo kakvu smo istoriju naslijedili. Pitanje je kakvu ćemo političku kulturu, kakve institucije i kakvu državu graditi. Zato je vrijeme da zajedno pokažemo da Crna Gora ne smije biti samo formalno nezavisna, već i suštinski demokratski snažna i otporna, iznutra uređena, evropska… evropska po standardu i kvalitetu njenog političkog i društvenog života. To je zadatak naše generacije i vjerujem da smo mu dorasli“, zaključio je Popović.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti, u Ministarstvu vanjskih poslova Miloš Nikolić poručio je da je izbor za evroatlantski put bio presudan za izgradnju institucija u skladu sa evropskim standardima.

„Sada vidimo važnost odluka da budemo članica NATO-a i na pragu punopravnog članstva u EU. Zato treba govoriti o onome što treba uraditi. Izgradnja sistema i institucija ostaje stalni izazov. U vremenu kada se rat vratio na evropski kontinent, stalno smo suočeni sa raznim prijetnjama, uključujući hibridne. U takvim okolnostima, članstvo u NATO-u je civilizacijski iskorak i mogućnost da građani žive u sigurnoj državi“, kazao je Nikolić.

Nakon uvodnih obraćanja, uslijedio je panel „Vizija nove generacije: Od obnove nezavisnosti do savremenih izazova“, na kojem su učešće uzeli: predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) David Vukićević, članica Savjeta omladinskih inicijativa Predsjednika Crne Gore Nađa Stojanović, predstavnica Evropskih mladih ambasadora (YEAs) Mina Milović i predstavnik Crnogorskog udruženja studenata političkih nauka (MAPSS) Jovan Joksimović.

Na panelu pod nazivom „Crna Gora 2006–2026: lekcije, izazovi i demokratski prioriteti za naredni period“ govorili su: izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović i profesor na Univerzitetu Donja Gorica Igor Lukšić.