Video
Umjesto dosadašnjeg pravila “ili si potpuno bolestan ili potpuno zdrav”, ubuduće bi ljekari mogli da procijene radnu sposobnost u postotcima (100%, 75%, 50% ili 25%). To znači da bi, primjera radi, osoba koja inače radi 40 sati sedmično mogla tokom bolesti da raditi samo 20 sati.
Reformu predlaže ministarka zdravstva Nina Varken, a cilj je da se zapsoleni postepeno i ranije vraćaju na posao te da se smanje troškovi bolovanja. Povod su visoke stope izostanaka – prosječno oko 19.5 dana bolovanja godišnje po zaposlenom u Njemačkoj.
Da bi neko radio tokom bolesti u smanjenom obimu, moraju biti ispunjena tri uslova: ljekar mora utvrditi djelimičnu radnu sposobnost, zaposleni se mora osjećati sposobnim za rad, a poslodavac mora dati pristanak.
Ako poslodavac ne pristane, ostaje klasično, potpuno bolovanje.
Ideja je posebno namijenjena dužim bolovanjima (više od četiri sedmice). To bi u praksi značilo da neko s lakšom bolešću može raditi od kuće umjesto da ide u kancelariju. Fizički radnik može privremeno raditi administrativne poslove, a poslodavci bi mogli pomoći fleksibilnim radnim vremenom ili radom na daljinu.
U njemačkoj prvih šest sedmica poslodavac bi i dalje plaćao punu platu, nakon toga samo odrađene sate dok bi zdravstveno osiguranje pokrivalo ostatak kroz naknadu za bolovanje. Planira se i smanjenje naknade za bolovanje sa 70 na 65 odsto bruto plate, ali bi zaposleni u nekim slučajevima ipak mogli finansijski bolje proći nego kod potpunog bolovanja.
Stručnjaci naglašavaju da mnogi ljudi nisu ni potpuno zdravi ni potpuno bolesni, nego negdje između – pa ovakav model ima smisla.
Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na rizike kao što je pritisak na zaposlene da rade i kad nisu spremni, oporavak bi mogao trajati duže ili se stanje pogoršati, a postoji opasnost da “dobrovoljnost” u praksi ne bude stvarna. Protivnici ističu da bi prerani povratak na posao mogao dugoročno povećati broj i trajanje bolesti.
Preporučeno
Planirana reforma donosi fleksibilniji pristup bolovanju, ali i otvara pitanja o zaštiti zdravlja zaposlenih. Ključno će biti da odluke ostanu medicinski utemeljene i da zaposleni stvarno imaju izbor. O prijedlogu zakona još treba da odlučii parlament nakon što prođe vladu, navodi “Fenix-Magazin”.
